Novo:

Tranquillo

Tranquillo – glazbena oznaka za način izvođenja, znači 'mirno'. Korepetitor često treba pokazati veliko strpljenje i mir u ponekad burnim probama i reakcijama pjevača, dirigenta ili redatelja. Osim pedagoškim radom, pijanist se može baviti i koncertnim radom. Jedna od mogućnosti je korepetiranje. Pijanist koji korepetira je korepetitor.

Što je korepetiranje ili korepeticija?

Iz same riječi to se može naslutiti – ko-repeticija, poput ko-ordinacije i ko-operacije, imaju u svom nastanku latinske riječi ‘com’ što znači ‘sa’ i neki glagol/imenicu, primjerice ‘com’ + ‘operari’ , ‘sa’ + ‘raditi’ , dakle surađivati, lat. Cooperationem=suradnja. Pa tako i lat. Repetitio – ponavljanje, ponovno govorenje, ponovni izgovor uz ‘com’ = ‘sa’ daje riječ za ‘ponavljanje uz nekoga’. Korepetiranje je pomoć u vježbanju i klavirska pratnja za drugog glazbenika, koji nije pijanist. Drugi glazbenik može biti pjevač, gudač, puhač, udaraljkaš (rjeđe) ili zbor.

Korepetiranje je manje izloženo od samostalnih koncertnih nastupa, pa tako pijanist koji voli biti ‘u sjeni’, ne previše izložen svjetlu reflektora i uhu publike, može u korepetiranju pronaći odgovarajući posao, ukoliko korepetiranje kao završni rezultat ne traži javni nastup. Vrlo često na kraju procesa vježbanja i korepetiranja dolazi javni nastup, ali ne uvijek. Ukoliko vrsta korepetiranja ne traži javni nastup, pijanist – korepetitor ostaje ‘u sjeni’, ‘nevidljiva’ snaga i ‘nevidljiva’ asistencija u procesu vježbanja.

Korepetiranje je vrlo zahtjevno i treba puno truda i znanja kako bi se dobro radilo. Kod nas u sustavu glazbenog akademskog obrazovanja korepetiranje se uči, ali tek praksa nakon studija dopušta poniranje u dubinu problematike i uvid u načine rješavanja iste.

Osobno sam isprobala i radila u svim vrstama korepetiranja, iskustvo je dragocjeno.

Korepetiranje opernim pjevačima vrlo je specifično. Proces uvježbavanja operne uloge zahtijeva svakodnevne pripreme sa korepetitorom – individualne pjevačke probe, ali i bez njega. Sa korepetitorom, koji u tom procesu ‘glumi’ orkestar, dakle svira sve ono što u završnoj opernoj izvedbi svira orkestar, pjevač vježba svoje ‘ulaske’, odnos sa drugim ulogama, kada se nadovezuje na njih ili pjeva istovremeno sa njima, te glazbeno tkivo – upoznaje i usavršava poznavanje cjelovitog glazbenog materijala kojeg je skladatelj osmislio, naravno uz poznavanje svoje melodije.

Individualna pjevačka proba

Individualna pjevačka proba

Osim glazbenog tkiva, korepetitor pjevaču pomaže u uvježbavanju ritma i teksta, te izgovora. U idealnom slučaju, kada korepetitor izvrsno poznaje tehniku opernog pjevanja i specifičnosti svakoga glasa, korepetitor može sugerirati i neke vokalne finese ili upozoriti na neke detalje u samoj izvedbi. Od velike je prednosti, ako korepetitor poznaje i dirigiranje, te i na taj način pomagati u pripremi uloge. Vrlo često, korepetitori su mlađi dirigenti, koji dobro vladaju sviranjem klavira, a još bolje iz dirigentske perspektive poznaju cjelinu glazbenog djela u svoj svojoj zahtjevnosti. Specifičnost korepetiranja pjevača, je, kao i kod korepetiranja puhača, pjevačeva neophodnost disanja. Svaki dah, koji je logički i muzikalno inkorporiran u glazbenu cjelinu, korepetitor mora poznavati, uzeti u obzir i pričekati. Budući da se radi o djeliću sekunde, protok glazbe se ne narušava.

Ansambl proba, korepetitor u pozadini za klavirom, dvije pjevačice  i dirigent, s leđa

Ansambl proba, korepetitor u pozadini za klavirom, dvije pjevačice i dirigent, s leđa

Budući da su tekstovi opera većinom na talijanskom, često na francuskom, ruskom ili njemačkom jeziku, rjeđe na hrvatskom, i za pjevača i za korepetitora je dobro poznavanje stranih jezika od velike pomoći. Unutar profesionalnih opernih kuća postoji i stručnjak – lingvist, koji pomaže u pravilnom izgovoru i tumačenju teksta, tijekom priprema nove uloge.

Nakon individualnih proba s jednim opernim pjevačem, korepetitor je potreban i na tzv. Ansambl-probama. Ansambl-probe uključuju dva, tri ili više pjevača, ovisno o tome što glazbeno djelo zahtijeva, na kojima pjevači uz korepetitora, a često i dirigenta, uvježbavaju zajedničke scene. Ukoliko je korepetitor ujedno i dirigent, stvar je jednostavnija, ali i napornija za korepetitora, jer mora istovremeno raditi dvije stvari – korepetirati i dirigirati, odnosno dirigirati i korepetirati.

Nakon ansambl-proba slijede tzv. Muzičke probe – probe svih pjevača koji sudjeluju u toj operi uz korepetitora i dirigenta. Na pripremnim muzičkim probama dirigirat će asistent glavnog dirigenta, a na pravim muzičkim probama dirigent koji će dirigirati i predstavom.

Te probe znaju potrajati i 4-5 sati, pa su kao takve za korepetitora vrlo naporne. Nije rijetkost da budu u dvije muzičke probe na dan, pa tako korepetitor može, uz nekoliko individualnih pjevačkih proba, korepetirajući u operi provesti i po 12-14 sati na dan.

Iz pijanističke perspektive, dodatni napor zahtijeva prilagodba orkestralno pisanog glazbenog tkiva pijanističkom izrazu, koji ima na raspolaganju samo dvije ruke i deset prstiju, dok operni orkestar ima na raspolaganju 40 – 60 osoba, dakle 80-120 ruku i 400-600 prstiju. Korepetitor najčešće svira iz tzv. Klavirskog izvatka (njemački Klavierauszug) koji je, ovisno o tvorcu, manje ili više prilagođen klaviru. Također, sviranje pod ravnanjem dirigenta nije uobičajena praksa za pijanista, koji uglavnom svira sam, u svom tempu, te je tu potrebna prilagodba i fleksibilnost od strane pijanista.

Muzička proba

Muzička proba

Nakon muzičkih proba slijede režijske probe, neke u dvorani za vježbanje, a neke i na sceni. Korepetitor i dalje glumi orkestar, s time što je sada fizički smješten u ‘orkestralnu rupu’, dakle ispod razine pozornice, u kojoj je potpuni mrak, uz radna svjetla na pultu s notama.

Operna scena Pariške nacionalne opere. Na sceni je spušten zastor, u orkestralnoj rupi sjedi orkestar, publika je na svojim mjestima, očekuje se dolazak dirigenta i početak operne predstave

Operna scena Pariške nacionalne opere. Na sceni je spušten zastor, u orkestralnoj rupi sjedi orkestar, publika je na svojim mjestima, očekuje se dolazak dirigenta i početak operne predstave

Nakon svih ovih priprema, orkestar zauzima svoje mjesto i prati pjevače na nekoliko orkestralno-režijskih proba, prije generalne probe i same predstave. Korepetitor je u tom trenutku završio većinu svog posla, osim ako ne nastavlja si ndividualnim pjevačkim probama, sa svrhom obnavljanja naučenog.

Korepetitori opernim pjevačima kao krajnji rezultat nemaju javni nastup, jer na javnom nastupu – predstavi svira orkestar. No, korepetitori s pjevačima mogu nastupati na koncertima, gdje pjevači pjevaju uz pratnju klavira.

Češka mezzosopranistica Magdalena Kožená prima aplauz od publike nakon uspješnog recitala, zajedno sa pijanistom koji stoji pored klavira. On je osigurao klavirsku pratnju koncertnom nastupu pjevačice

Češka mezzosopranistica Magdalena Kožená prima aplauz od publike nakon uspješnog recitala, zajedno sa pijanistom koji stoji pored klavira. On je osigurao klavirsku pratnju koncertnom nastupu pjevačice

Korepetiranje gudačima je za mene osobno vrlo lijep oblik muziciranja. Gudači – dakle violinisti, violisti, violončelisti i kontrabasisti rijetko nastupaju bez klavirske pratnje. Velika prednost kod ovog korepetiranja je da je veliki dio skladbi napisan u originalu za gudački instrument i klavir, tako da nije potrebna prilagodba pratnje za klavirski slog. Vrlo rijetko takvim probama biva nazočan dirigent, češće profesor gudača, ukoliko se radi o studentu gudaču, kako bi pomogao u formiranju izvedbe. Ukoliko su oba glazbenika završili studij, dakle profesionalni su glazbenici, probe se odvijaju u međusobnom dogovoru i radu. Najčešće krajnji rezultat jest javni nastup. Vrlo često je klavirska dionica sastavni dio glazbenog djela, te kao takva nije uvijek ‘ u sjeni’ solista gudača, već ravnopravno sudjeluje u glazbenom tkivu. U tom slučaju zapravo se radi o komornom muziciranju, više nego o korepetiranju. O komornom muziciranju bit će više govora u jednom od sljedećih članaka. Korepetitor – pijanist treba razvijati istančan sluh, stalno osluškivati svog glazbenog partnera, biti fleksibilan u dogovorima o glazbenoj izvedbi, te zvučno usklađivati delikatniji ili masivniji zvuk gudača sa zvukom klavira.

Ukoliko korepetiranje gudačima u određenim slučajevima predstavlja pripremu za solistički nastup gudača oz orkestar, tada klavir, kao i kod korepetiranja opernim pjevačima, ‘glumi’ orkestar i krajnji rezultat nije javni nastup, jer na javnom nastupu u tom slučaju nastupa orkestar – orkestralna pratnja.

Poznata njemačka violinistica Anne-Sophie Mutter na ovoj slici nastupa uz klavirsku pratnju

Poznata njemačka violinistica Anne-Sophie Mutter na ovoj slici nastupa uz klavirsku pratnju

Korepetiranje puhačima po svojim odlikama vrlo je slično korepetiranju gudačima. Jedina specifičnost, koja ima sličnosti sa korepetiranjem pjevačima, jest specifičnost neophodnosti disanja kod puhača, i pjevača. U trenutku kada puhač (flautist, oboist, fagotist, saksofonist, trubač, hornist, tubist) treba uzeti zrak, a taj trenutak je logički postavljen unutar glazbenog tkiva, pijanist treba pričekati i tek onda nastaviti. Kako se radi o dijeliću sekunde, glazbena izvedba nije narušena.

Korepetiranje udaraljkašima relativno je rijetko, jer udaraljkaši obično ne trebaju klavirsku pratnju, osim ako se ne radi o djelu koje je u originalu napisano za udaraljke i klavir, no tada je riječ više o komornom muziciranju, nego o korepetiranju.

Korepetiranje zboru najsličnije je korepetiranju pjevačima. Vrlo često je dirigent ujedno i korepetitor, dakle dvije funkcije u jednoj osobi, ali ima i slučajeva kada dirigent dirigira, a korepetitor korepetira. Zborsko korepetiranje može i ne mora kao krajnji rezultat imati javni nastup uz klavirsku pratnju, ovisno o tome što zahtijeva skladba.

Klavirska pratnja koja ‘glumi’ orkestar isto tako moguća je i vrlo korisna kada pijanist prati drugog pijanista u pripremama za nastup klavira solo uz orkestar. Tada je također orkestralni slog prilagođen klavirskom i u notama (klavirskom izvatku) pratimo prvi klavir (solo klavir) i drugi klavir (orkestar). Budući da se radi o procesu uvježbavanja, ovdje je riječ više o korepetiranju nego o komornom muziciranju. Pijanisti u ovom slučaju sviraju na dva klavira istovremeno.

Zanina Bilic
About Zanina Bilic (90 Articles)
Akademska glazbenica pijanistica i profesorica klavira nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji poslijediplomski je studij sa stipendijom DAAD završila u Muenchenu. Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu, kao solist i komorni glazbenik te kao klavirska pratnja. Bavi se i pedagoškim i humanitarnim radom. Živi i radi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*