Novo:

Terenska nastava i međupredmetno povezivanje na primjeru Sjeverne Dalmacije

Napisale: Tanja Debelec, Silvija Martišek, Višnja Matotek, Zvonimir Malić

Terenska nastava bi trebala biti važan sastavni dio plana i programa nastave. To je nastava koja obuhvaća učenje istraživanjem i otkrivanjem; može podrazumijevati obradu novoga nastavnog sadržaja ili sustavno ponavljanje sadržaja. Važna je u stjecanju i proširivanju znanja, također ima i velike odgojne vrijednosti, te omogućuje stjecanje osobnih iskustava i doživljaja.Ona se može integrirati ovisno o prostoru koji se posjećuje. Zbog ciljeva i zadataka koje obuhvaća organizira se u mjestu udaljenijem od škole te ju je potrebno planirati na početku školske godine, kao sastavni dio globalnog godišnjeg plana rada škole.

Razmišljajući na početku školske godine koju destinaciju izabrati za višednevnu terensku nastavu vodili smo se idejom da mora obuhvaćati prostor na kojem se  može korelirati nekoliko nastavnih predmeta, u našem slučaju su to povijest, geografija, matematika i biologija. Nije bilo teško izabrati i ubrzo je dogovoreno da to bude prostor sjeverne Dalmacije koji uključuje posjet Zadru, NP-u Krka, Šibeniku i Ninu. Nakon što je prijedlog prihvaćen i uvršten u godišnji plan i program trebalo je razraditi detaljnu pripremu koja je trajala cijelo vrijeme do polaska na teren, a obuhvaćala je:određivanje teme, zadataka i ciljeva terenske nastave, stručnu pripremu, planiranje aktivnosti za  učenike, pripremu radnih listića i materijala.

Tema: Prirodne i kulturno-povijesne značajke sjeverne Dalmacije

Zadaci i ciljevi terenske nastave:

Povijest – proširivanje znanja te stjecanje novih znanja o prošlosti sjeverne Dalmacije (od antike do najnovijeg doba), razvijanje vještine povijesnog istraživanja na povijesnoj lokaciji te sposobnosti snalaženja u prostoru i vremenu, razvijanje osjećaja za kulturno-povijesnu baštinu i ekološku svijet

Geografija – snalaženje u prostoru, pojmovima i procesima tj. u izvornoj stvarnosti, stjecanje geografskih znanja o prostoru koji učenici posjećuju (krški reljef i oblici, postanak krškog reljefa, klimatska obilježja prostora), stjecanje vještina kojima učenici prepoznaju i razlikuju pojedine reljefne oblike, opisivanje prostora koji posjećuju i njegove specifičnosti, rješavanje problemskih zadataka, razvijanje međusobne suradnje, slušanje i shvaćanje uputa, sposobnost usmenog izlaganja, sposobnostiznošenja argumenata

Biologija – približavanje nastave zoologije interesima učenika, iskorištavanje interesa učenika za stjecanje širih kompetencija istraživačkim učenjem, utvrđivanje retencije zooloških znanja o pticama, razvijanje ekološke svijesti

Matematika – primjenjivanjeračuna s postocima,sustava linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice, sličnosti trokuta,  izračunavanje prosječne temperature, te primjenjivanje znanja o opseg kruga. Razvijanje sposobnosti povezivanja naučenog gradiva na problemske zadatke iz svakodnevnog života, te razvijanje suradnje među učenicima.

Aktivnosti za  učenike prije terenske nastave:

Povijest –ponavljanje prošlosti Zadra, Nina i Šibenika, isticanje i objašnjavanje pojma kulturna i povijesna baština, izrada prezentacije o spomenicima pod zaštitom UNESCO-a te isticanje šibenske katedrale

Geografija –rješavanje zadataka i odgovaranje na pitanja, traženje podataka iz različitih izvora znanja, izrada plakata i prezentacija, ispunjavanje slijepe karte pomoću zadanih pitanja

Biologija – samostalno prikupljanje podataka iz različitih izvora znanja, izrada i izlaganje prezentacija o pticama, rasprava o značenju ptica u pojedinim ekološkim sustavima, izrada postera s prikazom građe ptica.

Matematika – ponavljanje zadataka vezanih uz postotni račun, sustave dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama,  opseg i površinu kruga,  aritmetičku sredina, sličnost trokuta  iz svakodnevnog života. Zadaci su bili tematski vezani za područje koje ćemo posjetiti.

P5270092

Aktivnosti za  učenike na terenskoj nastavi: Učenici su riješavali nastavni listić koji su dobili prvog dana, a vratili su ga posljednjeg dana terenske nastave.

Aktivnosti za dio učenika poslije terenske nastave: Dani otvorenih vrata

Radni listići i materijali: Povezani su i objedinjeni na jednom listiću. U tekstovima iz geografije i povijesti kraj nekih crta nalaze se brojevi. To su redni brojevi matematičkih zadataka koje su učenici riješavali i rješenje upisivali na crtu. Postupak rješavanja zadataka morao je biti napisan. Samo rješenje na crti nije se bodovalo kod ocjenjivanja.

Zadaci iz povijesti

Istočna obala Jadrana stoljećima je cilj raznih osvajača. Navedite barem dva naroda/države koji su osvojili hrvatsku obalu Jadrana u toku povijesti:_______________________________.

Tokom terenske nastave posjetit ćemo sjevernu Dalmaciju, gdje se nalaze dva velika grada: ____________ i ___________.

Zadar je grad s antičkom tradicijom i vrijednim rimskim i starokršćanskim spomenicima, a najpoznatiji su:__________________________________________(navedite  barem dva spomenika/crkve). Najpoznatiji spomenik grada Zadra je crkva _________________ sagrađena u ______(7).st., na mjestu rimskog foruma (objasni pojam forum: ___________________). U _____(5).st. Zadar je civilno središte Ilirskih pokrajina, koje se nalaze pod _____________vlašću. Tu su tada počele izlaziti i prve novine na hrvatskom jeziku pod nazivom ________________.

Šibenik se u izvorima prvi put spominje ______(3).g. u vrijeme hrvatskog kralja _______________

______________. Najvredniji spomenik u Šibeniku  je katedrala _________________koja se nalazi pod UNESCO-vom zaštitom od 2000.g. Gradnja katedrale počela je 1431.g. i trajala punih _____(6) godina. Najpoznatiji graditelji katedrale su __________________________ i ________________________. Crkva je posebna i po tome što su oko cijele crkve na fasadi isklesane _________ (broj) skulpture glava, navodno tadašnjih stanovnika grada. Iznad grada Šibenika nalazi se srednjovjekovna tvrđava ________________________.

Zadaci iz geografije

Krka je postao nacionalni park _____________________________ godine i _____________ je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju ______________________________. Rijeka Krka izvire u podnožju ______________, no nacionalni park počinje nešto južnije, dva kilometra nizvodno od ______________. Na putu prema moru, Nacionalni park obuhvaća _______(8)______________________slapova. Ušće je posebno atraktivno, jer se ovdje radi o potopljenom riječnom ušću -__________________. Takva mješavina slane morske i slatke riječne vode zove se boćata voda. Estuarij Krke je prilično dugačak, čak 23.5 kilometra, a bogat je školjkama, slatkovodnim i morskim ribama. Slapovi Krke nisu odveć visoki, time se donekle ističu tek Roški slap i ____________________, koji je s__________(1) metra visine najveći u NP Krka. Značajka slapova u ovom nacionalnom parku je i manjak vode ljeti, kada su vrućine velike, a voda se preusmjerava u akumulaciju okolnih hidrocentrala. S _________(2) visine na Visovačko jezero obrušava se ________________ slap, jedan od najživljih dijelova Parka. Ovdje se nalazi kompleks mlinica, etnografska baština dragocjena cijeloj Hrvatskoj.

Tok Krke dalje vodi prema__________________________, vjerojatno najljepšem slapu Nacionalnog parka, ali prije toga se morate zaustaviti na ___________________, prekrasnom otočiću usred istoimenog jezera. O otoku se brinu ___________, kao što su se stoljećima brinuli za očuvanje kulture tih prostora, što se može vidjeti po brojnim djelima unutar samostanskog muzeja. Nakon što napustite Visovac i otisnete se dalje prema obali, preostaje vam Skradinski buk, najznačajnije mjesto u NP, koje svojom ljepotom opravdava sve zadobivene epitete. Buk se sastoji od _____________________ stuba, koje se pružaju na _________(4) – metara duljine. Na Skradinskom buku se također može pogledati_________________- zbirku i stare mlinice (vodenice) te koševe i stupe – naprave koje se nekad koristilo za pranje podnih prostirača, suknenih prekrivača, tkanine i odjeće.

Zadaci iz matematike

  1. Preradom maslina dobiva se 16% maslinovog ulja, a ostatak je otpad. Kolika se masa ulja dobije preradom 200kg maslina?
  2. U Zadru su od 10.5. do 23.5. izmjerene sljedeće temperature 25°C, 25°C, 22°C, 22°C, 20°C, 18°C, 17°C, 20°C, 19°C, 23°C, 23°C, 26°C, 27°C i 28°C. Izračunaj prosječnu temperaturu tog razdoblja.
  3. Taksi služba naplaćuje polazak sa stajališta 49kn, a svaki prijeđeni kilometar još 5.5kn. Udaljenost Šibenika i Zadra je 88km. Koliko ćemo platiti ako želimo iz Zadra otići do Šibenika i drugi dan se vratiti natrag?
  4. U NP Krka raste visoka bijela topola i baca sjenu duljine 6m. Lana je visoka 1.6m i baca sjenu duljine 1.2m. Kolika je visina bijele topole (rješenje upiši u cm) ?
  5. Litra morske vode sadrži 3.5% soli. Koliko litara morske vode sadrži 665g soli?
  6. Ana je u obilasku bazena solane u Ninu. Obišla je jedan i napravila 150 koraka duljine 70cm. Koliki je opseg tog bazena (u m)?
  7. Sokolarski centar kraj Šibenika predstavlja jedinstveno mjesto gdje se posjetitelji mogu upoznati s tajanstvenim životom nebeskih lovaca – sokolova. Cijena ulaznice za odrasle je 40kn, a za djecu 30kn. Prodano je 59 ulaznica, a zarada je 1860kn. Koliko je prodano ulaznica za odrasle?
  8. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga. Opseg Pozdrava Suncu je 69.08m. Izračunaj polumjer kruga umanjenog za 4m.

Zadaci iz biologije

  1. Navedi koje su zajedničke osobine po kojima bi prepoznao ptice grabljivice?
  2. Imenuj 3 vrste ptica grabljivica koje žive u Hrvatskoj.
  3. Čovjek je pripitomio neke vrste ptica grabljivica. Za što se one koriste?
  4. Ženka sokola veća je od mužjaka. Obrazloži zašto postoji razlika u veličini spolova.
  5. Opiši razliku između bezgrebenki i grebenki? U koju od tih skupina pripadaju ptice grabljivice? Obrazloži odgovor.
  6. Ptice grabljivice su dobri letači. Navedi prilagodbe ptica za letenje.
  7. Koje je osjetilo najbolje razvijeno kod ptica grabljivica i najviše ga koriste u lovu?
  8. Nabroji dijelove srca ptice.
  9. Obrazloži kakva je veza između građe srca i stalne tjelesne temperature ptica.
  10. Objasni razliku između čučavaca i potrkušaca. Navedi po jedan primjer.

P5280118

Tijek terenske nastave

Terenska nastava održala se od 26. do 28. svibnja 2014. godine. Prvi je dan obuhvaćao razgled Zadra u prijepodnevnim satima uz pratnju vodiča.

Razgledavanje je počelo na početku Kalelarge, kod crkve Gospe od zdravlja. Uživali smo na Pozdravu Sunca i slušali Morske orgulje. Šetajući rivom i nekadašnjim rimskim forumom došli smo do zaštitnog znaka grada Zadra, Crkve sv. Donata. Prošetali smo od katedrale sv. Stošije Kalelargom do Crkve sv. Šime. Razgledavanje je obuhvaćalo i zadatke koje su učenici dobili još za vrijeme nastave i prije same terenske pripremali su se za rješavanje listića na kojima su bili zadaci vezani uz povijesne činjenice.

Drugog dana terenske nastave posjetili smo Skradinski buk u NP Krka i Šibenik. Razgled NP Krka obuhvaćao je  šetnju stazama i drvenim mostovima, razgled stare mlinice i etnografske zbirke, da bi završio na slapovima Skradinskog buka. Posjet nacionalnom parku bio je također popraćen zadacima, ovaj puta iz geografije i biologije. Učenici su morali prepoznati oblike krškog reljefa, riješiti nekoliko zadataka vezanih uz samo osnivanje parka i način postanka.

Nakon NP Krka krenuli smo u Šibenik. Razgledavanje Šibenika počelo je na rivi. Zatim smo u parku razgledali spomenik hrvatskom kralju Petru Krešimiru IV. i popeli se do ulaza u staru šibensku jezgru. Prošetali smo ulicama od kazališta do središnjeg gradskog trga i šibenske katedrale sv. Jakova. U međuvremenu smo se odmorili u samostanskom mediteranskom vrtu sv. Lovre. I u Šibeniku su učenici dobili zadatke iz povijesti.

Nakon razledavanja Šibenika otišli smo do Sokolarskog centra Dubrava. To je jedinstveno mjesto gdje se posjetitelji mogu upoznati s tajanstvenim životom nebeskih lovaca – sokolova.Nakon kratkog predavanja koje je održao djelatnik Sokolarskog centra slijedila je demonstracija letenja i prehrane samih ptica grabljivica. U akciji smo vidjeli sovu ušaru i sokola. Učenici su imali priliku i sami hraniti ptice što je izazvalo veliko oduševljenje među njima, pa je nastala prava „borba“ za mjesto hranitelja. Kako je ovo ipak terenska nastava i ovdje su učenici dobili zadatke, ali ovog puta vezano za biologiju.

Trećeg dana terenske nastave otišli smo do grada Nina i najprije razgledali solanu. Djelatnica solane objasnila je učenicima postupak dobivanja soli i način punjenja i pražnjenja bazena, te im objasnila kakve sve vrste soli postoje. Učenici su u muzeju soli mogli vidjeti neke od najvažniji proizvoda te solane. Nakon solane krenuli smo u razgled  starog dijela grada, Crkvu sv. Križa i kod spomenika Grgura Ninskog zaželjeli želju.

Na povratku u Čakovec učenici su dobili slijepe karte i zadatak da na kartu ucrtaju polaznu točku iz koje smo krenuli kao i sva mjesta koja smo posjetili.  Slijepe karte i zadatke pokupili smo im po dolasku u Čakovec, ali time terenska nastava nije završila.

Dani otvorenih vrata

Nakon povratka s terenske nastave, 29.5.2014. u školi su se održavali Dani otvorenih vrata. Učenicima, učiteljima i roditeljima prikazivale su se fotografije s terenske nastave. S dvadesetak učenika podijeljenih u četiri grupe održali smo radionicu na temu terenske nastave.

Cilj Dana otvorenih vrata na temu terenske nastave bio je objediniti i povezati sadržaje viđene na terenu i uz zadane zadatke prikazati ih na plakatu, slijepoj karti i u obliku grafikona.

Svaka grupa radila je zadatke iz jednog predmeta.

Zadaci iz povijesti

Učenici su dobili zadatak da pomoću snimljenih fotografija i prikupljenih podataka o gradovima koje smo posjetili i najvažnijim kulturno-povijesnim znamenitostima, izrade plakat ili prezentaciju sa osnovnim informacijama nakon čega slijedi kratko izlaganje i objašnjenje.

Zadaci iz geografije

Druga je grupa dobila zadatak nacrtati slijepu kartu Hrvatske na plakat i ucrtati zadane parametre (?).

  1. Ucrtaj prometni pravac kretanja i krajnja odredišta putovanja (Čakovec, Zadar) pripadajućim kartografskim znakovima
  2. Križićem označi NP koji smo posjetili
  3. Kružićem označi grad u kojem se nalazi Katedrala sv. Jakova
  4. Kvadratićem označi grad u kojem se nalazi solana i kip Grgura ninskog

Zadaci iz biologije

Učenici su izradili prezentaciju o Sokolarskom centru i pticama grabljivicama. Pri izradi su koristili fotografije i video koje su sami snimili. Bilo im je zadano da njihova prezentacija mora obuhvatiti izgled i građu ptica grabljivica, njihovo ponašanje, ekološku ulogu, kao i važnost samog Sokolarskog centra u zaštiti i očuvanju ptica grabljivica.

Zadaci iz matematike

Učenici su pomoću tablice u kojoj su prikazane površine Nacionalnih parkova u RH i godine njihovog proglašenja morali odgovoriti na pitanja i odgovore napisati na plakat.

Nacionalni park Površina Godina proglašenja
Brijuni 33.9 km2 1983.
Kornati 220 km2 1980.
Krka 142 km2 1985.
Mljet 53.75 km2 1960.
Paklenica 96 km2 1949.
Plitvička jezera 296.85 km2 1949.
Risnjak 30.41 km2 1953.
Sjeverni Velebit 109 km2 1999.
  1. Nacrtaj stupčasti dijagram frekvencija za površinu nacionalnih parkova.
  2. Koji nacionalni park ima najveću površinu?
  3. Koji nacionalni park ima najmanju površinu?
  4. Izrazi relativne frekvencije postocima.
  5. Relativne frekvencije prikaži kružnim dijagramom.
  6. Izračunaj udio svakog nacionalnog parka u ukupnoj površini RH (površina RH je 56 594 km2).
  7. Izračunaj udio koji zauzimaju nacionalni parkovi svojom površinom u Republici Hrvatskoj.
  8. Na brojevnom pravcu prikaži godine proglašenja nacionalnih parkova.
  9. Koji nacionalni park je najstariji u Republici Hrvatskoj?
  10. Koji nacionalni park je najmlađi u Republici Hrvatskoj?
  11. Na slijepoj karti brojevima označi Nacionalne parkove i napiši legendu.
Visnja Matotek
About Visnja Matotek (5 Articles)
Profesorica povijesti u I. OS Cakovec. Tajnica Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava.
  • karmen perkovic

    Hvala kolegicama i kolegi Hajdarevicu na korisnim informacijama vezanim uz terensku nastavu. lijep pozdrav i puno uspjeha u Novoj 2015.godini.