|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Damir Horvat, prof.
|
|
09.11.2009. |
|
 Jeti ili snježni čovjek obično se zamišlja kao velika dlakava životinja nalik na čovjeka, a nakratko se može vidjeti kako hoda snijegom prekrivenim planinama ostavljajući za sobom goleme tragove. Međutim, istraživanja zoologa Ivana T. Sandersona i dr. Bernarda Heuvelmansa te kriptozoologa Lorena Colemana otkrila su da se jetiji mogu svrstati u tri zasebne morfološke vrste, s potpuno različitim prebivalištima. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Marko Vitez
|
|
11.10.2009. |
|
Prošle su godine održane XXIX. Olimpijske igre u Pekingu. Ta najveća manifestacija koja svake četiri godine okuplja najbolje sportaše svijeta, ima i svoje simbole. Jedan od njih je ujedno i olimpijska zastava. Iako je svi prepoznajemo i znamo kako izgleda, dobro je podsjetiti se tko je autor zastave, kada je prvi puta upotrijebljena ili kakvu simboliku imaju njezini krugovi. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Matej Škarica, mr.sc. info.
|
|
27.05.2009. |
|
 Izbjegao pred Turcima iz Rame mjesto Ljubunci, iz takozvanih Donjih krajeva Bosne. Pripadnik nižeg plemstva. Nisu poznati muški potomci. Uz sam grafički prikaz najzanimljivije je kako se u prezimenu Škarica nalazi i dodatak koji točno određuje - navodi na selo Ljubunce u Rami. Grb potječe iz prve polovice XVI. stoljeća, sjeverna Hrvatska, točnije postoji drvena kurija (dvor) kod Krapinskih toplica, u mjestu Škarićevo. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Sandra Skanderlić
|
|
16.03.2009. |
|
 Konzervativna katolička organizacija nadzirana direktno iz Vatikana, sa svojim laičko-svećeničkim članstvom, smatra se jednom od najvećih i najbolje organiziranih vjerskih udruga na svijetu. Od svoga osnutka kasnih dvadesetih godina prošloga stoljeća uspjela je okupiti nekoliko desetaka tisuća aktivnih pripadnika u više od šezdeset zemalja. Pokret je 1928. u Španjolskoj utemeljio Josemaría Escrivá de Balaguer, a ime Opus Dei počelo se službeno koristiti početkom tridesetih godina. Temelj osnivanja bila je Escrivina zamisao da u Božjem poslanju ne sudjeluju samo svećenici već i laici, pa je svoju ideju sažeo u rečenici: „Svi smo pozvani na svetost.“ |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Miljenko Hajdarović, prof.
|
|
08.03.2009. |
|
 Ove se godine Međunarodni dan žena slavi jubilarni 100. put. Prva se proslava održala 28. veljače 1909. godine u SAD-u, a Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1977. godine donijela odluku da se 8. ožujka redovito obilježava kao Međunarodni dan žena. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor mr.sc. Vladimir Posavec
|
|
05.02.2008. |
 Od svih veličanstvenih građevina što ih je u prošlosti podigla ljudska ruka, niti jedna ne izaziva toliko divljenja kao Velika piramida faraona Keopsa. Pred tom fascinantnom građevinom ne zastaje dah samo laiku, već i stručnjaku arheologu, povjesničaru, arhitektu, povjesničaru umjetnosti… I to u tolikoj mjeri da se, gotovo u pravilu, zaboravlja veličina, umijeće, napor, trud i vizija graditelja mnogih drugih zadivljujućih i čudesnih arhitektonskih djela, od kojih navodim tek nekolicinu: Stonehenge, Kineski zid, Machu Picchu, Panteon, Taj Mahal, Notre Dame, zidine Konstantinopola, Trajanova tržnica, Partenon, Didimajon, Aja Sofija, Hatšepsutin hram… Iako za većinu navedenih dragulja bez pretjerivanja možemo zaključiti da su u arhitektonskom smislu složeniji od Velike piramide, ona ipak i dalje zadržava prvenstvo. Odgovoriti na pitanje: "Zašto?" u stvari nije moguće. Još je u antici, u helenističko doba, Velika piramida smatrana jednim od sedam svjetskih čuda. No, dio odgovora na postavljeno pitanje zacijelo leži u spoznaji da je Keopsova piramida najstariji spomenik takvih dimenzija u povijesti, da je razdoblje u kojem je sagrađena zamalo praskozorje civilizacije, da je količina u nju ugrađena materijala teško pojmljiva, a jednako toliko i činjenici što ta piramida ne stoji sama, već su u njezinoj neposrednoj blizini još dvije piramide, Kefrenova i Mikerinova, koje veličinom odskaču od ostalih egipatskih piramida. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Miljenko Hajdarović, prof.
|
|
29.11.2007. |
|
Obrezivanje (od lat. circumcisio) je najčešće medicinski postupak ostranjivanja dijela prepucija sa penisa. Operacija se danas vrši ambulantno. Traje tridesetak minuta i vrši se uz lokalnu anesteziju. Komplikacije nisu česte, ali je onemogućen seksualni čin za vrijeme zacijeljivanja rane (u prosjeku oko 6 tjedana). Razlozi za takvu operaciju su u manjini slučajeva medicinski, a u većini su estetski ili vjerski (Cilj takvog sakaćenja najčešće je nastojanje da se suzbijanjem užitaka prilikom seksualnog čina pojedinac duševno pročisti). U brojnih plemena je obrezivanje dio obreda inicijacije u odraslo društvo. Kod žena se ne može govoriti o obrezivanju jer se u biti vrši daleko opsežniji zahvat sakaćenja ženskih spolnih organa. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Miljenko Hajdarović, prof.
|
|
10.10.2007. |
|
 U svakom televizoru današnjice osim sličica koje skaču i uljepšavaju nam dan, postoji i mali crni informativni dio. No, nije sasvim crn jer ima i crvenih, žutih i plavih znakića. Teletekst je jednosmjerna komunikacija između tv studija i tv prijemnika. Za prijenos podataka koristi se rupa između dolaska signala, odnosno rupa koja nastaje u vremenu kada zraka elektrona stigne aktivirati crnu sliku na ekranu (od dna do vrha ekrana). Teletekst je pokrenut 23. rujna 1974. godine. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Miljenko Hajdarović, prof.
|
|
07.10.2007. |
|
 Luj XIV. (1638.–1715.) poznatiji kao "Kralj Sunce" jedan je od najpoznatijih europskih apsolutističkih vladara. Vodio je dug i buran život pun ratova, ljubavi i preljuba. Na francuskom je prijestolju proveo čak 72 godine. Ratovao je protiv Španjolaca, Nizozemaca, Svetog Rimskog Carstva, Engleza i Šveđana. Pokopan je u bazilici Saint Denis. Za vrijeme francuske revolucije svjetina je uništavala sve simbole trule kraljevine, pa su tako provalili u mauzolej Luja XIV. Netko od revolucionara je ukrao balzamirano srce. Ne znamo kako, ali Lujevo se srce uskoro našlo u Engleskoj kod Edwarda Harcouta, nadbiskupa od Yorka. |
|
Povijesne teme -
Svakodnevica
|
|
Autor Žanina Bilić, prof.
|
|
18.12.2006. |
|
Jedna od najpopularnijih Božićnih pjesama ikada je svakako ‘Tiha noć’. Pjesma je nastala u Austriji. Originalni tekst pjesme je na njemačkom jeziku. ‚Stille Nacht’, kako glasi naslov pjesme na njemačkom jeziku ili ‚Silent night’, kako naslov pjesme glasi na engleskom jeziku, doživjela je mnoge verzije i mnoge izvedbe od 1818. godine, kada je prvi puta izvedena u malome alpskom selu Oberndorf. |
|