Novo:

Hum

Istarski puti (15) – Pazin

09/11/2009

Grad Pazin, županijsko središte Istre, smjestio se ponad Pazinske jame, krškog ponora Pazinčice. Isprava cara Otona II., izdana u Veroni 7. srpnja 983. prvi put spominje Pazin kao castrum Pisinum, koji se daje [...]

Istarski puti (12) – Svetvinčent

19/10/2009

Povijest Svetvinčenta (Savičenta, Sveti Vinčenat), gradića u središnjem dijelu južne Istre, na pola puta između Pule i Pazina, započinje negdje u XII. stoljeću, kada su benediktinci na današnjem mjesnom [...]

Istarski puti (4) – Hum

24/08/2009

Hum, najmanji grad na svijetu, danas broji 22 stanovnika, a početkom XX. stoljeća nastavalo ga je 400 ljudi. Kao i većina istarskih gradića i Hum je sagrađen na mjestu prapovijesne suhozidne gradine. [...]

Istarski puti (3) – Aleja glagoljaša

17/08/2009

Imajući u vidu da je upravo ročko-humsko područje bilo središte hrvatskog glagoljaštva u Istri osmišljena je i izgrađena u razdoblju od 1977. do 1985. na prijedlog Zvane Črnje Aleja glagoljaša, koja [...]

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (9. dio)

28/07/2008

Zaključak Kraljica Katarina Tomaš Kosača tijekom svoga života u kraljevskoj Bosni nije spadala u politički značajne osobe. Točnije, bila je sporedan lik van tijekova društveno važnih državničkih odluka. [...]

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (8. dio)

25/07/2008

Životni put posljednje bosanske kraljice Katarine Katarina je bila i franjevačka trećoredica. Kćerka hercega Stjepana Vukčića i žene mu Jelene, kćeri Stjepana Lazarevića, srpskog kneza, koji su bili [...]

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (7. dio)

21/07/2008

Bosna i kneževina Hum-Neretva: Još jedan pregled povijesnih zbivanja prve polovice XV. stoljeća Pogledajmo još jedan pregled određenih navoda o stanju u Bosni od početka XV. stoljeća do god. 1420.: Ugarski [...]

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (5. dio)

02/06/2008

Posebnosti doba i mogući načini vođenja rata

Prvi komadi artiljerije bili su nezgrapni i poprilično opasni za rukovanje. Na slici je prikazan tzv. bombard top s početka XV. stoljeća. Vrlo je vjerojatno da su ovakvi primjerci bili prisutni u srednjovjekovnoj Bosni ali u malim količinama te na strateškim mjestima

Po povijesnim opisima i navodima, mnogi od navedenih velikaša neobično su aktivni što se tiče putovanja, vojnih pokreta ili političkih poduhvata. "Operiraju" tako na konju i sa sigurnosnom pratnjom primjerice od prostora današnje primorske Crne Gore i istočne Hercegovine pa sve do Kupresa na zapadu i središnje te istočne Bosne, tj. manjih utvrđenih gradova uz Drinu. Da li je to dosta bilo tako ili je to dugi vremenski period predstavljen kroz stalna "skakutanja" iz točke u točku, teško je reći sa sigurnošću? Jedno je dobrim dijelom sigurno, znatan dio njih rijetko se kad smiruje u svojemu dvoru, utvrdi ili županiji. Stvaraju se i međusobni plemenitaški ili županski savezi, potpisuju dogovori i ugovori, ratuje se, zasjeda na narodnim saborima ili pak putuje diplomatski ili u vjerskim procesijama. Pojam ratovanja uključuje velikim dijelom i manje okršaje obijesnih ili silnih vitezova negdje na proplanku, ledini, polju, na nekoj uzvisini ili drvenom mostu, a zbog razloga odbrane časti, zbog dugova, ugroženih posjeda ili pak samo onako - radi odmjeravanja snaga. Nije rijetkost da se kroz napad iskušava i odmjerava snaga protivnika za buduće namjere. Ne bi bila rijetkost ni kretanja u takve okršaje sa novim oklopom, opremom ili u nekoj posebnoj skupini organiziranoj u posebnoj formaciji. U takvim bolje rečeno grupnim okršajima bilo bi više porezanih i gadno ozljeđenih negoli mrtvih u nekom značajnijem broju koji bi mogao ugroziti političku stabilnost šireg okruga ili regije.

[...]

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (4. dio)

28/05/2008

Herceg Hrvoje Vukčić - Hrvatinić

Kaos u Bosni i Humskoj zemlji 

Tako od početka stoljeća sve više rastu i stasaju uvjeti za građanski rat.21 Sukobi su toliki da se čini da svi ratuju protiv svakoga. Vojvode i njihove plemićke pristalice često odlučuju o tome koji će kralj biti na vlasti., tko imati pravu a tko ''vladavinu samo naizgled''. U takvim se odlukama, igrama a nerijetko i spletkama s vremenom počinju isticati: herceg Hrvoje Vukčić - Hrvatinić, te kraljevi poput Stjepana Ostoje, koji primjerice 1409. po drugi put sjeda na kraljevski prijestol na njemu ostavši do 1418. god.. vojvoda Vlatko Hranić - potomak bosanskog župana Vuka od takozvanih Južnih strana zvanog još i Hrana... kasnije herceg Stjepan Vukčić Kosača sinovac Sandalja Hranića koji ga vjerojatno 1435. nasljeđuje.22 Uz navedena prezimena kao vrlo značajne glave velikaških kuća tu su Pavao Radinović, kasnije njegov sin Radoslav Pavlović u Podrinju, Kovačevići, Radivojevići, Zlatonosovići23, Zvijezdići - potomak ovih je fra Anđeo Zvizdović koji je od sultana Mehmeda II. el Fatiha dobio Ahdnamu,24 povelju o slobodi katoličke vjeroispovijesti u Bosni.

[...]
1 2