Novo:

Seminar za nastavnike na temu: „Grčka – kolijevka europske civilizacije. Od antike do današnjih dana.“

Seminar navedenog naslova održan je u razdoblju od 17. do 23. srpnja 2011. u Ateni i na otoku Egini, a u organizaciji grčke agencije Neohel, specijalizirane upravo za seminare s povijesnom tematikom. Ove su godine hrvatski predstavnici mogli ravnopravno sudjelovati na tom seminaru, organiziranom u sklopu Life Long Learning Programa, a posredstvom uvijek uslužnih i vrlo profesionalnih djelatnika Agencije za mobilnost. Stoga sam se osjećala privilegiranom sudjelovati ovdje kao prva  predstavnica svoje zemlje u šarolikoj grupi nastavnika (uglavnom povijesti i geografije te engleskog jezika) u kojoj jedino kolega s Islanda i ja nismo bili iz zemalja Europske Unije. Zanimljivo je da je u toj grupi (od dvadeset osam nastavnika) bilo čak osam sudionika iz Španjolske, a samo nas tri bile smo jedine predstavnice svoje zemlje, što je na neki način za nas bila i prednost, jer radni je jezik seminara bio engleski. Obaveza svakog sudionika bila je pripremiti prezentaciju iz povijesti svoje zemlje, pa sam izabrala temu o starim Grcima na istočnom Jadranu.

ŠTO SE MOGLO NAUČITI?

Program seminara je bio prilično ambiciozan i u nekoliko dana u planu je bilo mnoštvo terenskih razgledavanja uz stručno vodstvo, brojna predavanja o grčkoj povijesti od prapovijesti do danas, zatim o načinu grčkog života i stanovanju kroz stoljeća, uvod u grčki alfabet te upoznavanje s osnovama grčkog plesa i glazbe. Naravno, tako opširan plan nije se mogao baš u cijelosti provesti, te smo bili pomalo razočarani što neke muzeje i neka mjesta nismo vidjeli, a i uvod u grčki alfabet je bio tek simboličan. Iako ovaj posjet Grčkoj za mene nije bio prvi, moram priznati da je jedan dio dao puno više od očekivanog. Za taj dojam sigurno je bila zaslužna voditeljica-arheologinja Kapi Panou, koja je bila zadužena za terenski dio naše nastave. Ovaj  sam put na pravi način doživjela atenski Nacionalni arheološki muzej, a i imali smo tu privilegiju da smo posjetili i novi Muzej Akropole, smješten u njenom podnožju, a otvoren tek 2007., koji je arhitektonski ponos grčkih arhitekata.

Naravno, imali smo priliku vidjeti i ostatke bizantske Atene, koju simbolizira crkvica Panagia Gorgoepikos zvana još i “mala katedrala”. Upravo je taj dio grčke povijesti, onaj bizantski, za mene bio najveći izazov u zadanoj temi seminara. Iako se bizantska povijest obrađuje prema kurikulumu našeg predmeta, smatram da je pomalo marginalizirana a učenicima je dosta daleka i strana. Kako je dio hrvatskih zemalja dugo bio pod Bizantom, zanimljivo mi je bilo uspoređivati tu crkvu s nekim hrvatskim crkvama iz doba predromanike. Iako je u planu bilo još bizantskih crkava (a crkve su uglavnom najčešće preostale građevine iz bizantske ere) koje smo trebali posjetiti na otoku Egini (posjetili smo jedno vrlo impresivno hodočasničko mjesto), to nije ostvareno. Međutim, nakon svega može se zaključiti da dio bizantske kulture i danas živi u Grčkoj pravoslavnoj crkvi, Grcima je važan dio njihove vjere štovanje ikona, a crkve se još uvijek grade u bizantskom stilu i uglavnom su vrlo male, ali ih ima jako puno.

Nezaobilazan dio grčke kulture je ples, o kojem smo uglavnom bili u zabludi uvjereni da je sirtaki vrsta nacionalnog plesa. To je u stvari samo koreografija iz poznatog filma “Grk Zorbas”, nastalog prema istoimenoj knjizi Nikosa Kazantzakisa, koju je autor napisao upravo na otoku Egini.

Egina možda nije u turističkom smislu previše poznata, no i taj otok na Egejskom moru s brojnim plantažama pistacija ima nekoliko muzeja, ostataka hramova, a najbolje je očuvan Apolonov hram u središnjem dijelu otoka, smještenom na vrhu brda s prekrasnim pogledom na more. Upravo je činjenica da smo se na Egini našli u vrijeme ljeta bila najbolja ideja za provesti slobodno vrijeme izvan predavanja u moru. Temperatura zraka i mora je uvijek visoka u ovo doba godine, a jedno smo poslijepodne proveli na izletu po susjednim otocima koji izgledom podsjećaju  na jadranske Paklenske otoke.

Zadnje predavanje koje je za mnoge od nas bilo pravo “otkriće” bilo je posvećeno povijesti grčke glazbe, od antičkih instrumenata koje su koristili stari Grci, preko bizantske sakralne i sekularne glazbe, turskih utjecaja, mletačkih na jonskim otocima, do poznatog instrumenta buzuki i rebetika glazbe za koju prije nismo čuli…

Kako ne bih previše otišla u širinu, na kraju ću zaključiti da bih ovom seminaru, bez obzira na neke propuste organizatora dala visoku ocjenu, a brojna saznanja i ideje koje sam tamo dobila spremam se primijeniti u i redovnom kurikulumu i ponekom projektu.

Melita Jesih Matic
About Melita Jesih Matic (3 Articles)
Profesorica povijesti u Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.