Novo:

Stjepan Pavičić

Iz spomenice vinkovačke gimnazije:

Akademik Stjepan Pavičić, povjesničar, slavist. Rođen u Vinkovcima 11. srpnja 1887. U rodnom gradu završi opučku školu i klasičnu gimnaziju 1906. godine. U Beču i Zagreb studira slavistiku i germanistiku. Diplomirao je 1911. na Filozofskom fakultetu kod profesora Tome Maretića koji ga još kao studenta uključuje u znanstveni rad. Nakon završetka studija dolazi na vinkovačku Gimnaziju kao profesor hrvatskog i njemačkog jezika gdje radi od 1911. do 1916. Tu se nastavlja njegov terenski rad i znanstvena istraživanja, proučava župne matice i općinske arhive, putuje od sela do sela, razgovara sa starijim ljudima, župnicima, popovima i učiteljima, skuplja građu za svoje kasnije napisane lingvističke, antropogeografske i povijesne knjige. To se nastavlja i za njegova službovanja u Zemunu od 1916 do 1927. Iste godine prelazi u Zagreb na I. klasičnu gimnaziju za profesora hrvatskog, njemačkog, grčkog i latinskog. Godine 1933. prelazi na II. klasičnu gimnaziju za ravnatelja koju funkciju obavlja do umirovljenja 1946. Od 1943. radi i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Objavljivanje znanstvenih radova počinje 1920. radom O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17. stoljeću. Plodniji je kao pisac tridesetih godina za vrijeme službovanja u Zagrebu.

Značajniji radovi su mu: „Vinkovci/ Sv. Ilija/ Poljane s Prečkom i manastirom u Prečkoj“, (1933.), „Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća I. dio“ (1940.), Hrvatsko naselje u fruškogorskom području (1942), „Muslimani na području između Dunava, Drave, Save i Zrmanje u XVI. i XVII. Stoljeć“, (1943.), „Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji“ (1953) „Porijeklo stanovništva vinkovačkog kraja“ (1971), „Razvitak naselja u županjskom području“ (1971.) i drugi. Pisao je i za Hrvatsku i Jugoslavensku enciklopediju, te brojne časopise i zbornike.

Kao dobar poznavatelj terena u istočnoj Slavoniji i Srijemu 1946. godine bio je uključen u rad komisije za razgraničenje teritorija između Hrvatske i Srbije. U zadnjim desetljećima života bio je aktivan u JAZU-u, filološkim društvima i jezičnim institutima Filozofskog fakulteta. Ostavio je nedovršen rukopis Rječnik slavonskih topografskih naziva s preko 500 stranica teksta. Umro je iznenada u Zagrebu 7. lipnja 1973. gdje je i pokopan.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website