Novo:

Njemačke novčanice Reichskreditkassenschein – sredstvo plaćanja u NDH

Kada se danas u našoj javnosti spomene naziv Nezavisna Država Hrvatska (NDH), mnogi ljudi s određenim strahom i odbojnošću okreću glavu ili se odmah udaljavaju iz takva društva. Tome su odista mnogi razlozi o kojima ne bih ovdje polimizirao. Jednostavno bi želio ispričati još jednu numizmatičku priču, a iskreno vjerujem da je ni mnogi moji vrsni kolege kolekcionari nisu nikada čuli. Iako su se možda katkad, a sve naravno ovisno o interesnoj temi njihova sakupljanja, zapitali što to bi između dinara kraljevine Jugoslavije i kune NDH? Kao službeno platežno sredstvo u opticaju naravno. Naime, proglašenjem NDH dana 10.travnja 1941. godine u Zagrebu, nisu odmah prestali važiti dinari bivše države. U bankarsko-monetarnom sustavu tek stvorene države, njihovo bi povlačenje „preko noći“ odmah značilo kolaps cijelog tek pokrenutog državno-ekonomskog aparata. Zato je na neki način do sada povoijesno gledano ostala izvjesna „numizmatička rupa“ u poimanju, što su to ondašnji Hrvati koristili kao novac za svoje svakodnevno ratno životarenje. Pa iako je „kraljevski dinar“ neko kraće vrijeme uredno bio u opticaju, još je jedna novčarska emisija preuzela na sebe onu vrlo ozbiljnu ulogu prvotnog oblika hrvatskog novca na nimalo jednostavnom putu k stvaranju nove državne monete, kasnije nazvane kuna. O tome pročitajte u nastavku.

Od dana 25.travnja 1941. godine, Ministarstvo narodnog gospodarstva i njegov Odjel za državne financije dopuštalo je da pučanstvo NDH preko odgovarajućih novčanih zavoda prima od njemačkih vojnika novčanice, ali samo one s oznakama „Reichskreditkassenschein“. Te su se novčanice, zaključno do 23.kolovoza 1941. godine mogle zamjenjivati u omjeru 1:20, tj. za jednu takvu Reichsmarku moglo se zakonski dobiti dvadeset dinara (nešto kasnije kuna). Te njemačke novčanice iz emisije Reichskreditkassenschein bile su tiskane za upotrebu samo i isključivo na okupiranim teritorijima i već sa 1940. godinom naveliko su rabljene u Poljskoj, Norveškoj i istočnobalkanskim zemljama, u Estoniji, Letoniji, Litvi i Ukrajini. Tiskane su bile u apoenima od 50 Reichspfenniga, 1 Reichsmarke, 2 Reichsmarke, 5 Reichsmaraka, 20 Reichsmaraka i 50 Reichsmaraka.

Novčanica od 50 Reichsmaraka

Novčanica od 50 Reichsmaraka

Novčanica od 50 Reichspfenniga, dimenzija 90×58 mm, tiskana je na tanjem zelenobijelom vodozaštićenom papiru (krugovi vidljivi pod svjetlom), s pripadnim crvenim serijskim brojem 152-787026. U lijevom donjem uglu aversa (prednje strane) novčanice strojno je udaren žig njemačkog krilatog orla i svastile uz oznaku Reichskreditkassenschein. U desnom donjem uglu nalazio se istovjetni, ali suhi žig. Na reversu (zadnjoj strani) novčanice nalaze se svjetlo zeleni ornamentalni ukrasi, bez serijskog broja.

Novčanica od 1 Reichsmarke, dimenzija 95x60 mm

Novčanica od 1 Reichsmarke, dimenzija 95×60 mm

Novčanica od 1 Reichsmarke, dimenzija 95×60 mm, tiskana je na tanjem smeđe-bijelom vodozaštićenom papiru (krugovi vidljivi pod svjetlom), ali samo za serije od 1 – 480, s pripadnim crvenim serijskim brojem 281-309851. U lijevom donjem uglu aversa (prednje strane) novčanice, strojno je udaren žig njemačkog krilatog orla i svastike uz oznaku Reichskredit kassenschein. Na reversu (zadnjoj strani) novčanice nalazi se smeđi ornamentalni ukras bez serijskog broja. Za serije od 481 – 702 ispred serijskog broja nije bilo nikakve protkane zaštite vidljive pod svjetlom.

Novčanica od 2 Reichsmarke, dimenzija 110x65 mm

Novčanica od 2 Reichsmarke, dimenzija 110×65 mm, tiskana je na tanjem sivkasto-bijelom vodozaštićenom papiru (krugovi vidljivi pod svjetlom), s pripadnim crvenim serijskim brojem O-19442166. U lijevom donjem uglu aversa (prednje strane) novčanice, strojno je udaren žig njemačkog krilatog orla i svastike uz oznaku Reichskreditkassenschein. Na reversu (zadnjoj strani) novčanice štampani su ornamentalni zelenkasti ukrasi, bez serijskog broja, koji je bio ili sedmoznamenkasti ili osmoznamenkasti.

Novčanica od 5 Reichsmaraka, dimenzija 125x70 mm

Novčanica od 5 Reichsmaraka, dimenzija 125×70 mm, tiskana je na tanjem tamnoplavo-bijelom vodozaštićenom papiru (krugovi vidljivi pod svjetlom), s pripadnim crvenim serijskim brojem K-9570142. Na desnoj strani aversa (prednja strana) novčanice nalaze se glava radnika s čekićem, a na lijevoj strani gdje je strojno udaren žig njemačkog krilatog orla i svastike uz oznaku Reichskreditkassenschein, glava seljaka s motikom. Na reversu (zadnjoj strani) novčanice u sredini je slika rimske građevine na ornamentalnoj podlozi, bez serijskog broja. Novčanice su štampane sedmoznamenkastim i osmoznamenkastim serijskim brojem.

Novčanica od 20 Reichsmaraka, dimenzija 156x80 mm

Novčanica od 20 Reichsmaraka, dimenzija 156×80 mm, tiskana je na tanjem zelenkasto-crvenkasto-smeđem vodozaštićenom papiru (cvjetovi vidljivi pod svjetlom) s pripadnim crvenim serijskim brojem A-9769768. Na desnoj strani aversa (prednje strane) novčanice nalazi se fragment slike “Arhitekt” A. Durera. U donjem lijevom uglu strojno je udaren žig njemačkog krilatog orla i svastike uz oznaku Reichskreditkassenschein, a u sredini desno je identičan, ali suhi žig. Na reversu (zadnjoj strani) novčanice u sredini je slika čuvenih Brandenburgških vrata s ornamentalnim ukrasima, bez serijskog broja.

Novčanica od 50 Reichmaraka, dimenzija 170x85mm

Novčanica od 50 Reichmaraka, dimenzija 170x85mm, tiskana je na tanjem ljubičasto-plavo-smeđem vodozaštićenom papiru (cvjetovi vidljivi pod svjetlom), s pripadnim crvenim serijskim brojem C-2128111. Na desnoj strain aversa novčanice nalazi se slika starice u bijeloj marami. U donjem lijevom uglu strojno je udaren žig njemačkog krilatog oral I svastike, uz oznaku Reichkreditkassenschein, a u sredini desno je identičan, ali suhi žig. Na reverse novčanice u sredini je slika grada I dvorca Marienburga, bez serijskog broja.

Ove su Reichkreditkassenschein novčanice bile službeno u opticaju po okupiranoj Europi od 1939. do 1945. godine. Sve do jedne imaju na sebi vrlo vidljivo upozorenje na njemačkom jeziku, da je njihovo krivotvorenje strogo zabranjeno i kažnjivo po zakonu. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u početku su ih u opticaj smjeli stavljati samo pripadnici njemačke oružane sile, kojima je ujedino bilo najstrože zabranjeno mijenjati one druge njemačke novčanice iz emisija Reichbanknote i Rentenbankschein, a koje su ujedino bile u to vrijeme zakonsko sredstvo plaćanja isključivo na centralnom državnom teritoriju njemačkog III. Reicha, znači izvan svih tada okupiranih područja. Ovi podaci nadasve su zanimljivi i to ne samo s numizmatičkog stanovišta, jer dokazuju da u samu zoru buđenja tadašnje mlade hrvatske države nisu samo dinari (i kasnije kuna) bili zakonsko sredstvo plaćanja, nego je eto I određeni oblik njemačke marke jačao itekako oslabljeno gospodarstvo NDH. Doduše, prilikom povlačenja tih njemačkih novčanica iz emisije Reichkreditkassenschein u kolovozu 1941., Hrvatska državna banka te sve njezine podružnice i ostale privatne banke, bile su dužne prije isplate kunske protuvrijednosti ospitati podrijetlo i ispravnost spomenutih novčanica. U slučaju i najmanje sumnje bijaše zabranjena protuisplata, a za takve sumnjive se imaocu tih novčanica izdavao odgovarajući bon (ili ček) za naknadnu isplatu, ako se to naravno pokaže potrebnim, jer se svaka financijska zlouporaba tada najstrože kažnjavala, vrlo često prijekim vojnim sudom i strijeljanjem po kratkom postupku! Hrvatska je vlada u početku ispravno razmišljala i postupila kad je dopustila da se njemačke novčanice iz emisije Reichkreditkassenschein počnu širiti hrvatskim tržištem novca i kapitala, vjerovatno vrlo ozbiljno računajući na njihovu europsku konvertibilnost i stabilnost, kojom bi se također moglo pomoći bržem osposobljavanju jako posrnulog hrvatskog gospodarstva. Prihvaćajući dosta nepovoljan valutni omjer mijenjanja 1:20, vjerovatno su u početku htjeli još više oslabiti dinar Kraljevine Jugoslavije. No, nakon jedva četiri mjeseca funkcioniranja njemačkih novčanica u NDH, shvaćen je zapravo pravi smisao toga novca, koji su pripadnici njemačke oružane sile imali pravo koristiti isključivo na okupiranim teritorijima. Time je zapravo njemački III. Reich ujedno odmah imao i ekonomsko-financijsku kontrolu nad pokorenim državama. Vrlo strogom politikom izbjegavanja bilo kakva plasiranja onih drugih novčanica, koje su kolale samo njemačkim tržištem, a ne izvan njegovih granica, ona prava njemačka Reichmarka zadržavala je svu svoju monetarnu svjetsku snagu. Jer, zamijenjeni se njemački novac na tlu NDH nije mogao rabiti u državi Njemačkoj pa prema tome niti za financijske potrebe iz poslovanja hrvatske vanjske trgovine, kupovine kurentnih sirovina, roba, naoružanja i tome slično. Novčanice iz emisije Reichkreditkassenschein, doduše, mogle su se upotrijebiti za međutrgovinsku suradnju s okupiranim državama istoka, ali to je u vrijeme nevidljive, ali itekako prisutne bodljikave žice u Europi, bio pravi apsurd. Tadašnja je hrvatska vlada ipak na vrijeme shvatila nepovoljnosti takva monetarnog odnosa pa je vrlo brzo zabranila zamjenu i poslovanje s problematičnim njemačkim novčanicama. Odlukom broj 2.702-1941. od 12.kolovoza 1941. godine, Odsjeka za novčarstvo i osiguranje Državne riznice, NDH ih povlači iz opticaja i potpuno zabranjuje bilo kakvu njihovu zamjenu za hrvatske kune poslije 23.kolovoza 1941.

Ipak, ostala je nepobitna povijesna činjenica da su njemačke Reichkreditkassenschein novčanice sigurno, kao jedno od službenih plateržnih sredstava, kolale svijetom novčarstva u prva četiri mjeseca postojanja Nezavisne Države Hrvatske. To ih zasigurno postavlja u vrlo zanimljiv numizmatički položaj te one kao takve čine malen, ali povijesno postojeći dio hrvatske svekolike kulturne i nacionalne baštine. Autor ovih redaka dužan je možda neskromno, ali zato vrlo ponosno ovdje pripomenuti, da ova upravo predstavljena novčarska priča iz davnina, zapravo čini vrlo važno povijesno i numizmatičko otkriće, do kojega se došlo isključivo znanstvenim putem, s osnova proučavanja mnogih arhivskih dokumenata. Stoga se s punim pravom sve navedeno može službeno držati prvootkrivanjem do sada široj javnosti potpuno nepoznatih kulturoloških podataka.

Objava:  “Numizmatičke vijesti” br.59 Zagreb 2006.

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.