Da, koliko je god japansko društvo bilo patrijarhalno, samuraji su doista mogle biti i žene. Te su žene bile poznate kao onna-bugeisha ili onna-musha što u prijevodu okvirno znači “ženska borilačka umjetnica”. Onna-bugeishe su trenirale rukovanje naginatom i katanom. Iako je klasa samuraja bila pretežno muška, bilo je iznimaka u kojima su žene preuzimale ratničke uloge, posebno u obrani svojih domova i zajednica.
Nastavi čitati
Kroz povijest, ratničke klase su igrale ključnu ulogu u oblikovanju društvenih, političkih i vojnih struktura širom svijeta. Od srednjovjekovnih vitezova u Europi do mongolskih konjanika u Srednjoj Aziji, ove elite su se razlikovale po svojoj organizaciji, borbenim vještinama i društvenom statusu. Zajednička poveznica im je bila čuvanje političkog i društvenog poretka. Sličnosti među ratničkim klasama u različitim kulturama i vremenima otkrivaju univerzalne karakteristike vojnog društva, uključujući kodekse časti, sofisticirane taktike i poseban društveni status.
Nastavi čitati
Samuraji su bili pripadnici vojne klase u Japanu koji su se isticali svojim vještinama u borbi i posvećenošću specifičnom kodu ponašanja. Samuraji su postali poznati u periodu feudalnog Japana, koji je trajao od 12. do kraja 19. stoljeća. Oni su bili ratnici, ali su također igrali ključnu ulogu u društvenom i političkom životu zemlje.
Nastavi čitati
Samuraji i vitezovi srednjovjekovne Europe dijele nekoliko sličnosti. Obje klase su bile sastavni dijelovi šireg feudalnog sustava koji se temeljio na zemljišnom posjedu i vojnoj službi. Poput samuraja, vitezovi su obično potjecali iz plemićkih obitelji, a njihov je status često bio nasljedan. Pridržavali su se kodeksa ponašanja – viteški kodeks za vitezove i bushido za samuraje. I tu je sličnost jer oba kodeksa podrazumijevaju vrijednosti kao što su čast, hrabrost i odanost svojim gospodarima.
Nastavi čitati