U jakobinskom samostanu u gradu Rennesu u Francuskoj 1656. održan je izvanredan pokop. Louise de Quengo, plemkinja poznata po svojoj pobožnosti i podršci Crkvi, sahranjena je na način koji je odražavao njezin društveni status i duboke emocionalne veze koje je dijelila sa svojim pokojnim suprugom, Toussaintom de Perrienom, vitezom od Brefeillaca.
Nastavi čitati
Djeca ga često zovu prosti prst, u enciklopediji stoji da ga zovemo srednjak, a na ulici bi za gestikulaciju srednjim prstom mogli dobiti čak i batine. Draga kolegica je u jednoj FB grupi objavila grafiku s pričom o povijesti pokazivanja srednjaka. Izrazila je sumnju u istinitost priče što me odmah motiviralo na mini istraživanje odnosno provjeru točnosti.
Nastavi čitati
Internet voli čudnjikave priče i teorije zavjere. Jedna od novijih priča je prikaz stare slike sa zaokruženim čudnim životinjama uz tekst: “To je slika Peter·Bruce Galea iz 1562. godine… 300 godina prije nego što smo navodno išta znali o dinosaurima.”
Nastavi čitati
Zamisli da živiš u starom Rimu i trebaš ići na WC. Ima li javnih WC-a, možeš li skoknuti u obližnji kafić ili moraš u grm? I važno pitanje – čime se obrisati?
Nastavi čitati
U novinama je pisalo: Traži se: najružnija žena. Ništa odbojno, osakaćeno ili unakaženo. Zajamčena dobra plaća i dug angažman za uspješnog kandidata. Pošaljite svježu fotografiju. Claude Bartram je kao zastupnik američkog cirkusa Barnum and Bailey po Europi tražio čudake za novu cirkusku turneju. I najružniju ženu pronašao je 1920. godine u Londonu.
Nastavi čitati
Evo jednog pozitivnog primjera korištenja Facebooka u istraživačke svrhe. Korisnica je objavila fotografiju “Tražimo žene (Wives wanted)” u jednoj od Facebook grupa. Dodala je i opis s godinom, lokacijom i imenima: Bill, Frank, Esli i Dimon traže žene, lokacija Apgar uz Jezero McDonald, američka savezna država Montana, 1901. g. Fotografija je zanimljiva sama po sebi no postavlja se pitanje što je bilo dalje. I evo gdje je internet odradio svoje.
Nastavi čitati
Frenologija, pseudoznanstvena razmišljanja koja se temelje na ideji da se nečiji intelekt, osobnost i karakter mogu odrediti oblikom lubanje, pridonijelo je brojnim društvenim štetama tijekom svog vrhunca u 19. stoljeću. Rasizmu, seksizmu i drugim oblicima diskriminacije dao je prizvuk “znanstvene” i “biološke” legitimnosti.
Nastavi čitati