Novo:

Što je Podravina?

Za razliku od istoimenog geografskog pojma, naziv Podravina obuhvaća uže područje, tj. područja koja gravitiraju gradovima Ludbregu, Koprivnici i Đurđevcu. Zapadniji varaždinski prostor naziva se «varaždinština», a tamošnji stanovnici se regionalno ne osjećaju Podravcima. Istočnije od općine Pitomača nalazi se Slavonija koja obuhvaća veliki dio pridravskog prostra, na kojem se stanovnici izjašnjavaju kao Slavonci. Ovako shvaćena Podravina obuhvaća prostor između rijeke Drave na sjeveru i pobrđa Bilogore odnosno sjevernih ogranaka Kalničkog gorja na jugu. Podravina je ime dobila po rijeci Dravi.

Stariji i danas potpuno potisnuti regionalni pojam identičan Podravini je bio Komarnica. Postoji mogućnost, iako teško dokaziva, da su Komarničani bili jedno od plemena koje se doselilo na ova područja u ranome srednjem vijeku. U prilog ovoj tezi ide činjenica da su brojni toponimi na «Komar» prisutni u sjevernomađarskim područjima. Ime «komar» upućuje na insekt komarca, a kako je to slavenska riječ, očito su Komarničani bili Slaveni.

Do sredina 14. stoljeća je na prostoru koji danas obuhvaća pojam Podravine postojala Komarnička županija koja je kasnije uključena u sastav Križevačke županije. Usprkost tome, sve do kraja 20. stoljeća je ostao pojam Komarničkog arhiđakonata kao dijela Zagrebačke biskupije. Komarnički arhiđakonat se od 17. stoljeća poklapao sa današnjim podravskim teritorijem.

Najkasnije do početka 16. stoljeća administrativni i kulturni pojam Komarnice pretvara se u regionalni pojam Podravine. Npr. student na sveučilištu u Beču, Stjepan iz Struge se 1516. deklarira kao «Podrawiczs» (Podravec), što ukazuje na početno stvaranje kulturno-povijesnog pojma Podravine i zasebne regionalne svijesti Podravaca.

Slatina

Slatina

Istočne granice Podravine očuvane su habsburško-osmanskim ratovima. Zbog toga pojam Podravina obuhvaća danas samo ona područja koja su ostala u sastavu Varaždinskog generalata (Slavonske vojne krajine). Istočna granica generalata je bila identična srednjovjekovnoj granici između Križevačke i Virovitičke županije.

Istovremeno su podravskim pojmom obuhvaćeni pridravski teritoriji Križevačke županije – oko Koprivnice i Ludbrega (nekadašnji zapadni dijelovi Komarničke županije). Oni se u zapisnicima Hrvatsko-slavonskog sabora nazivaju «districtus Podrauianus» (distrikt ili kotar Podravina).

Time je na kraju srednjega i na početku ranoga novog vijeka formirana Podravina u današnjem smislu riječi. Ona u 16. stoljeću na krajiškom području obuhvaća Koprivničku i Đurđevačku kapetaniju, a u provincijalnom dijelu podravski distrikt (kotar) Križevačke županije. Zanimljivo je istaknuti da se danas se stanovnici regionalno osjećaju Podravcima gotovo isključivo na ovim područjima.

Koprivnica - gradska vijećnica

Koprivnica – gradska vijećnica

U krajiškom dijelu su od 16. stoljeća glavna središta bili grad Koprivnca i utvrda te ujedno trgovište Đurđevac, a u provincijalnom se kao središte formira Ludbreg. Time su još prije više od četiri stoljeća utemeljena tri temeljna nodalno-funkcionalna središta Podravine pa stoga do danas govorimo o Ludbreškoj, Koprivničkoj i Đurđevačkoj Podravini. Meandriranjem toka rijeke Drave 1710. Legrad kao važno trgovište prelazi fizički iz Međimurja u Podravinu, no Legrad se ne razvija u četvrto podravsko središte već počinje nazadovati što je na kraju rezultiralo njegovim pretvaranjem iz gradskog u seosko naselje. U 17. stoljeću je Podravina gotovo u cijelosti bila pograničnom regijom prema Osmanskom Carstvu jer je istočne prostore (oko Virovitice) obuhvaćao Požeški, a teritorije sjeverno od rijeke Drave (oko Nagykanizse) Kaniški sandžak.

Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina više nije bila pogranična regija, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća Koprivnica prestaje biti dijelom Slavonske vojne krajine (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se utemeljuje Đurđevačka pukovnija. Tako se sve do razvojačenja Đurđevačke pukovnije 1871. zadržao dvojni kulturni, gospodarski i društveni razvoj dviju Podravina – vojnokrajiške i civilne.

Virovitica u snijegu

Virovitica u snijegu

Nakon 1871. Podravina se nastavlja razvijati u jedinstvenom društvenom i gospodarskom sustavu Banske Hrvatske. Zanimljivo je da regija Podravina od kasnoga srednjega vijeka kasnije više nikada nije obuhvaćala jedinstvenu političku ili adminstrativnu cjelinu već je «podravski» regionalni identitet građen na kulturno-povijesnoj osnovici te prirodno-geografskoj odrednici pridravske nizine tj. prostora između rijeke Drave i bilogorsko-kalničkih pobrđa. Glavno središte ovako definirane regije Podravine je grad Koprivnica, dok su središta podravskih subregija Ludbreg, Đurđevac i Pitomača. Dijelovi regije Podravine od 1993. administrativno pripadaju Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Stari grad Đurđevac

Stari grad Đurđevac

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (89 Articles)
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.