Novo:

Škola u muzeju, muzej u školi

Primjer iz prakse

Cilj ovakvoga načina rada je izaći iz okvira poučavanja povijesti kao zasebnog predmeta, te poučavanje povijesti kao integriranog predmeta. Razvijanje interesa za povijest i poticanje učeničke motivacije za učenje povijesti te poticanje marljivosti, samostalnosti, otvorenosti za suradnju, kreativnosti i intelektualne radoznalosti. Pronalaženje, odabiranje i kritičko procjenjivanje informacija iz različitih izvora (udžbenik, enciklopedija, historiografski tekst, Internet,  muzej, i sl.). Učeničko prezentiranje ishoda učenja i rezultata svojega istraživanja na različite načine, pr. likovnim izražavanjem.

Muzej Privredne banke Zagreb, prvi je i jedini hrvatski muzej štednje i novčarstva. Muzej se nalazi u reprezentativnom prostoru palače Oktogon u Ilici 5, izgrađene 1898./1899. za potrebe Prve hrvatske štedionice u Zagrebu.Perva horvatska štedionica (Prva hrvatska štedionica)utemeljena je 1. prosinca, a započela je s poslovanjem 14. prosinca 1846. Njezino geslo bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“. Likvidirana je presudom od 25. siječnja 1946. zbog sudjelovanja u ustrojstvu Nezavisne Države Hrvatske. Tradiciju Prve hrvatske štedionice danas nastoji reafirmirati i oživotvoriti Privredna banka Zagreb.

Geslo Prve hrvatske štedionice bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“.

Geslo Prve hrvatske štedionice bilo je: „Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača“.

Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom povijesti Smiljanom Lazić Marinković pred ulazom u Hrvatski bankovni muzej PBZ u Zagrebu.

Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom povijesti Smiljanom Lazić Marinković pred ulazom u Hrvatski bankovni muzej PBZ u Zagrebu.

Melita Jesih Matić, voditeljica Hrvatskog bankovnog muzeja PBZ, objašnjava učenicama djelatnost Muzeja te povijest novca, skripofilija i štednje.

Melita Jesih Matić, voditeljica Hrvatskog bankovnog muzeja PBZ, objašnjava učenicama djelatnost Muzeja te povijest novca, skripofilija i štednje.

Temeljni cilj Muzeja je popularizacija štednje i upoznavanje javnosti, osobito mladih, s njezinim prednostima i dugom tradicijom koju ima u povijesti hrvatskoga naroda.

U Muzeju PBZ zloženo je devet stotina odabranih eksponata u tri temeljne zbirke:

  1. skripofilije – vrijednosnice i dionice. U zbirci skripofilija nalazi se oko 510 dionica, a u stalnom postavu u Oktogonu predstavljeno je 110 dionica.
  2. numizmatika – kovani i papirnati novac. U numizmatičkoj zbirci izloženo je oko 550 najatraktivnijih kovanih i papirnih moneta iz ukupne zbirke od 1800 primjeraka. Najstarije eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.
  3. štednja – štedne kasice i knjižice. Zbirka bankovne štednje predstavljena je s 240 najslikovitijih kasica, od ukupno 1400 eksponata te zbirke te 50 najzanimljivijih štednjih knjižica zbirke iz cijeloga svijeta.
Skripofilije – vrijednosnice i dionice.

Skripofilije – vrijednosnice i dionice.

Numizmatika – kovani i papirnati novac. Najstarije eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.

Numizmatika – kovani i papirnati novac. Najstarije eksponate predstavljaju grčki i rimski novac.

Među najvrijednijim eksponatima su kovanice izrađene u Hrvatskoj, primjerice groš bana Pavla Šubića iz 13. stoljeća ili novac kovan u Dubrovačkoj republici, koji je bio konvertibilan i izvan Republike.

Među najvrijednijim eksponatima su kovanice izrađene u Hrvatskoj, primjerice groš bana Pavla Šubića iz 13. stoljeća ili novac kovan u Dubrovačkoj republici, koji je bio konvertibilan i izvan Republike.

Novac i predlošci za novac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Novac i predlošci za novac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Štednja – štedne kasice i knjižice.

Štednja – štedne kasice i knjižice.

Voditeljica Muzeja, Melita Jesih Matić s jednom od najzanimljivijih kasica, „Dobrotvornom škrabicom“ kulturnog društva Napredak, na kojoj se nalazi hrvatski grb koji započinje bijelim poljem.

Voditeljica Muzeja, Melita Jesih Matić s jednom od najzanimljivijih kasica, „Dobrotvornom škrabicom“ kulturnog društva Napredak, na kojoj se nalazi hrvatski grb koji započinje bijelim poljem.

Novac kao platežno sredstvo bio je jedan je od presudnih koraka uljudbenog svjetonazora i mogućim učinio upoznavanje različitih kultura i običaja, kao i razmjenu ideja.

Kune učenika 3.E razreda keramičkog odjela ŠPUD-a. Mentorica: Bojana Švertasek, prof. keramičkog modeliranja:

Realizacija: Smiljana Lazić-Marinković, prof. povijesti ŠPUD-a, Melita Jesih-Matić, prof. povijesti i voditeljica Hrvatskoga bankovnog muzeja PBZ, Bojana Švertasek, akad. slikarica i prof.  keramičkog modeliranja ŠPUD-a,

Foto-dokumentacija projekta: Antonio Bitunjac, Marija Markić i Lovro Švenda,  uč. 3.E raz. fotografskog odjela ŠPUD-a,

Izrada keramičkih predložaka za „Hrvatske kune“: Petar Fabris, Dora Koren, Maja Kovačić, Valentina Rašan, Katarina Smeh i Mateja Špoljarić, uč. 3.E raz. odjela keramike ŠPUD-a.

Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom Smiljanom Lazić Marinković u Hrvatskom bankovnom muzeju PBZ u Zagrebu.

Učenici 3.E razreda ŠPUD-a s profesoricom Smiljanom Lazić Marinković u Hrvatskom bankovnom muzeju PBZ u Zagrebu.

Smiljana Lazic Marinkovic
About Smiljana Lazic Marinkovic (7 Articles)
Osnovnu školu završila je u Trogiru, gimnaziju u Splitu, a diplomirala povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u više osnovnih i srednjih škola u Sisku i Zagrebu te zavičajnim muzejima u Zaprešiću i Sesvetama. Bila je recenzentica više udžbenika iz povijesti. Od 2005. mentorica je studentima povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. nastavnica je povijesti i filozofije u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, godine 2005. napredovala je u zvanje profesor mentor, a 2011. profesor savjetnik.