Novo:

Šafranovci u Jasenovcu (izvanučionička nastava povijesti)

Primjer iz prakse

Razgledajući Memorijalni centar Jasenovac učenici su sudjelovali u radionici koju organiziraju kustosi Muzeja. Cilj je bio upoznati mjesto zločina s naglaskom ne ponovilo se nikada više. Učenici su to spoznali u neposrednoj životnoj stvarnosti.

Terenska nastava u Jasenovcu izvodila se u 3 etape:

  1. Priprema za posjet Spomen-području Jasenovac
  2. Rad u Memorijalnom muzeju
  3. Analiza terenskog rada.

1. Priprema za posjet Spomen-području Jasenovac

a) Posjet učitelja Muzeju

Moj posljednji posjet Spomen-području Jasenovac bio je 1985. g., znači prije Domovinskog rata. Projekcija filma mi je ostala u zastrašujućoj uspomeni i poželjela sam da je nijedno dijete nikada ne pogleda.
Nakon preuređenja Memorijalnog muzeja i ponovnog otvaranja za javnost poslije Domovinskog rata (2006. g.) pružila se prilika da učenici osmih razreda posjete novi postav Muzeja bez stare projekcije filma. Popularizacija preuređenja i otvaranja Muzeja putem medija pridonijela je toj ideji.

b) Kontakt s muzejskom kustosicom e-mailom

Početkom školske godine 2011./12. stupila sam u kontakt s kustosicom Muzeja Jasenovac Ines Sogonić i saznala detalje oko organizacije posjeta kako bih izvanučioničku nastavu mogla planirati  u drugom obrazovnom razdoblju nakon obrade teme Drugi svjetski rat, tj. stvaranja NDH-a.

Posjet Memorijalnom muzeju Jasenovac i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola je besplatan kao i stručno vodstvo u Muzeju (to još nismo nigdje doživjeli). Ponuda je bila uključenje učenika naše Škole u Međunarodni projekt Šafran što smo oduševljeno prihvatili. Projekt Šafran je cjelogodišnja aktivnost u koju se svake godine uključuju škole iz cijelog svijeta. Irska zaklada za obrazovanje o Holokaustu opskrbljuje škole lukovicama žutog šafrana koje smo posadili ujesen u znak sjećanja na 1,500.000 žrtava židovske djece i tisuće druge djece koja su umrla u Holokaustu. Žuti cvjetovi podsjećaju na žute Davidove zvijezde koje su Židovi bili prisiljeni nositi pod nacističkom vlašću. Šafran cvate otprilike u vrijeme Međunarodnog  dana sjećanja na Holokaust (27. siječnja) pa tako učenici na opipljiv način podižu svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnošljivosti. Sađenje lukovica i njihov rast smo slikali te slike  poslali Muzeju. Budući da je dovoljno tjedan dana unaprijed dogovoriti vrijeme posjeta, ostavili smo to za kraj veljače ili ožujak. Sami odabiremo 2 ili 3 školska sata razgledavanje Spomen-područja Jasenovac.

c) Izrada radnih listića

Zamolila sam kustosicu Sogonić da mi pošalje zadatke za učenike kako bih odabrala ili ne radionicu i radi, eventualne, pripreme učenika.

Radni listovi Muzeja za radionicu su jednostavni i ne zahtijevaju posebnu pripremu učenika da istražuju o toj temi jer je ionako obrađuju na satu povijesti: NDH-a, Ante Pavelić i ustaški pokret, rasni zakoni. Većina zadataka se rješava pomoću eksponata u Muzeju. Zadaci poslije posjete Muzeja, koje sam izradila nakon povratka, nalaze se u Prilozima na kraju teksta.

d) Pripremanje učenika za posjet

Obrađujući na satu povijesti Holokaust, ustaški pokret na čelu s dr. Antom Pavelićem, rasne zakone i koncentracijske logore po Europi, stvaranje NDH-a i ustašku diktaturu, te njihov slom, učenici su dobili sve potrebne povijesne činjenice o Jasenovcu kao najvećem logoru u Hrvatskoj.

Tjedan pred polazak u Jasenovac, na satu povijesti i još dodatno razredne zajednice, svaki razred je posebno ponovio obrađeno gradivo i dopunio podacima i slikama koje su sami prikupili i uredili pano u učionici. Nejasan je bio pojam dehumanizacije. Zato smo naglasili kao cilj posjeta upoznati istinu o Jasenovcu i širiti je s mišlju: Ne ponovilo se nikada više! Jasenovac je bio logor smrti, logor zločina i trebamo shvatiti dehumanizaciju na primjerima koje ćemo vidjeti u Muzeju, shvatiti da se ništa nije događalo slučajno. Ustaška vlada je donijela odluke koje su ozakonile diskriminaciju, dopustile pojavu predrasuda i mržnje te naposljetku i masovna ubojstva. (Holokaust u nastavi, 2005.)

2. Rad na Spomen-području Jasenovac

Pred Muzejom su nas dočekali kustosi Ines Sogonić i Đorđe Mihovilović tako da su 82 učenika podijeljena u 2 velike grupe. Dok je jedna razgledala prostor bivšeg logora Jasenovac i spomenik, druga je ušla u dvoranu, čula način rada u radionici, dobila gotove zadatke, podijelila se u 7 skupina i krenula samostalno u istraživanje Memorijalnog muzeja. Saznali smo da je prvi put otvoren 1968. g., a preuređen s novim postavom i ponovo otvoren 2006. g.

Ukoliko ne pronađu odgovarajuće panoe, eksponate ili ekrane s filmićima, mogu se obratiti kustosici za pomoć. 45 zadataka je bilo raspoređeno po skupinama:

  1. skupina: Nezavisna Država Hrvatska (6 zadataka)
  2. skupina: Rasni zakoni (5 zadataka)
  3. skupina: Zatočenici (5 zadataka)
  4. A skupina: Svakodnevni život u logoru – organizacija logora ( 7 zadataka)
  5. B skupina: Svakodnevni život u logoru – svjedočanstva preživjelih zatočenika logora ( 6 zadataka)
  6. skupina: Dehumanizacija ( 11 zadataka)skupina: Otpor ( 5 zadataka)
Bilježenje podataka u Muzeju

Bilježenje podataka u Muzeju

Traženje podataka na zadanim panoima

Traženje podataka na zadanim panoima

Iznenađenje je bilo odmah na ulazu u Memorijalni muzej – mrak i vijugavi hodnici, koje su prozvali labirintom jer su se u početku neki članovi skupina u njima gubili. Nekoliko trenutaka su tumarali tamo-amo, od ulaza do izlaza i tada je počelo istraživanje i bilježenje podataka. Na izlazu iz Muzeja su se pojedinačno upisivali u Spomen-knjigu, a zatim sjeli ispred Muzeja na klupe i dogovorili konačne odgovore na svoje zadatke u skupini te tko će objasniti ili pročitati koji zadatak. Svi su morali sudjelovati u traženju odgovora, pisanju i izlaganju.

Obrazovni centar u Spomen-području Jasenovac poslužio nam je za rad u plenumu – nastavak radionice. Izlazila je skupina po skupina pa smo tako svi čuli sve odgovore koji će nam trebati u Školi nakon povratka provjeravajući spoznaje do kojih smo došli. Odgovore svih skupina predali smo kustosici za dokumentaciju.

Učenici slušaju izlaganje skupina

Učenici slušaju izlaganje skupina

Skupina izlaže svoj rad cijeloj grupi

Skupina izlaže svoj rad cijeloj grupi

Kad su već učenici mislili da neće ni stići do spomenika, uslijedilo je razgledavanje bivšeg logorskog prostora vani. Zaustavljali smo se na značajnim mjestima – uz logorsku prugu ispred rekonstrukcije kompozicije spomen vlaka kojom su stizali logoraši. Vagoni koji su inače služili za prijevoz stoke u NDH-a su korišteni  za prijevoz zatočenika. JŽ je poklonila kompoziciju vlaka Spomen-području Jasenovac 1989. g., a već 1999. g. je izvedena zaštita vlaka. Lokomotiva je jedini sačuvani primjerak takve lokomotive u RH. Blizina rijeke Save nam je dočarala mjesto ubijanja  i bacanja leševa u vodu. Naglašen je dobar strateški položaj Jasenovca i odabir za logor.

Pruga kojom su svakodnevno stizali logoraši

Pruga kojom su svakodnevno stizali logoraši

Rekonstrukcija kompozicije vlaka

Rekonstrukcija kompozicije vlaka

Reljef s točnim rasporedom baraka, zida, rijeke, vanjske ograde, ciglane, jezera i grobnica vratio nas je u prošlost i dočarao veličinu logora. Logorski kompleks se sastojao od 5 logora: Bročice, Krapje, Ciglana, Kožara i Stara Gradiška.

Učenici pored reljefa slušaju kustosicu

Učenici pored reljefa slušaju kustosicu

Dalje smo nastavili hodati širokom drvenom stazom od željezničkih pragova, koja simbolizira posljednje korake logoraša, do umjetnih jezera  gdje su logoraši izrađivali ciglu i imali ”pitku” vodu.

Spomenik Cvijet je posljednja stanica našeg razgledavanja vanjskog terena. Saznali smo da ga je izgradio prof. Bogdan Bogdanović 1966. g. na lijevoj obali Save. Jasenovački cvijet života je u obliku džinovskog cvijeta čiji korijen crpi snagu iz masovnih stratišta logoraša. Cvijet ističe vječnu ljudsku istinu – da je život neuništiv i da je jači od smrti. Cvijet je simbol vječitog obnavljanja  života i okrenut je prema svjetlosti i suncu – odnosno prema životu i slobodi. Iznad grobnice, gdje se polažu vijenci i cvijeće, ispisani si stihovi iz poeme ”Jama” Ivana Gorana Kovačića:

” Gdje je mala sreća, bljesak stakla, Lastavičje gnijezdo, iz vrtića dah; Gdje je kucaj zipke, što se makla, I na traku sunca zlatni kućni prah?”

Uslijedilo je skupno i pojedinačno slikanje ispred cvijeta, a nakon toga povratak istim putem do autobusa. Pred polazak kući dobili smo od ravnateljice Spomen-područja Jasenovac Nataše Jovičić besplatno na poklon Školi desetke knjiga o Jasenovcu što će itekako poslužiti generacijama iza nas za istraživanja i nova saznanja o logoru u NDH-a vezano uz Holokaust i Dan sjećanja na njegove žrtve 27. siječnja.

3. Analiza terenskog rada

a) Kratko ponavljanje i provjera stečenog znanja putem radnih listića

Nakon povratka u školu nužno je s učenicima porazgovarati o dojmovima i provjeriti što su zapamtili. Stoga sam priredila za svaki razred 6 pitanja ( 2 iz gradiva, 4 iz Muzeja). Zadaci se nalaze u Prilozima.

Jedino su učenici 8.c razreda dobili negativne ocjene, i to čak njih 19. Nisu pažljivo slušali izlaganja svih skupina pa im nije pomoglo ni bonus pitanje. Za odličan treba ostvariti 5 točnih odgovora, a 6. pitanje je bonus da bi lakše došli do odlične ili neke druge pozitivne ocjene. Zato ostala 3 razreda nemaju ni jednu negativnu ocjenu, nego uglavnom dobre, vrlo dobre i odlične ocjene. Od 82 učenika svega njih 8 ima dovoljnu ocjenu, 22 ocjenu dobar, 19 ocjenu vrlo dobar i 14 učenika je postiglo ocjenu odličan. Najbolji je 8.d razred s 11 odličnih učenika.

Uvijek je jedan predmet nositelj izvanučioničke nastave, a ostali se okupljaju oko njega sa svojim zadacima. Ovaj put je to bila povijest uz hrvatski jezik, matematiku i tjelesno zdravstvenu kulturu. Učitelji navedenih predmeta su ujedno i razrednici osmih razreda. Učitelj svakog predmeta je na svom satu proveo vrjednovanje zadataka s terenske nastave ( što nije predmet ovog članka).

b) Evaluacija skupnog i osobnog rada u Muzeju

Listić za evaluaciju imao je 3 pitanja ( Trškan, 2005.) i primjer se nalazi u Prilozima. Na pitanje Kako ste surađivali kao grupa na zadatku? Od 82 učenika 61 je odgovorio jako dobro, 21 učenik dobro, a nijedan učenik nije odabrao lošu suradnju.

U 2. zadatku su trebali procijeniti svoj doprinos i doprinos drugih članova u grupi skalom ocjena od 1 do 5. Svih 12 učenika 8.b razreda ocijenilo je svoj doprinos i doprinos drugih članova skupine ocjenom odličan, dok su učenici u ostalim razredima imali kombinacije od dobar do odličan. Ukupno je većina učenika, njih 35, ocijenilo i sebe i ostale članove skupine s odličnim, zatim ih je 29 ocijenilo svoj rad s vrlo dobrim, a ostale članove u skupini s odličnim, 13 učenika je odabralo ocjenu vrlo dobar i za sebe i za druge članove skupine, a svega 4 učenika misli da je radilo za 3 i članovi u skupini za 4.

Naravno da se njihove ocjene ne podudaraju sa stvarnim znanjem koje su pokazali u listiću za provjeru znanja. Konačno, oni i nisu procjenjivali svoje znanje, nego svoj doprinos radu skupine.

Na 3. pitanje Na koje ste poteškoće nailazili tijekom grupnog rada? samo 2 skupine ( 11 učenika) su odgovorile da nisu imale poteškoća u radu. Jednoj skupini ( 5 učenika) smeta što u Muzeju nije bilo stola pa su ”morali” pisati na podu, još jednoj ( 6 učenika) smeta mrak u Muzeju i hodnici u obliku labirinta. 3 skupine ( 18 učenika) su naglasile kako su povremeno gubile svoje članove u labirintima, dok 8 skupina ( 48 učenika) navodi da zbog početnog nesnalaženja u Muzeju nisu mogli pronaći odmah zadane eksponate , panoe, zemljovide, vitrine, filmove i sl., ali uz usmjeravanje kustosice su svi sve pronašli i uspješno riješili zadatke.

c) Izrada plakata ( postera), panoa ili prezentacije

Za ovu etapu učenici su mogli birati, prema učenju o višestrukim inteligencijama, kako će izraziti rezultat posjeta Muzeju: samostalno napisati esej o Spomen-području Jasenovac, izraditi plakat, donijeti za pano slike s Interneta, vlastite crteže izložaka,  zajedničke ”fotke”, izraditi Power Point prezentaciju, napisati sastavak o sadržaju onoga što su vidjeli ili o svojim dojmovima.

Na pisanje eseja odazvalo se svega 26 učenika, više su ih zanimale druge aktivnosti. Recimo, svaki odjel je imao po nekoliko ekipa koje su pripremile Power Point prezentaciju. Najbolju ćemo prikazati roditeljima u svibnju na zajedničkom roditeljskom sastanku svih osmaša. Primjeri učeničkih eseja nalaze se u Prilozima.

Drvena staza od željezničkih pragova

Drvena staza od željezničkih pragova

Zaključak

Organizacija nastave u učionici ograničava mogućnosti za ostvarivanje iskustvenog učenja i usvajanje znanja na zornim primjerima. Izvanučionička nastava to omogućuje. Njena organizacija podrazumijeva i učiteljevu i učeničku pripremu kako u tehničkom tako i u nastavnom pogledu.

Stockwell navodi da ”želite li nešto naučiti brzo i učinkovito, morate to vidjeti, čuti i osjetiti”. Na terenskoj nastavi učenici se susreću s izvornom stvarnošću, primjenjuju naučeno, razvijaju sposobnosti kritičkog mišljenja, donose zaključke, samostalno stječu nova znanja i sistematiziraju usvojena stvarajući uzročno-posljedične veze među sadržajima.

Navedene vještine su osobito došle do izražaja na terenu u Spomen-području Jasenovac. Usvojene nastavne sadržaje o NDH-a i Holokaustu učenici su morali povezati s novim sadržajima iz životne stvarnosti proučavajući ljudska ponašanja u prošlosti. Uočili su ulogu i odgovornost pojedinca, zloporabu njihove moći kao i odgovornost građana  u demokratskom društvu u prepoznavanju znakova upozorenja.

Proučavanje Holokausta pomaže učenicima da shvate do kakvih posljedica dovode predrasude, rasizam i stereotipovi u svakome društvu, ali i razvija svijest o vrijednosti pluralizma. Adolescenti se svakoga dana u svojem životu susreću s pitanjima pravednosti, individualnog identiteta, pritiska skupine, ravnodušnosti i poslušnosti, verbalnim ili fizičkim zlostavljanjem, ali teško shvaćaju kako su ljudi u svijetu dopustili da se genocid dogodi, zašto mu se nisu suprotstavili, ili barem prosvjedovali. ( Holokaust u nastavi, 2005.: 6)

Do svijesti učenika doprla je pouka kustosa Muzeja Jasenovac nekoliko puta naglašavana: Ne ponovilo se…Zapamtili su da je logor Jasenovac bio logorzločina i zvjerskog odnosa čovjeka prema čovjeku, nacije prema naciji. Poslije zločina i smrti nastupa novi početak, novi život. Bogdanovićev jasenovački cvijet simbolizira život: humaniji, nenasilan , bez rata.

Jasenovac smo napustili s riječima francuskog mislioca i književnika Alaina Finkielkrautha na pitanje vezano uz zločine i genocide: Postoji li dužnost sjećanja? ”Naravno da postoji, jer sjećanje nas čini živima, upozorava nas na ljudsku animalnost i zvjerstva koja je čovjek u stanju počiniti; opominje: Ne ponovilo se…” ( Mataušić, 2008.: 230 )

Prilozi

Zadaci za provjeravanje znanja u Školi nakon Jasenovca

8.a razred

  1. Kada je nastala NDH-a i tko joj je bio na čelu?
  2. Kada su doneseni rasni zakoni i protiv koga se provode?
  3. Navedi imena zatočenika kojih se sjećaš da su bili zatočeni u logoru Jasenovac.
  4. Kako je logor Jasenovac bio organiziran?
  5. Kakav odnos prema zatočenicima otkrivaju okovi?
  6. Što predstavlja djetelina s 4 lista i zašto je zatočenici u logoru izrađuju?

8.b razred

  1. Kada je došlo do sloma NDH-a i kako?
  2. Po čemu se zemljovid NDH-a razlikuje od današnjih granica RH. Navedi konkretno dijelove koji su bili, a danas nisu  u sastavu Republike Hrvatske.
  3. Koje su skupine stanovništva bile na udaru ustaškog režima i zašto?
  4. Opiši kako je izgledao logor Jasenovac.
  5. Je li u logoru bilo tajnih organizacija zatočenika?
  6. Kako su izvršavana pogubljenja zatočenika?

8.c razred

  1. Objasni ustrojstvo NDH-a.
  2. Što znači satelitska država i koje još satelitske države znaš?
  3. Koje odredbe u ustaškim zakonima su čudne i neprihvatljive te objasni zašto?
  4. Tko su bili ustaški zapovjednici logora Jasenovac?
  5. Koje su bolesti vladale u logoru?
  6. Kada je bio organiziran i kako je završio proboj logoraša?

8.d razred

  1. Kada se dogodio Bleiburg i ”Križni put” te objasni zašto?
  2. Što znaš o ustaškom pokretu i dr. Anti Paveliću prije 1941. g.?
  3. Što rasni zakoni govore o državi NDH-a?
  4. Zbog čega se sakupljala bodljikava žica?
  5. Objasni pojam dehumanizacija i prema kojim etničkim i vjerskim skupinama se provodila?
  6. Opiši kako je izgledala prostorija u kojoj su smještena djeca i što ti to govori o brizi ustaške uprave o zatočenoj djeci?

Listić za evaluaciju grupnog rada

  1. Kako ste kao grupa surađivali na ovom zadatku?

Loše                     Dobro                     Jako dobro  

  1. Procijeni svoj doprinos i doprinos drugih članova grupnom uratku ( od 1 = nikakav

doprinos do 5 = maksimalan doprinos)

1. _________________________    ocjena ___/___

2. _________________________    ocjena ___/___

3. _________________________    ocjena ___/___

4. _________________________    ocjena ___/___

5. _________________________    ocjena ___/___

  1. Na koje ste poteškoće nailazili tijekom grupnog rada?__________________

Učenički radovi

Terenska nastava u Jasenovcu

Nakon osnivanja NDH-a ustaše su, prema njemačkom uzoru, otvorili koncentracijske logore. Jasenovac je bio najzloglasniji i najveći ustaški logor u kojem nisu stradavali samo Srbi, Židovi i Romi, nego i oni koje su vlasti smatrale protivnicima svoga režima – antifašisti i komunisti.

Kada smo stigli u Jasenovac, razdijelili su nas u 2 velike grupe od kojih je jedna otišla u vanjski obilazak Spomen-područja Jasenovac dok je druga ostala u Memorijalnom muzeju.

Mi smo s našim kustosom Đorđem Mihovilovićem krenuli prema spomeniku Cvijet. Saznala sam puno novih, šokantnih, ali i zanimljivih podataka. Jasenovac je prije pretvaranja u logor bio urbana gradska sredina s dva hotela i dvije riječne luke. U njemu je postojao luksuzni kompleks proizvodnje cigle pod vodstvom Ozrena Bačića. Izabran je za logor jer je opasan rijekama i močvarnim područjima koja su mu dala dobar strateški položaj. Gdje nije bilo rijeke, logoraši su podigli oko Jasenovca 3.5 km dugačak zid, a visok 3 – 5 m. Kompleks koncentracijskog logora Jasenovac sastojao se od nekoliko manjih logora. Najveći i najzloglasniji je bio broj III – Ciglana.

Ljudi su u logor dopremani vagonima kao stoka. Prije ulaska u sami logor zarobljenici su bili odvajani. Žene, djeca i starci su skelom za gradinu odvoženi preko Save na likvidaciju dok su muškarci ostavljani na prisilnom radu. Brojka koja me je šokirala i potresla je 20 000. To je broj djece do 14 godina koju su ustaški vojnici ubili. Još je gore saznanje da su ih ubijali hladnim oružjem i oruđem ili spaljivali leševe nakon rušenja logora 1945. g. kako bi prikrili dokaze.

U logoru su vladali nehigijenski uvjeti, a i prehrana je bila vrlo loša, te je često dolazilo do zaraznih bolesti – tifusa, dizenterije. Glad, prljavština i uši su bile svakodnevica logoraša.

22. travnja 1945. zatočenici pod vodstvom Ante Bakotića pokušali su proboj iz logora svjesni da se ustašama bliži kraj pa će ih ionako sve pobiti. Od preživjelih logoraša danas još živi samo četvero ljudi.

Arhitekt Bogdan Bogdanović sagradio je spomenik Cvijet u znak sjećanja na sve ljude koji su stradali ili bili zarobljeni u logoru Jasenovac. Otvoren je 1966. g. Kustos nam je spomenuo i jednu ženu, Dijanu Budisavljević, koju smatram velikom heroinom jer je spasila oko 12 000 djece iz logora i milim da bi snimanje dokumentarca o njoj bila jedna lijepa gesta i veliko hvala za sve što je učinila.

Memorijalni muzej Jasenovac otvoren je prvi puta 1968. g., a obnovljen i ponovo otvoren 2006. g. Sada je vrlo moderan, ali mi se nije svidjelo to što ga nismo prvo zajedno obišli i razgledali, nego smo jurili u potragu za svojim zadacima koje smo dobili u radionici. U početku se nismo baš najbolje snalazili, ali su svi zadaci bili uspješno i točno odrađeni.

Terenska nastava u Jasenovcu mi se jako svidjela jer smo saznali puno više podataka nego iz udžbenika. Mislim da bi svaki čovjek, a posebno Hrvat, trebao otići u Jasenovac da vidi kakve su se grozote dogodile u njemu i kako se one nikada više ne bi ponovile. Ovako ”mračan” dio povijesti ne zaslužuje ni jedna država i ni jedan narod. Svatko ima pravo na život. Svi smo jednaki i svi jednako vrijedimo. Nikada to ne smijemo zaboraviti.

Zločin se nikada ne smije zatajiti, niti zaboraviti, ali svakako oprostiti jer je ljudski opraštati. (Josipa Anić, 8. a)

Esej o Jasenovcu

Putujući u Jasenovac znala sam neke povijesne činjenice vezane uz taj najveći ustaški logor. Znala sam da je osnovan u ljeto 1941. g., za vrijeme NDH-a, i da je bio dio plana o stvaranju etnički i vjerski čiste hrvatske države. Bilo je to mjesto smrti i stradanja tisućama Srba, Židova, Roma i Hrvata koji nisu bili po volji tadašnjem režimu.

Pitala sam se kakvo je to bilo vrijeme mržnje i netrpeljivosti među ljudima. Zašto je takva politika ludila vladala Europom, ali i svijetom? Zašto uvijek mora biti ratova, sukoba, mržnje i zlostavljanja, zašto ljudi u ljudima ne mogu prepoznati prijatelje bez obzira na njihov vanjski izgled, bogatstvo, nacionalnost, vjeru i prošlost? Bitno je ono što je u srcu – naša dobrota, nesebičnost i ljubav prema drugima što nam omogućava da prepoznamo sreću pravog prijateljstva.

Po dolasku na mjesto logora iznenadila sam se koliko je to bila velika površina. Gotovo sa strahom sam pokušala zamisliti sve one nesretne ljude i djecu koja sigurno nisu ni znala što ih je snašlo. Umjesto bezbrižne igre – žica, strah, glad i smrt, najčešće kao spasenje. Koliko je ljudi umrlo od zime, gladi i iznemoglosti! Neki su umirali na putu, a neki odmah po dolasku u logor. Ustaše su logoraše ubijale maljevima, čekićima, noževima i sjekirama, a potom ih bacali u rijeku Savu. Tim okrutnim zločinima i mučenjima čudili su se i sami Nijemci. Puno je ljudi u tom groznom logoru izgubilo svoj život. No, unatoč mržnji i nacionalizmu uvijek je bilo dobrih ljudi, ljudi koji nisu bili zaslijepljeni nacističkom ideologijom, koji su riskirali svoj život kako bi pomogli drugima. Bili oni proglašeni Pravednicima ili ne.

U Memorijalnom muzeju Jasenovac smo gledali predmete logoraša, njihova pisma i osobne stvari. Najviše su me pogodila pisma i crteži nedužne djece jer ona nisu nikome i ni za šta mogla biti kriva. Imala su pravo na bezbrižno djetinjstvo koje su im prekinuli i zauvijek oduzeli. Iz njihovih crteža je vidljivo da žele osjetiti roditeljsku ljubav, zajedništvo obitelji i toplinu doma. Logor je uništen nakon savezničkog bombardiranja u proljeće 1945. g. Ustaše su uništile dokaze o postojanju logora i zločinima koja su činili.

Smatram da se o ovome, kao i o svim drugim zločinima, mora više učiti, prije svega češće posjećivati mjesta zločina, kako se oni više nikada nigdje ne bi ponovili, kako bi se izbjegla patnja nedužnih ljudi. Ljudski život je prekratak da bismo ga potrošili na ratove i neprijateljstva. Trebamo se radovati uspjehu drugih ljudi, ali i pomoći im u nevolji po cijenu vlastitog života. (Sara Đuričić, 8. d)

Literatura

  1. Jokić, G. ( 1981.): Spomen-područje Jasenovac. Beograd: Bigz
  2. Jovičić, N./ Benčić Rimay, T. ( —— ): Geneza cvijeta Bogdana Bogdanovića. Zagreb: Spomen-područje Jasenovac
  3. Kućan, M. ( 2010.): ”Jedinomoje i ostali” – pisma iz logora. Jasenovac: Spomen-područje Jasenovac
  4. Mataušić, N. ( 2008.). Jasenovac- fotomonografija. Zagreb: Spomen-područje Jasenovac
  5. Škiljan, F. ( 2009.): Politički zatvorenici u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Zagreb: Spomen-područje Jasenovac
  6. Trškan, D. ( 2005.): Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti. Zagreb: Srednja Europa
  7. ————– ( 2005.), ur. N. Popović: Holokaust u nastavi – priručnik za nastavnike. Zagreb: Durueux
  8. ————– ( 2006.): Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo obrazovanja i športa
Slavica Cosic
About Slavica Cosic (19 Articles)
Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*