Novo:

Stojan Dimitrijević

Prof.dr.sc. Stojan Dimitrijević,  arheolog, sveučilišni profesor. Rođen u Horgošu (Subotica, Vojvodina) 11. kolovoza 1928. Nako  smrti oca u ranom djetinjstvu s majkom se vraća u Vinkovce u njen rodni grad. Tu završava osnovnu školu i gimnaziju  1947. godine. Kao učenik uživao je skljupljati rimske novčiće i keramiku po vinkovačkim vrtovima u središtu grada. Pričao mi je da ih je poslije ljetnih pljuskova bilo najviše, a duplikate je razmjenjivao s ujakom kiparom Vanjom Radaušom. Studira arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1947. do 1952. godine. Još za studiranja preuzima odgovorna iskapanja 1951. za  Muzej Brodskog Posavlja na povijesnom lokalitetu Klokočevik, što će mu kasnije mnogo značiti u znanstvenom napredovanju. Diplomirao je 1952. godine na rezultatima vlastitog istraživanja, nakon vojske postaje asistentom na Katedri za Arheologiju, doktorsku tezu brani 1959. na temu: Problem neolita i eneolita u Slavoniji i Srijemu.

Hiroko Nakamura na naslovnici nosača zvuka sa snimkama klavirskih koncerata Čajkovskog i Rahmanjinova uz dirigenta Evgenija Svetlanova Hiroko Nakamura na naslovnici nosača zvuka sa snimkama klavirskih koncerata Čajkovskog i Rahmanjinova uz dirigenta Evgenija Svetlanova

Od 1956. stalno odlazi na teren na prapovijesne lokalitete po cijeloj Hrvatskoj  i tadašnjoj Jugoslaviji, a rezultat njegova rada je karta povijesnih lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj. Godine 1962/3. boravi u Njemačkoj na specijalizaciji u  Heidelbergu kao korisnik Humboldtove stipendije. Tu surađuje s Vladimirom Milojčićem, tada najpoznatijim prapovijesničarom Europe a nakon habilitacije vraća se u Zagreb na matični fakultet i u časopisu Opvscvla Archaeologica 5 objavljuje znanstveni rad  Problem neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji. Još kao asistent postaje najboljim poznavateljem muzejskih zbirki sa različitih prapovijesnih lokaliteta kao što su Samatovac, Vučedol, Sarvaš, Bapska. Dvadesetak godina sa svojim studentima dr. Stojan Dimitrijević vrši arheološka istraživanja prapovijesnog „tela“ na prostoru Vinkovaca i to je za sada najopsežnije prapovijesno istraživanje u Hrvatskoj. Sudjelovao je u pisanju opsežne sinteze „Prapovijesti jugoslavenskih zemalja“. Svojim je znanstvenim radom utvrdio  „apsolutni i relativno-kronološki okvir različitih kultura u Hrvatskoj, pri čemu je prvi definirao tri kulturne pojave: sopotsku, lasinjsku i vinkovačku kulturu.“ Znao je govoriti za vrijeme arheoloških istraživanja prije gradnje hotela „Slavonija“ da bi se gradu više isplatilo ulagati u arheologiju nego u tadašnji vinkovački „Dinamo“.  Profesor Dimitrijević je napisao veliki broj znanstvenih rasprava o starčevačkoj, sopotsko-lenđelskoj, vučedolskoj, lasinjskoj, i vinkovačkoj kulturi, (Sopotsko-Lenđelska kultura, Filozofski fakultet, Zagreb 1968.).

Bio je primjer utjelovljenja predanog istraživača, vrsnog predavača i sjajnog pedagoga.

Umro je iznenada u Zagrebu, u zoru 13. prosinca 1981. godine, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Vinkovcima.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*