Zbornik zavičajne povijesti, Hrvatska udruga nastavnika povijesti i Školska knjiga, 2009, str. 189.

Album predaka – Zbornik zavičajne povijesti objavila je Hrvatska udruga nastavnika povijesti u suradnji sa Školskom knjigom. Već dugo među nastavnicima povijesti postoji inicijativa o potrebi objavljivanja zbornika učeničkih samostalnih istraživačkih radova iz povijesti, projekata i radionica vezanih uz zavičajnu povijest, kao i didaktičko- metodičkih članaka nastavnika koji bi pomogli nastavnicima u unapređivanju i osuvremenjivanju nastave, posebice nastave zavičajne povijesti. To je ovim zbornikom na neki način i ostvareno. Urednički odbor čine članovi Hrvatske udruge nastavnika povijesti: Tvrtko Božić (glavni urednik), Nikola Damjanović, Katarina Domljanović, Suzana Pešorda, Jelena Šilje Capor te Ivona Savić (urednica za povijest u Školskoj knjizi).

Goti, History chanel, 2003., Hrvatsko izdanje, Novi mediji, 2006.

DVD-i sa serijom dokumentarnih filmova History chanela, u hrvatskom izdanju zagrebačke kuće Novi mediji, pod zajedničkim nazivom Barbari ovog su se proljeća pojavili na kioscima. Navedena serija obuhvaća četiri DVD-a s četiri epizode naslovljene Huni, Mongoli, Goti i Vikinzi. U ovom prilogu osvrnut ćemo se ukratko na treću epizodu serije posvećenu Gotima.
Odmah na početku nužno je naglasiti da se u svakom pogledu radi o najnekvalitetnijoj od četiri epizode navedene edicije. Ta je tvrdnja, koju ćemo morati podrobnije argumentirati, iznenađujuća uzme li se u obzir da su kao naratori angažirani neki od neupitnih znanstvenih autoriteta, kako za povijest Gota tako i za razdoblje kasnog Rimskog Carstva općenito, poput Petera Heathera, Ralpha Mathisena i Thomasa Burnsa. Navedeno bi trebalo shvatiti kao još jednu potvrdu da zvučna imena ne moraju uvijek biti i jamstvo za kvalitetu. Tako epizoda Goti, koja obrađuje razdoblje od hunske provale 375. godine do propasti vizigotskog kraljevstva u Hispaniji 711. godine, na žalost, vrvi banaliziranjem, uopćavanjem, stereotipima, kontradikcijama, a da o faktografskim pogreškama i ne govorimo. Ne nedostaje tu ni prešućivanja bitnih događaja kao ni izostavljanja važnih, da ne kažemo i ključnih povijesnih ličnosti.

Josip Kljaković-Šantić: Hrvatski patrioti protiv velikosrpske tiranije

Prema naslovu knjige većina upućenog čitateljstva pomislit će kako je riječ o još jednom u nizu histeričnih „pravovjerno“ hrvatskih uradaka - i pogriješit će. Manjina (upućenog) čitateljstva pomislit će kako je riječ o još jednoj u nizu dosadno pisanih, iako korisnih, knjiga nastalih kao nusprodukt dužeg boravka po arhivima, ali pogriješit će ništa manje od prvih.

Knjiga "Čepinska sjećanja", autora Hrvoja Pavića i Marina Šuška, nastala je kao zbirka kratkih priča iz čepinske povijesti, počevši od prapovijesti pa sve do 50-tih godina XX. stoljeća. Priče govore o znamenitim i zaslužnim čepinčanima i o zanimljivostima iz bogatog seoskog kulturnog života, koji je već tada imao obilježja manjeg grada. Glavni izvor za knjigu bila je Župna spomenica župe Čepin I, gdje su župnici-kroničari, bilježili svijetle i tamne trenutke čepinske povijesti.

Zrinka Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Leykam International, Zagreb 2008., 176 str.

U posljednjih godinu dana, točnije u drugoj polovici 2008., izdano je nekoliko djela koja se bave metodološkim i epistemološkim problemima u historijskoj znanosti. Osim knjige na koju ću se ukratko osvrnuti, treba spomenuti djelo Marca Blocha „Apologija historije ili zanat povjesničara“ te „Promišljanje historije“ od Keitha Jenkinsa, obje izašle u nakladi Srednje Europe. Također treba spomenuti da na Filozofskom fakultetu u Zagrebu traje druga godina Poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti na kojem je jedan od obaveznih predmeta Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanosti. Sve ovo pruža naznake da deficitarno područje (metodologije i epistemologije) u hrvatskoj historiografiji polako hvata korak sa europskom i svjetskom historiografijom. To je pozitivna promjena jer je, uz uvažavanje kontraargumenata, historija ipak znanost i kao svaka znanost mora imati razvijeno područje koje se bavi spoznajnim dosezima vlastite discipline te metodama i tehnikama rada. Navedeno čini kostur znanosti i svaki znanstvenik ga ima, implicitno ili eksplicitno, u svojem radu.

Već smo vjerojatno (nažalost) naviknuti na filmove o holokaustu u kojem gledamo pogibije nemoćnih i često pasivnih Židova. Zus, jedan od glavnih likova u ovom filmu u jednom trenutku komentira „U Čemu su Židovi dobri? Izgleda da u umiranju!“ Film nudi zanimljivu i dosad slabo filmski obrađivanu temu – oružani otpor Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Prosječni poznavatelji povijesti vjerojatno su upoznati sa pobunom u varšavskom getu ili sa pobunom u krematorijima logora Auschwitz, ali tema o židovskim partizanima nije uobičajena.

Krajem prošle godine zaključen je četvrti broj časopisa „Grb i zastava“ u zajedničkoj nakladi Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva i izdavačke kuće „Leykam international“. Novi broj na dvadeset stranica donosi priloge iz pera sedam autora. Kao najzanimljivije mogu istaknuti članak o japanskoj heraldici, te kratki pregled osobina i povijesti olimpijske zastave.

U posljednjem dvanaestom broju časopisa „Povijest u nastavi“ objavljen je pregledni članak „Primjena Web 2.0 servisa u nastavi povijesti“ autora Petra Lukačića sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Budući da već nekoliko godina radim razne stvari na hrvatskom mrežnom prostoru osjećam se dužnim malo prokomentirati navode iz tog članaka. Dakle, kolega Lukačić, koji je izgleda još mlađi povjesničar od mene, piše i predlaže neke sajtove za korištenje u nastavi. U početnom dijelu članka definira pojam „Web 2.0“ i tu se najjednostavnije možemo složiti da su stranice tog standarda pretvorile pasivnog korisnika neke web stranice u aktivnog sudionika i kreatora internet stranica. U tu grupu Web 2.0 stranica spadaju npr. YouTube, Wikipedia, Digg, Delicious, Google, blogovi, itd.

Jesensko izdanje stručnog časopisa „Povijest u nastavi“ nam dolazi na 140 stranica sa temama prvenstveno namijenjenim nastavnicima povijesti. U prvom dijelu možemo čitati sedam preglednih i stručnih članaka, a uz to možemo čitati nekoliko ocjena i prikaza, pregled znanstvenih i stručnih skupova te predstavljanje znanstvenih i strukovnih udruga.

Ratovi kroz stoljeća, broj 2
Rimska bojišta i Julije Cezar,
Aurum izdavaštvo d.o.o.
Zagreb

Glavna tema 2. broja mjesečnika Ratovi kroz stoljeća (prvi, naslovljen Križarski ratovi, pojavio se početkom listopada 2008.), je rimska vojska i ratovi što ih je vodio antički Rim, s posebnim naglaskom na vojskovođu i državnika Julija Cezara. S časopisom u boji na 36 stranica formata A4 upakiran je i poklon DVD s dva dokumentarna filma - Tko je ubio Julija Cezara?, u trajanju od 51min, i Rimljani, trajanja 50 min, od kojih je prvi Tko je ubio Julija Cezara? glavna tema našeg osvrta. No, prije toga dužni smo se ipak s nekoliko generalija kratko osvrnuti na projekt u cjelini.