Novo:

Ruke u džepu

Razmišljala sam i danas i u nekoliko navrata – zašto me toliko žesti kada vidim na ulici bačen omot od čokoladice ili masnu i zgužvanu papirnatu vrećicu od kifle iz pekare? Zašto me toliko ljuti takav bahati stav – baš me briga, bacit ću na cestu, nije cesta moja, nek netko drugi pokupi moje smeće? Zašto me toliko bjesni takav bezobrazni nemar da to postaje tema članka u mojoj kolumni?

Iz nekoliko razloga. Prvo zato što se svjedočenje bacnju smeća na ceste ponavlja bezbroj puta i neprekidno ponovo izaziva moju reakciju. Drugo, zato što mrzim i prezirem takvu vrstu (a i svaku drugu) bahatosti i gluposti. Treće, zato što sam vječno ‘skretnički’ nastrojena u pedagoškom smislu – nudim ‘skretnicu’, ne onome, a da ovome: bacatelji, posvetite se sebi i svojoj sreći, nađite hobi, nađite smisao, nađite lijepu i pozitivnu aktivnost, organizirajte se, uradite nešto čime se možete ponositi, družite se unutar takve aktivnosti, svaki pa i najmanji korak dat će rezultate – nije sve svejedno – život ima puno slojeva i puno smislova i smeće bacajte u koš za smeće ili kontejner za smeće ili ga nosite sa sobom u ruci (koja je uvijek sa vama), ili torbi ili vrećici do idućeg koša za smeće. I četvrto, zato što moja kćer u svom otkrivanju svijeta u hodanju po travnjaku ili po cesti želi dodirnuti i podići predmete sa zemlje – i nailazi u 99% slučajeva na smeće, a ja ne želim da ona dodiruje smeće, već želim da dodiruje travu, lišće, cvijeće i stabla. I peto, #elim s vama podijeliti još nekoliko predivnih skladbi koje slave ljepotu Prirode.

Francis Bacon: We cannot command nature except by obeying her. (Prirodi se možemo samo povinovati, a ne naređivati joj.)

Francis Bacon: We cannot command nature except by obeying her. (Prirodi se možemo samo povinovati, a ne naređivati joj.)

Priroda je superiorna, mi nismo. Pomislimo li na tren kako bi bilo provesti dan ili noć u direktnom susretu sa Prirodom – vrućina bez zaklona, kiša bez zaklona, hladnoća bez zaklona, susret sa bilo kojom životinjom… Kada to shvatimo, i kada pomislimo da nam je Priroda dopustila da ipak i sagradimo ceste i zgrade, dopustila nam je suživot, i uza svo zagađenje i uništenje koje Prirodi mi priređujemo, još imamo obraza i bacati smeće na cestu, i sami sebi stvarati još prljaviji neposredni okoliš.

Mohandas K. Gandhi: To forget how to dig the earth and to tend the soil is to forget ourselves. (Zaboraviti kako se kopa zemlja i kako se brine o tlu znači zaboraviti sebe.)

Mohandas K. Gandhi: To forget how to dig the earth and to tend the soil is to forget ourselves. (Zaboraviti kako se kopa zemlja i kako se brine o tlu znači zaboraviti sebe.)

Umjesto svakog otpatka na cesti voljela bih vidjeti teglu sa cvijećem i koš za otpatke, a svakih 200 m fontanu. Uživam u pogledu na fontanu, vodoskok, ili bilo kakav artefakt koji je u javnom prostoru iskombiniran sa vodom u svrhu uljepšavanja okoliša i estetskog užitka. Zar ne bi bilo divno da Zagreb postane grad tisuća fontana? I to različitih, rukom lijepo oslikanih ili maštovito izgrađenih fontana? I da osim fontana, Zagreb postane prvi grad u Europi po čistoći? Zar se ne bismo ponosili?

Rachel Carson: It is a wholesome and necessary thing for us to turn again to the earth and in the contemplation of her beauties to know of wonder and humility. (Pitanje je neophodnosti i cjelovitosti okrenuti se Zemlji i u divljenju njenim ljepotama i razmišljanju o njima spoznati čudesnost i poniznost.)

Rachel Carson: It is a wholesome and necessary thing for us to turn again to the earth and in the contemplation of her beauties to know of wonder and humility. (Pitanje je neophodnosti i cjelovitosti okrenuti se Zemlji i u divljenju njenim ljepotama i razmišljanju o njima spoznati čudesnost i poniznost.)

 

Maurice Ravel, poznati francuski skladatelj impresionizma, najpoznatiji po skladbi ‘Bolero’ napisao je čitav niz briljantnih djela

Maurice Ravel, poznati francuski skladatelj impresionizma, najpoznatiji po skladbi ‘Bolero’ napisao je čitav niz briljantnih djela

Govoreći o fontanama, podsjetila sam se jedne skladbe koju sam i sama vrlo rado svirala – prave zvučne raskoši vode koja teče u skladbi za klavir solo Mauricea Ravela (1875-1937): Jeux d’eau (Igre vode): Skladba je oličenje impresionizma u glazbi, a nastala je 1901. godine i osim naslova, skladatelj je za inspiraciju izvođaču dodao citat svog suvremenika – francuskoga pjesnika Henrija de Régniera (1864-1936) : Dieufluvialriantdeleauquilechatouille… / Riječni Bog smije se vodi koja ga golica… Skladba obiluje ljepotom vode i slavi virtuoznost vode koja se strmoglavo spušta ili pada iz visine te se raspršuje u sitne kapljice. Može se reći da Ravel ovdje slavi ljepotu vode. Sjećam se da sam tijekom rada na ovoj skladbi nekoliko puta odlazila na Zrinjevac i pažljivo slušala fontanu  i žubor vode u njoj koja se nalazi blizu Berislavićeve ulice. Svoje dojmove sam pokušala pretočiti u izvedbu.

William Blake

William Blake

William Blake:

To see a world in a grain of sand, And a heaven in a wild flower, Hold infinity in the palm of your hand, An eternity in an hour.

Poslušajte jednu izvanrednu izvedbu svjetske pijanistice – kraljice pijanizma Marthe Argerich:

Naime, vratimo se na temu bacanja smeća po ulicama – ne radi se samo o vizualnom dojmu ružnoće otpadaka koji se valjaju po cesti, već i o brizi za zdravlje. Kako izgleda i kako smrdi pokvarena hrana? Tako će smrdjeti i bačena vrećica od kifle u kojoj je ostalo tragova sira i brašna i masnoće iz kifle, jer će vremenom i pod utjecajem bakterija početi proces truljenja, a vjetar će ju odnijeti, možda baš pod noge jednom od Bacatelja, pa će nevidljivi trag ostati pod tenisicom i biti unešen u stan Bacatelja i iz nekog prividno nepoznatog razloga, Bacatelj će imati probavnih problema jer će organizam loše reagirati na patogen iz smeća. Ili još bolje – vjetar će zalijepiti prljavu, odbačenu papirnatu vrećicu u kojoj je bila pizza, s ostacima još dovoljno tekućeg ali smrdljivog i sa prašinom izmiješanog kečapa i pokvarenog sira, na bijelu vrlo modernu majicu Bacatelja, a Bacatelj neće imati vremena vratiti se kući i presvući se…

To bi bio prihvatljiv scenarij kada bi Bacatelj iz toga izvukao pouku i ubuduće smeće bacao samo u koševe za smeće.

'Individually, we are one drop. Together, we are an ocean.' (Pojedinačno smo svaki jedna kap. Zajedno smo ocean.)

'Individually, we are one drop. Together, we are an ocean.' (Pojedinačno smo svaki jedna kap. Zajedno smo ocean.)

I, usput budi rečeno, čistači ulica ili čistači i čistačice u drugim organizacijama postoje da bi prvenstveno čistili smeće koje nenamjerno onečisti ulicu ili prostor i kao dio složenog sustava za održavanje čistoće u gradu, a ne da čiste za bahatim i neodgojenim pojedincima. Radi se i o učinkovitosti i dragocjenosti vremena i resursa – ako je manje smeća, brže se počisti, i može se veći dio grada počistiti u kraćem vremenu i dulje uživati u čistim ulicama i stalno imati čiste ulice.

Biste li Bacatelji bacali smeće po svom stanu ili po svojoj sobi? Sumnjam. Niti nemojte. I kako ona mudra stara izreka kaže: Čistoća je pola zdravlja. Isto tako, majke, očevi, bake, djedovi i ini ukućani ili znanci puno su više od sakupljača smeća ili čistilaca i čistilica. Poštujte ih, jer sigurno i za sebe tražite poštivanje. Svaki dobar međuljudski odnos je dvosmjeran.

'People are lonely because they build walls instead of bridges.' Ljudi su usamljeni jer grade Zidove umjesto Mostova.

'People are lonely because they build walls instead of bridges.' Ljudi su usamljeni jer grade Zidove umjesto Mostova.

A da o recikliranju niti ne počinjem govoriti! Razdvajajmo otpad, reciklirajmo, smanjimo otpad kupnjom većih pakiranja kada je to moguće, pazimo na svoj okoliš – mi živimo u njemu.

Umjesto bacanja smeća – počistimo, održavajmo čistim pa proslavimo! Neka nam ulice budu čiste i bez smeća. Neka nam travnjaci budu čisti i bez smeća, njegovani, da možemo bezbrižno sjesti na travu i uživati u proljetnom danu na zraku. Neka nam parkovi budu čisti i bez smeća po tlu, neka bude užitak boraviti u parku. Neka nam parkovi umjesto smeća imaju novozasađene, njegovane i očuvane lijehe prekrasnoga cvijeća. Neka nam kvartovi umjesto smeća po ulicama i parkovima, imaju fontane, čiste klupe, grmove ruža. Neka nam kvartovi izgledaju uredno i održavano.

'Knowing is not enough; we must apply. Willing is not enough; we must do.' (Znati nije dovoljno, moramo primijeniti ono što znamo. Htjeti nije dovoljno, moramo učiniti. - Goethe)

'Knowing is not enough; we must apply. Willing is not enough; we must do.' (Znati nije dovoljno, moramo primijeniti ono što znamo. Htjeti nije dovoljno, moramo učiniti. - Goethe)

Izrađujmo skulpture, divovske slagalice, izmislimo nove igračke za zabavu na otvorenome, izmislimo nove društvene igre za zabavu, toliko se toga može napraviti u slobodno vrijeme. Neka se održavaju natjecanja u čišćenju ili natjecanja u održavanju – mašta neka poleti, ideja ima bezbroj, pa onda proslave! Proslavimo ljepotu proljeća, ljepotu  Prirode prštavo, veselo, oduševljeno i kvartovima bez smeća po ulicama i parkovima!

'Don't wait. The time will never be just right.' (Nemoj čekati. Trenutak nikada neće biti potpuno savršen.)

'Don't wait. The time will never be just right.' (Nemoj čekati. Trenutak nikada neće biti potpuno savršen.)

Upravo proslava ljepote Prirode na najljepši način sluša se u Šestoj simfoniji Ludwiga van Beethovena – tzv. Pastoralnoj simfoniji. Vedrina, čista radost, nadahnuće, oduševljenje predivnim prizorima Prirode, udah punim plućima i zadovoljan osmijeh na licu, sve se to čuje u ovoj veličanstvenoj skladbi.

Ovdje možete čuti prvi stavak Beethovenove Šeste simfonije:

Ludwig van Beethoven, slavni skladatelj stilskog razdoblja klasike, bio je obožavatelj prirode

Ludwig van Beethoven, slavni skladatelj stilskog razdoblja klasike, bio je obožavatelj prirode

Beethoven je bio obožavatelj prirode. Uživao je u čestim izletima u manja mjesta i sela blizu Beča te u dugim šetnjama prirodom. Ova je simfonija dovršena 1808. godine. Beethoven je paralelno skladao ovu i poznatu Petu Simfoniju (tzv. Sudbinsku – sa poznatim početkom Ri-ri-ra-raa u c molu). Beethovenova Šesta simfonija je jedna od rijetkih njegovih programnih djela – čak i pojedini stavci nose programne bilješke, tako primjerice citirani prvi dio nosi naslov: Buđenje radosnih osjećaja po dolasku u prirodu (na selo).

'Remember, people will judge you by your actions, not your intentions. You may have a heart of gold - but so does a hard-boiled egg.' (Zapamtite, ljudi će suditi o vama na temelju onoga što učinite, ne na temelju onoga što namjeravate učiniti. Možda imate zlatno srce, ali to isto ima i tvrdo kuhano jaje.)

'Remember, people will judge you by your actions, not your intentions. You may have a heart of gold - but so does a hard-boiled egg.' (Zapamtite, ljudi će suditi o vama na temelju onoga što učinite, ne na temelju onoga što namjeravate učiniti. Možda imate zlatno srce, ali to isto ima i tvrdo kuhano jaje.)

Zanina Bilic
About Zanina Bilic (104 Articles)
Akademska glazbenica pijanistica i profesorica klavira nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji poslijediplomski je studij sa stipendijom DAAD završila u Muenchenu. Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu, kao solist i komorni glazbenik te kao klavirska pratnja. Bavi se i pedagoškim i humanitarnim radom. Živi i radi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*