Fotodokumentacija Krimskog rata (1853. – 1856.) predstavlja jedan od najranijih primjera ratne fotografije, pružajući revolucionarni vizualni zapis sukoba. Britanski fotograf Roger Fenton, koji se često smatra jednim od prvih ratnih fotografa, dobio je zadatak da dokumentira rat 1855. godine.
Nastavi čitati
Fotograf Roger Fenton snimao je Krimski rat tijekom 1855. godine. Među njegovim fotografijama nalaze se četiri koje je obilježio kao “Hrvati”.
Nastavi čitati
Toma Arhiđakon (oko 1200. – 1268.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih srednjovjekovnih kroničara i pisaca. Rođen u Splitu ili njegovoj okolini, bio je obrazovan u Italiji (studirao teologiju i pravo) što je kasnije utjecalo na njegovu karijeru. Nakon povratka u Split, postao je arhiđakon splitske crkve, što mu je omogućilo blizak uvid u crkvene i političke prilike tog vremena.
Nastavi čitati
U političkoj karikaturi Renéa Georgesa Hermanna-Paula iz 1899. oštro se kritizira licemjerje upotrebe nasilja za širenje “civilizacije”. U karikaturi suprotstavlja pojmove “Barbari” i “Civilizacija” ispod kineskih i francuskih boraca, koji se izmjenjuju kao pobjednici i žrtve.
Nastavi čitati
Talijanski vojnik i kasnije poznati pjesnik Giuseppe Ungaretti pred Božić 1915. napisao je pjesmu Bdijenje.
Nastavi čitati
U digitalnom arhivu američke Kongresne knjižnice pronašli smo prikaz “čuvenog i prekrasnog” osječkog mosta u trenutku uništenja 1664. godine.
Nastavi čitati
Nakon višemjesečnih rasprava, savezničke sile su dovršile uvjete mirovnog ugovora s Njemačkom za konačni završetak Prvoga svjetskog rata. Ti su uvjeti obvezivali Njemačku da saveznicima nadoknadi značajnu odštetu za ratnu štetu. Suočeni s malo alternative, njemački predstavnici bili su prisiljeni prihvatiti ugovor pod prijetnjom trajnog vojnog sukoba.
Nastavi čitati
Fotograf Roger Fenton snimao je Krimski rat tijekom 1855. godine. Među njegovim fotografijama nalaze se četiri koje je obilježio kao “Hrvati”.
Nastavi čitati
U ožujku 1938. brzo Hitlerovo preuzimanje Austrije uznemirilo je Europu. Iako je podržavao Hitlerove akcije talijanski premijer Mussolini je uvjeravao svoje građane da će talijanske granice ostati netaknute unatoč Hitlerovoj agresivnoj ekspanziji.
Nastavi čitati
Fotograf Roger Fenton snimao je Krimski rat tijekom 1855. godine. Među njegovim fotografijama nalaze se četiri koje je obilježio kao “Hrvati”.
Nastavi čitati
Fotograf Roger Fenton snimao je Krimski rat tijekom 1855. godine. Među njegovim fotografijama nalaze se četiri koje je obilježio kao “Hrvati”.
Nastavi čitati
Iskrcavanje Saveznika u Normandiji je promijenilo tijek Drugog svjetskog rata i na kraju dovelo do sloma nacističke Njemačke. Nama je to danas s udaljenosti od osamdesetak godina potpuno jasno, ali Hitlera to iskrcavanje nije previše oduševilo.
Nastavi čitati
U digitalnoj riznici američke Kongresne knjižnice pronašli smo još jedan izvor o hrvatskom 17. stoljeću – “istiniti” prikaz utvrde Novi Zrin.
Nastavi čitati
Kraljem ljeta 1945. Japan je bio suočen s porazom. Do kolovoza 1945. zemlja je pretrpjela ozbiljnu štetu od američkog bombardiranja uključujući i atomsko uništenje Hirošime i Nagasakija, atomskim bombama. SSSR je napokon 9. kolovoza objavio rat Japanu i izvršio invaziju na Mandžuriju, teritorije koje je držao Japan.
Nastavi čitati
Lenjinova boljševička revolucija u Rusiji nadahnula je pristaše boljševika diljem Europe da dođu na vlast legalnim i ilegalnim metodama. Strah od širenja boljševizma poznat kao “crveni strah” ili “crvena opasnost” proširio se i na Ameriku. U prikazu karikaturista Clifforda Berrymana, Lenjin je prikazan s težnjama globalne dominacije.
Nastavi čitati
Ilustrovani vodić po Zagrebu i njegovoj okolici: sa slikom i nacrtom grada Zagreba objavljen 1891. godine sadrži niz zanimljivih informacija koje nam mogu poslužiti u nastavi povijesti.
Nastavi čitati
Nasmiješeni Hitler nije nešto što nam padne na pamet kad ga spomenemo, zar ne? Fotografija prikazuje Adolfa Hitlera, koji je tada već bio Führer i kancelar nacističke Njemačke, kako sjedi na klupi i smije se dok sluša duhovitu izvedbu na harmonici.
Nastavi čitati
Nakon što je upravo pobijedila njemački militarizam u Prvom svjetskom ratu, Civilizacija se suočila s novom prijetnjom: boljševizmom. Rasprostranjeno razaranje diljem Europe mnoge je ostavilo otvorenima za socijalističke pozive za boljim društvom.
Nastavi čitati
Švicarski liječnik Adolf Lukas Vischer (1884. – 1974.) se tijekom Balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata znatno posvetio istraživanju i pisanju o psihološkim posljedicama rata na ratne zarobljenike.
Nastavi čitati
Nijemci su bili spremni donijeti svoj krvavi bajunet za mirovni stol, ali Trojna Antanta nije željela cjenkati se niti prihvatiti njemačke uvjete. Nakon brutalnog rata Saveznici nisu bili voljni pustiti Njemačku bez odštete ili joj dati ustupke.
Nastavi čitati
Sovjetski Savez je tijekom zime 1941.-1942. na istočnoj fronti pokrenuo veliku protuofenzivu protiv njemačkih snaga i njihovih saveznika, koje su bile loše opremljene za jednu od najhladnijih zima u povijesti (temperature do -40). Ovaj sovjetski protunapad, uključujući kritičnu bitku za Moskvu, označio je prvi značajan poraz Hitlerove vojske, pomjerajući zamah u korist Sovjeta.
Nastavi čitati
U njemačkom koncentracijskom logoru u Wöbbelinu, američka Deveta armija pronašla je mnoge zatvorenike u užasnim uvjetima. Jedan od zatvorenika je počeo plakati kada je saznao da neće među prvima ići u bolnicu. Preživjeli su čekali da budu odvedeni u poljsku bolnicu na medicinsku skrb.
Nastavi čitati
Iz digitalne riznice američke Kongresne knjižnice izrezali smo prikaz spaljivanja mosta kod Osijeka 1664. godine.
Nastavi čitati
Talijanska politička karikatura Parodia del trovatore (Parodija trubadura) daje satiričan komentar o geopolitičkoj dinamici u Europi tijekom kasnog 19. stoljeća, posebno u vrijeme Berlinskog kongresa 1878. g. Karikatura koristi različite nacionalne personifikacije kako bi prikazao zemlje uključene u pregovore i sukobe oko teritorija u istočnoj Europi i Balkanu.
Nastavi čitati
Pismo djevojčice Sofije Singer ravnateljstvu Ustaškog redarstva s molbom za oslobađanje njenog oca. Otac Leopold (r. 1884.), majka Eugenija (r. 1895.) i Sofija (r. 1930.) živjeli su u Bauerovoj ulici u Zagrebu. Otac je bio obrtnik papirnate šaljive robe, izrađivač krinki od papira i sličnog (spis 1100/4 HDA), a majka domaćica. Nakon dolaska ustaša na vlast preseljeni su na periferiju u Sigečici. Nema pouzdanih tragova o sudbini nje i obitelji.
Nastavi čitati
Američki marinci iz 28. pukovnije Pete divizije su 23. veljače 1945. podigli su američku zastavu na vrhu planine Suribachi, planine na otoku Iwo Jima. Podizanje zastave zabilježeno je na poznatoj fotografiji Joea Rosenthala, koja je kasnije osvojila Pulitzerovu nagradu.
Nastavi čitati
Annelies Marie Frank je željela biti spisateljica. Svoj san nije mogla ostvariti u rodnoj Njemačkoj jer su nacisti rasnom politikom odlučili istrijebiti ljude koji im nisu odgovarali u njihovoj slici svijeta. Zajedno s roditeljima izbjegla je u Amsterdam gdje ih je rat natjerao da potraže spas u tajnome skrovištu. U skrovištu je Anne napisala najveći dio svog osobnog dnevnika u kojem je opisivala svakodnevnicu i sanjarila o budućnosti. U utorak 1. kolovoza 1944. upisala je svoj posljednji unos u dnevnik.
Nastavi čitati
Potpisivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u Parizu 14. prosinca 1995. označilo je vrhunac složenog i dugotrajnog napora da se okončaju sukobi koji su zahvatili bivšu Jugoslaviju. Ovaj događaj se obično naziva potpisivanjem Daytonskog sporazuma, nazvanog po Daytonu (Ohio, SAD) gdje su pregovori održani.
Nastavi čitati
Ovo je isječak iz presude žalbenog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju donesena 19. travnja 2004. godine u slučaju Tužilac protiv Radislava Krstića. U isječku se pojašnjavaju razlozi zaključka da je u Srebrenici proveden genocid.
Nastavi čitati
Delegati na Pariškoj mirovnoj konferenciji bili su angažirani u pregovorima o uvjetima mira s Njemačkom i njezinim saveznicima. Značajan aspekt ovog procesa uključivao je rješavanje zahtjeva predstavnika raznih skupina koje su tražile neovisnost od svojih bivših imperijalnih vladara. Ovaj zadatak bio je posebno zahtjevan zbog preklapanja zahtjeva za iste teritorije. U konačnici, mnoge nove nacije nastale su iz ostataka starih carstava.
Nastavi čitati
U digitalnoj arhivi američke Kongresne knjižnice pronašli smo prikaz “gradića” Osijeka iz 1684. godine.
Nastavi čitati
U digitalnoj arhivi američke Kongresne knjižnice pronašli smo ilustraciju “napuštenog Osijeka i osvojenog Valpova” vjerojatno s kraja 1680-ih.
Nastavi čitati
Njemačka okupacijska vojska ušla je u Zagreb 10. travnja 1941. godine. Ustaša Slavko Kvaternik je u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom istoga dana putem Radio Zagreba objavio proglašenje Nezavisne Države Hrvatske.
Nastavi čitati
Tekst je nastao nakon e-mail prepiske s Joostom van Dijkom. Sastavio je kratak izvještaj na engleskom jeziku o svojim ratnim doživljajima u Hrvatskoj. Priložio je i nekoliko fotografija koje su nažalost nestale tijekom premještanja objave na internetu.
Nastavi čitati
Prva fotografija Zemlje iz svemira snimljena je 24. listopada 1946. Ova pionirska fotografija snimljena je s visine od oko 104 kilometra iznad Zemljine površine pomoću 35-milimetarske kamere na raketi V-2. Projektil je lansiran s raketnog poligona White Sands u Novom Meksiku, SAD. Kamera je kontinuirano snimala fotografije svake 1,5 sekunde tijekom penjanja i kasnijeg spuštanja projektila.
Nastavi čitati
Američki marinci, predvođeni poručnikom Haroldom Schrierom, popeli se ujutro 23. veljače 1945. na vrh planine Suribachi, vulkana na otoku Iwo Jima. Njihova je misija bila podići američku zastavu ako dođu do vrha.
Nastavi čitati
Kölner Dom (Kolnska katedrala) još uvijek stoji visoko i čini se uglavnom neoštećena, iako je pogođena i oštećena tijekom Drugog svjetskog rata. Okolni prostor je, međutim, potpuno uništen. Sjeverno i istočno od katedrale možete vidjeti oštećeni Hauptbahnhof (Glavni kolodvor u Kölnu) i most Hohenzollern. Ova fotografija je snimljena u Njemačkoj 24. travnja 1945. godine.
Nastavi čitati
Ignac Mihalec je poput drugih Međimuraca unovačen u austrougarsku vojsku i poslan na istočno bojište gdje je već 1914. godine zarobljen. U zarobljeništvu je proveo šest godina i za to je vrijeme napisao pjesmu “Šest let mi je minulo”. U rodni Dekanovec vratio se 1920. godine na veliko iznenađenje mještana i supruge – svi su mislili da je poginuo. Izvor podataka je Željko Žerjav, Ignacov praunuk.
Nastavi čitati
Američka Kongresna knjižnica čuva gravuru koja prikazuje događaje iz vremena osmanlijske opsade Šibenika 1647. godine.
Nastavi čitati
Adolf Hitler, vođa nacističke Njemačke, je 20. ožujka 1945. u jednom od svojih rijetkih izlazaka iz bunkera upoznao nekoliko dječaka. Tijekom ceremonije dodjele nagrada u Berlinu upoznao je Wilhelma “Willija” Hubnera. Hubner je bio član Hitlerove mladeži, grupe za dječake u nacističkoj Njemačkoj. Ovaj događaj je snimljen za filmski žurnal Die Deutsche Wochenschau (Njemački tjednik1).
Nastavi čitati
Izraz “Samnit” ili “Samnićanin” potječe od stanovnika Samnija, regije u južnim Apeninima na Apeninskom poluotoku, koju je Rim osvojio u 4. stoljeću pr. Kr. Rim je vodio tri rata protiv Samnićana, od 343. do 290. pr. Kr.
U digitalnom arhivu američke Kongresne knjižnice pronašli smo prikaz uništenja nasipa kod Osijeka 1687. godine.
Nastavi čitati
Ustav “Ustaše” Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta
I. Zadaća pokreta
Točka 1.
Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području.
Nastavi čitati
U američkoj digitalnoj arhivi Kongresne knjižnice pronašli smo još jedan prikaz utvrde Novi Zrin.
Nastavi čitati
Izvještaji koji su postrojbe NDH morale podnositi njemačkoj okupacijskoj vojsci svjedoče o težini sukoba s partizanima.
Nastavi čitati
Član američkog istraživačkog tima stoji ispred dvorane za promicanje industrije prefekture Hiroshima. U vrijeme prije bacanja atomske bombe Hirošima je imala oko 245 000 stanovnika.
Nastavi čitati
Drugi svjetski rat u Međimurju počeo je njemačkim bombardiranjem ciljeva u Čakovcu 6. travnja 1941. godine. Tog su dana pale prve (civilne) žrtve i vojska Kraljevine Jugoslavije je prešla na desnu obalu Drave. Nakon kratkotrajne ustaške vlasti Međimurje je od 16. travnja 1941. godine bilo pod mađarskom okupacijom.
Nastavi čitati
Kratki edukativni film o poslu povjesničara i povijesnim izvorima. Namijenjen je učenicima petih razreda.
Nastavi čitati
Mile Budak (1889.-1945.) bio je hrvatski književnik i političar koji je postao kontroverzna ličnost zbog svog djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata. Bio je istaknuti ustaša, dio fašističke skupine koja je vladala Nezavisnom Državom Hrvatskom, marionetskom državom koju su uspostavile nacistička Njemačka i fašistička Italija od 1941. do 1945. godine.
Nastavi čitati