Novo:

Učenice Ženske opće gimnazije obilježile Dan kruha

Izvještaj o školskom projektu

Listopad je mjesec u kojem se tradicionalno obilježavaju Dani kruha. Svečanosti zahvale za plodove Zemlje u hrvatskom su narodu poznate od davnina. U slavenskoj se mitologiji, između ostalih božanstava, spominje ime božice Lade, kao božice plodnosi. Knjiga Hrvatska narodna mitologija – biserje priča čarobnog carstva drevnih vremena (uredio Nikola Sučić, 1943.) ovako opisuje Ladu: U nekim se starim himnama pjeva o Ladi kao božici plodnosti, jer je personificirala rađajuće prirodne sile. Ta bujnost i obilatost, kojom je obdarila prirodu, uzrokom je, da su je štovali kao božicu obilate prirode, kad je sve bujalo i rađalo. Na taj način postade ona prava božica zemaljskog rađanja i žarke, ljetne dobi (Sučić: 1943.: 162). Ladu je narod osobito štovao i njoj su u čast ispjevane brojne pjesme.

Sučić ističe da su je često poistovjećivali s božicom ljepotom, stoga su se njoj utjecali i brojne zaljubljene duše. Njezin se blagdan slavio u ljeti, nazivao se Ladinden (Ladin dan), a povezivanje Lade s božicom ljepote, podsjeća na Dies Veneris, odnosno Venerin dan, koji su slavili stari Rimljani. Zanimljivo je što hrvatski Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske nosi ime Lado, a brojne pjesme koje izvode, zazivaju upravo božicu Ladu. Cd „Iz kajkavskih krajeva vol 1“, koji je objavljen 1998. godine donosi nekoliko pjesama posvećenih Ladi, odnosno Ladu.   U pjesmi Dobri denek, Lada se spominje u muškom rodu:

Dobri denek tvomu stanu, oj lepi Lado, oj Lepi Lad!

                                               Tvomu stanu gospodskomu, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               Gospodaru gospodinji, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               Celoj hiži, svoj družini, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               Gledajte ga, darujte ga, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               Lepog Ladu zelenoga, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               Tiho leto dober dan, tvomu stanu s’aki dan.

                                               Nosimo vam lepog Ladu, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               Lepog Ladu, zelenog, oj lepi Lado, oj lepi Lad.

                                               On vam nosi žito zrelo, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                               I na selo, sve veselo, oj lepi Lado, oj lepi Lad!

                                              Gledajte ga, darujte ga, oj lepi Lado, oj lepi Lad

                                                Tiho leto dober dan, tvomu stanu s’aki dan.

 

Iz navedenih se stihova jasno vidi Ladina funkcija, jer puk zaziva njezino/njegovo ime kako bi Zemlja bila rodna i blagoslovljena. Stihovi Gledajte ga, darujte ga upućuju na molitvu zahvale za bogat urod.

Učenice Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica (Zagreb) tradicionalno obilježavaju Dan kruha, sredinom listopada. Ovogodišnja je manifestacija održana je 15. listopada, a pridružili su joj se profesori i učenici iz Španjolske, Francuske i Njemačke. Naime, Ženska opća gimnazija uključena je u projekt COMENIUSA, pod naslovom A Journey through Europe. A Traveller’s Guide for Teenagers by Teenagers. Voditeljica projekta je profesorica Melita Jesih Matić, a krajnji je cilj izrada turističkog vodiča za Grad Zagreb, koji će izraditi učenici.

Školske su se klupe tako pretvorile u bogate stolove koje su krasila raznovrsna tradicijska jela, različiti starinski predmeti i fotografije, te plakati sa slikama hrvatskih znamenitosti i spomenika. Nastupili su i članovi kulturno-umjetničkih društava, a djevojke su odjenule narodne nošnje i isplele pletenice koje su ukrasile crvenim mašnama. Vedra i nasmijana lica gostiju, koji su čak i zaplesali s učenicima bila su nagrada za njihov izniman i požrtvovan rad te pokazatelj da su hrvatsku kulturu predstavile u najboljem svjetlu. Najljepše je, ipak, vidjeti razdraganu mladost koja s ljubavlju njeguje običaje svoga naroda i baš poput ansambla „Lado“ svijetu predstavlja njihovu ljepotu.

Članak je objavljen u Hrvatskom povijesnom portalu broj 9 (studeni 2013.).

Kristina Repar
About Kristina Repar (1 Articles)
Radi kao profesorica povijesti na Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb