Čakovec, središte Međimurske županije i grad sa dugom tradicijom obrazovanja i edukacije mladih učitelja od nekadašnje Preparandije do današnje Visoke učiteljske škole, ugostio je više od pedeset učitelja koji su prisustvovali Prvom regionalnom seminaru o ljudskim pravima. Kraj svibnja nije slučajno odabran – Grad Čakovec je ovaj seminar uvrstio u službeni program obilježavanja dana Grada, a tradicionalno se svake zadnje svibanjske nedjelje održava komemoracija za žrtve Holokausta iz Međimurja. Prošle godine osnovana Udruga za edukaciju i promicanje ljudskih prava u suradnji sa Židovskom općinom Čakovec kao svoju prvu veliku aktivnost istaknula je trodnevni seminar s naslovom „Edukacija o Holokaustu“. Seminar je bio namijenjen svim povjesničarima, kroatistima, sociolozima, vjeroučiteljima te ostalim učiteljima društvenih predmeta. Cilj je u potpunosti ispunjen – kroz tri dana održana su predavanja, radionice, filmske projekcije i prezentacije primjera dobre prakse, a sve u svrhu boljeg upoznavanja s tematikom antisemitizma, genocida, Holokausta i prevencije diskriminacije te primjenom tih sadržaja u nastavnom procesu.

Seminar je započeo premijerom filma Branka Ivande „Lea i Darija“ kojoj je prisustvovalo više od 530 učenika iz Međimurske i Varaždinske županije. Poslije filma, učenici su se družili sa ekipom sa snimanja filma, a najviše pitanja uputili su Klari Naki koja je u filmu utjelovila slavnu Leu Deutsch. Čast da otvori radni dio seminara pripala je Nj. E. Yosefu Amraniju, veleposlaniku Države Izrael koji je istaknuo univerzalnu poruku edukacije o Holokaustu  – Holokaust nije samo stradanje, nešto što se dogodilo u dalekoj prošlosti, bitno je da se kroz moralnu lekciju ti događaji nikad više nikome ne dogode. U tu svrhu potrebno je ispraviti nepravde iz prošlosti, između ostalog i povrat oduzete imovine za vrijeme NDH. Zašto poučavati o Holokaustu, kako se to radi u hrvatskim školama i kakva je suradnja sa međunarodnim organizacijama pojasnile su više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje Renata Ozorlić Dominić i Loranda Miletić. Tematika Holokausta je vrlo kompleksna – o tome se do devedesetih nije previše spominjalo u udžbenicima, no do sada je održano već devet redovitih državnih seminara u Zagrebu, Jasenovcu, Opatiji, Rijeci; naši učitelji sudjelovali su u stručnim edukacijama u Izraelu, Sjedinjenim Državama, Poljskoj. Tiskano je više nastavnih materijala: priručnik za nastavnike, edukativni plakati, brošure i radni zadaci, filmovi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dosad je uložilo velik napor u edukaciju učitelja i profesora, a Hrvatska surađuje sa brojnim međunarodnim ustanovama i organizacijama koje direktno pomažu izobrazbi hrvatskih učitelja. Poučavanje o Holokaustu danas je izazov za nastavnike, nije jednostavno o tome govoriti pred učenicima, važno je dobro odvagnuti što i kako prezentirati učenicima, rekla je Miletić i najavila novu skupinu hrvatskih učitelja na desetodnevnoj edukaciji u jeruzalemskom Yad Vashemu. O zločinačkom karakteru NDH te nemogućnosti poslijeratnog opstanka te kvislinške tvorevine govorio je ugledni povjesničar dr. Ivo Goldstein, dok se na 70. godišnjicu održavanja Wansee konferencije u Berlinu osvrnuo dr. Tvrtko Jakovina. Na toj konferenciji nacističkih dužnosnika odlučeno je kako riješiti <konačno pitanje> u europskim državama, a pritom se spominjalo i 40.000 hrvatskih Židova. Prvi dan je zaključen filmom „We must remember“ u suradnji sa Židovskim filmskim festivalom kojem je nazočio i predsjednik dr. Ivo Josipović te mnogi uglednici iz javnog života. Ja sam političar koji uvijek govori da se treba okrenuti budućnosti. No, ne može se graditi jasna budućnost, ako nisu usvojene stvari koje su se događale u prošlosti. Bez da se sjetimo svega lošeg što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu, ne možemo imati dobru budućnost. Holokaust je dio i naše povijesti. No, nije se dovoljno samo sjećati žrtava, već za njih i njihove obitelji treba učiniti i neke konkretne stvari. Mnogi su ostali bez imovine i iako je sada teško svaku nepravdu ispraviti, potrebno je pronaći način da se te ljude obešteti. Pravedno bi bilo i izgraditi sinagoge na onim mjestima na kojima su porušene, izjavio je prilikom otvorenja seminara predsjednik Josipović. U predvorju Centra za kulturu postavljena je izložba učeničkih filatelističkih radova na temu Holokaust i ljudska prava, a najbolji rad će biti predložen Hrvatskoj pošti za tiskanje prigodne marke (link na online izložbu radova ili na sljedećoj grafici).

Drugog dana seminara održana su predavanja i edukacijske radionice hrvatskih, izraelskih i slovenskih stručnjaka za Holokaust i povijest Židova. Izraelski Yad Vashem je predstavljala dr. Chava Baruch koja je sudionike upoznala s najčešćim nedostacima kod poučavanja o Holokaustu te kako se svoj pristup prilagoditi dobi slušatelja. Dr. Baruch je inače istaknula odličnu suradnju Yad Vashema s Hrvatskom i pohvalila rad hrvatskih stipendista Međunarodne škole za Holokaust. Franc Kuzmić iz Pokrajinskog muzeja Murske Sobote prezentirao je edukaciju o Holokaustu u slovenskom obrazovnom sustavu, a Željko Heimer i Željko Stefanović su održali odlična predavanja o nacionalnim simbolima Židova te ljudskim pravima na poštanskim markama. Melita Švob iz zagrebačkog CENDO-a predstavila je svoja višegodišnja istraživanja o demografskoj problematici židovske populacije u Hrvatskoj, a koprivnički kustosi Draženka Jalšić Ernečić i Dražen Ernečić govorili su o koprivničkoj židovskoj zajednici.  O povijesti Židova u Varaždinskoj županiji predavanja su održali troje povjesničara: Ljiljana Dobrovšak s Insituta Ivo Pilar govorila je o zagorskim Židovima, varaždinsku općinu predstavila je Magdalena Lončarić, dok je o antisemitskim ispadima i Holokaustu u najmanjoj židovskoj zajednici u Hrvatskoj pričao Milivoj Dretar iz Ludbrega. Međimurski Židovi predstavljeni su od strane Vladimira Kalšana (Doprinos Židova gospodarskom razvoju Međimurja), Branimira Bunjca (Iz pepela čakovečke sinagoge) te Vladimira Kapuna koji se prisjetio predratnih čakovečkih Židova. Usporedno sa predavanjima, organizirane su radionice Chave Baruch, Uria Themala iz Odbora za međunarodnu suradnju Kiryat Tivona te Maje Nenadović i Julije Mikić iz udruge HERMES. Večer je završila prekrasnim kulturno-umjetničkim programom folkloraša iz Nedelišća te plesne skupine Or haŠemeš.

Komemoracija na židovskom groblju u Čakovcu

Posljednji dan seminara započeo je predstavljanjima školskih projekata i primjera dobre prakse: Miljenko Hajdarović, Kristina Vinković, Lidija Vranar i Mladen Tota prezentirali su svoj rad sa učenicima u školi i na terenskoj nastavi. Holokaust se može ispričati i kroz samostalne učeničke radove, razgovorom s preživjelima, sadnju šafrana u sklopu projekta „The Crocus“, propagadnim animiranim filmovima, poručili su ovi vrijedni učitelji. Sudionici seminara imali su prilike i popričati sa preživjelim žrtvama Holokausta, Evom Nahir koja je pristigla iz Izraela te Čakovčancem Otom Konsteinom. U sklopu seminara održana je komemoracija za stradale međimurske Židove na židovskom groblju u Čakovcu. Molitvu je vodio glavni rabin Luciano Moše Prelević te Uri Themal. Komemoraciji su prisustvovali predsjednici židovskih općina Čakovec, Zagreb i Split dr. Andrej Pal, dr. Ognjen Kraus i Ana Lebl. Organizaciju ovog seminara potpomogli su Ured Predsjednika Republike, veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, Međimurska županija, Varaždinska županija, Grad Čakovec, Agencija za odgoj i obrazovanje, Židovski filmski festival.

Glavni organizatori Pal i Hajdarovic na zatvaranju seminara

Glavni koordinator seminara Miljenko Hajdarović iznio je neke planove za budućnost: Drago mi je da je seminar prošao u najboljem redu te da smo primili mnogo pohvala. Potpora Agencije i lokalnih vlasti nam je bila vrlo važna, naša Udruga je mlada i svaka pomoć nam je dobrodošla. Mislio sam da će se prijaviti više učitelja, no  to nam je ipak prvi seminar. Nadam se da smo ispunili očekivanja sudionika, da je svatko nešto i naučio. Sva predavanja ćemo tiskati u obliku zbornika radova i podijeliti školama i ustanovama. Holokaust je vrlo važna i nezaobilazna tema u školama, stoga ćemo i dalje poticati učitelje koji žele unaprijediti svoju nastavu. Možda uspijemo ostvariti i pokoje studijsko putovanje za učitelje. Planiramo svake godine organizirati jedan na temu ljudskih prava, a za sljedeću godinu predvidjeli smo temu prava žena, rekao je mag. Hajdarović, ujedno i urednik Hrvatskog povijesnog portala.

Izvor: Ha-kol, broj 125, svibanj/lipanj 2012.

Članak u Ha-kolu broj 125