Od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka

Na području Drnja i Botova najstarije nalaze naseljenosti imamo iz kasnog bakrenog doba (2700-2100 godina prije Krista) i to bakrenu kalupastu sjekiru-klin nađenu na Šoderici, a iz istog je prostora i sjekira-čekić, koja se može datirati ili na kraj eneolita ili u rano brončano doba. U Torčecu najstarije nalaze starčevačke kulture (5000-4300 godina prije Krista) iz mlađeg kamenog doba imamo na nalazištu Podvratnec, uz rub ceste za Đelekovec, a neposredno sjevernije od potoka Vratneca i zapadno od šume Jasenovec.  Na području općine Peteranec najstariji nalazi su iz ranog eneolitika - Seče kultura (3500 - 3200 godine prije Krista) pronađeni na području Seča, južno od Peteranca i na Vratnecu (Cerinama), sjeverozapadno od naselja.  Na području općine Hlebine najstariji nalazi su sa Malih Hlebina koje bi približno mogli staviti u neolitik ili eneolitik.  Također na Šoderici imamo nalaze brončanog mača i koplja koji bi pripadali kulturi polja sa žarama, kao i tri željezna koplja iz mlađeg željeznog doba.   Kada su Rimljani područje današnjih naselja Drnja, Botova, Torčeca, Gabajeve Grede, Komatnice, Sigeca, Peteranca, Sigeca i Hlebina  uključili u sustav Rimskog Carstva ovdje se razvija antička civilizacija pomiješana sa kulturom panonskog naroda Jaza koji je tu obitavao. Dokaze o nazočnosti Rimljana imamo sa Šoderice i iz okolnih naselja.   Nakon velike seobe naroda ovdje se doseljavaju Hrvati i osnivaju naseobine i naselja o kojima kasnije pojavom dokumenata nešto više saznajemo.

Tweet

Prvi pisani spomen područja ovog područja je potvrda darovnice kralja Bele IV, od 20. srpnja 1267. godine kada se govori o imanju Prodavić (današnje Virje), koju je potvrdio kralj Stjepan V, 8. rujna 1270. godine. Tada je kralj potvrdio darovnicu ostrogonskom nadbiskupu Filipu i županu Tomi, a u opisu međa spominje se trnovito grmlje (trnje) u blizini crkve blaženog Petra, tj. današnjeg Peteranca, što se može odrediti širim područjem današnjeg Drnja.   Vrlo je vjerojatno da je današnje Drnje dobilo naziv po trnju koje je na ovom terenu bilo u srednjovjekovlju upečatljivo. Izgleda da se prvobitno srednjovjekovno naselje na području današnjeg Drnja zvalo Trnje,   što potvrđuje popis župnika iz 1501. godine. Kako znamo da je tada u Drnju bila župa Sv. Jurja, pretpostavlja se da se naselje moglo zvati i Sv. Juraj u Trnju. To bi mogla potvrditi činjenica da se u poreznim popisima za 1507. godinu spominje vilikat tj. općina Sv. Jurja kod Koprivnice sa 41 selištem, što odgovara Drnju. Vjerojatno je naziv današnjeg naselje Drnje došao od njemačke riječi der Dorn, što znači trnje, a vjerojatno ga je dao njemački dio vojske koji se nalazio u drnjanskoj utvrdi u vrijeme borbi s Turcima.

Stari se Peteranec, kao što smo već naveli, zvao Sv. Petar, a 1334. godine je bio središtem istoimene župe kao i 1501. godina, a bio je smješten na prijelazu preko rijeke Drave. Južno od Peteranca postojao je posjed zvani Peturkove Gorice. Izgleda da je jedno vrijeme bio samostalni posjed. Kasnije je dio Peteranca spadao pod vlastelinstvo Koprivnicu, a dio je činio zajednički posjed sa Strugom.

Stari Torčec se spominje od 1353. godine pod nazivom Ketel ili Kedhel, a 1394. godina prima ime Torčec. Tu se nalazila župna crkva Sv. Stjepana kralja 1334. godine.  Sigetec se izgleda spominje pod nazivom Otok 1335. godine.  U blizini je bilo smješteno naselje Struga, koje bi odgovaralo području današnjih Hlebina. U Strugi se 1334. godine spominje župna crkva Blažene Djevice Marije, kao i 1501. godine.  Struga je rano pripala susjednim posjedima, a krajem srednjeg vijeka se udružila sa posjedom Peteranec.

Podravina na braniku Europe od osmanlijskih napada s istoka

Srednjovjekovna naselja i župe propali su pred turskim prodorima, a jedan spis iz 1548. godine spominje da je na malom dravskom otoku zvanom Drnje živjelo desetak bivših kmetova koji nisu imali selišta, a obrađivali su oranice u blizini Koprivnice bez stoke i konja.   Nakon pada Virovitice 1552. godine i Sigeta 1566. godine u ruke Turaka, posebno je bilo ugroženo područje Podravine. U sklopu protuturske obrambene organizacije u Drnju i Sigecu se osnivaju utvrde odnosno kašteli, koje su po nekim procjenama bile po snazi i važnosti na vodećim mjestima u Koprivničkoj kapetaniji, zbog obrane lakih prijelaza preko Drave.   Godine 1572. spominje se vojvoda u Drnju.   Vrlo brzo nakon toga, točnije 1576. godine spominje se u dokumentima vojna utvrda Drnje koja je tada zajedno s Đurđevcem, Prodavićem (Virjem), Novigradom i Đelekovcem spadala pod upravu kapetanije u Koprivnici.   U njoj je 30. kolovoza 1577. godine bilo 50 haramija ili hrvatskih vojnika, a tražilo se povećanje posade za još 20 njemačkih vojnika.   Nova upravna struktura Slavonske krajine utvrđena na saboru u Brucku predviđala je 1578. godine u sastavu kapetanije u Koprivnici utvrde Drnje, Đelekovec, Novigrad, Đurđevac, Topolovac, Cirkvenu, Apatovac i Ludbreg.   Postojali su kasnije projekti gradnje nove vojne tvrđavice  što je podržavao Hrvatski sabor,   a za gradnju nove utvrde bili su određeni između ostalih i građani Varaždina i seljaci okolnih sela.   Utvrda Sigetec se prvi puta spominje 1586. godine.  Početkom 17. stoljeća, točnije 1613. godine spominje se Drnje sa Sigecom u popisu poreza, a nešto kasnije  početkom 20-tih godina istog stoljeća izraženi su česti prodori Turaka u okolicu Drnja koji potpuno prestaju tek oslobađanjem Virovitice 1684. i Nagykanizse 1690. godine.

Župa u Drnju je obnovljena u prvoj polovici 17. stoljeća, a prema kanonskoj vizitaciji iz 1649. godine u sklopu župe bili su: župna crkva Sv. Jurja u Drnju, te kapele Sv. Petra i Pavla u Peterencu, Sv. Marka u Sigecu, Sv. Stjepana u Torčecu i Blažene Djevice Marije u Đelekovcu.   Prema kanonskoj vizitaciji župe Drnje iz 1659. godine u ovu su župu osim Drnja spadala sela Peteranec, Torčec i Sigetec. Župna crkva Sv. Jurja je bila drvena, a narod je bio vrlo pobožan. Iste godine župljani su u Drnju gradili novu crkvu, a prema vizitaciji iz 1661. godine vidi se da je izgrađena nova drvena crkva.   Krajem 18. i početkom 19. stoljeća u matičnim knjigama spominju se uz Drnje, Botovo, Torčec, Sigetec, Peteranec i Hlebine još  upisani stanovnici iz Židovaroša od 1753, Hengera (današnji Posomok) od 1802, Gotalova 1812, Trčkovca 1819, Gole 1822, Ždale, Zakanya  itd.

Za kulturnu povijest značajna je kajkavska Drnjanska pjesmarica kojoj je dio vjerojatno 1687. godine sačinio Juraj Ščrbačić, a se nekada čuvala u župnom dvoru da bi danas bila pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao posebna vrijednost za proučavanje hrvatske kajkavske kulturne baštine. O njoj smo već pisali u Podravskom listu.

Peteranec je obnovljen prije 1639. godine kao vojnokrajiško selo.  Do obnove Torčeca došlo je u prvoj polovici 17. stoljeća. Prve koloniste je naselio plemić Bočkaj. Svakom je dao 8 jutara oranica, a svi su dobili status slobodnjaka.  Hlebine se spominju od 1671. godine,  a godine 1700. imaju popisane 32 obitelji.  Selo Botovo se spominje od 1694. godine kao naselje naseljeno slobodnjacima koje je zajedno sa Torčecom spadalo pod vlastelinstvo u Kuzmincu. Kod naziva sela Botovo može se pretpostaviti da je selo dobilo ime po riječi bota koja označava prut ili štap, a vjerojatno je naselje bilo okruženo šikarama iz kojih se moglo dobivati pruće.

Istovremeno nisu zaostajali ni neki oblici gospodarske djelatnosti u Drnju, a naselje poprima karakteristike između trgovišta, vojne utvrde i sela. Prije svega riječ je o trgovini. Spominje se da  se je ovdje 1609. godine održavala trgovina između varaždinskog trgovca Vinka Pergara i turskog trgovca Hagy Memmija. Ovaj podatak gdje se posebno ističe Drnje, može govoriti o ovom naselju kao važnijem mjestu za trgovinu između Hrvata i Turaka, ali i o Dravi kao riječnom putu. U Drnju je kasnije bila smještena carina, odnosno tu se ubirala tzv. tridesetnica, a to se može vidjeti iz ugovora sklopljenog 1660. godine, to nije nimalo čudno jer se ovdje 1693. godine spominje brodski prijelaz. Tradicija ovog prijelaza preko Drave seže u srednjovjekovno razdoblje.

Naselja dijela Koprivničke Podravine uz rijeku Dravu od 18. do 20. stoljeća

Drnjanski prijelaz je korišten i u 18. stoljeću. U Drnju je 1712. godine zbog pojave kuge u Mađarskoj uređena karantena za trgovce zvane “čohaši”. Zanimljiva je činjenica da je u Drnju tijekom 18. stoljeća djelovao i ceh lađara, a 1736. godine potvrdio ga je kralj Karlo.

U Drnju je osim ceha lađara i tridesetnice (carine), kao i razvijene trgovine, djelovala i solana. Prvi puta se spominje 1731. godine, a preseljena je u Koprivnicu 1814. godine. Ostali obrtnici su bili uključeni u Veliki ceh ili pak u cehove u Koprivnici. Iz svega se vidi da je Drnje kroz dio 17, cijelo 18. i dio 19. stoljeća bilo poznato gospodarsko i obrtničko središte sa poznatim sajmom na dan Sv. Jurja., gdje su se u vrijeme ratova s Turcima razmjenjivali zarobljenici, a kasnije sluge i služavke za seljačka gospodarstva u Podravini.   Iako se u Drnju Židovaroš spominje od 1750. i 1753. godine, tamo se nakon 1781. godine stalno naseljavaju Židovi, a to je njima prvo naselje u Podravini. Za obitavanje su koristili napušteni kaštel koji se naziva Židovaroš, a kasnije se preseljavaju u Koprivnicu.

Reorganizacijom Vojne krajine sredinom 18. stoljeća umjesto vojvodstava organiziranih u prvoj polovici 17. stoljeća  na području naselja Drnja, Sigeca i Hlebina ustrojava se satnija 1753. godine, a izgleda da je prvi zapovjednik kapetanije bio David Kengyel.  Izgleda da je sličano ustrojen Peteranec, premda još nije jasno da li je tamošnja kapetanija osnovana u 18. stoljeću no izgleda da se 1829. godine kapetanija u Drnju ukida, a njeno središte prelazi u Peteranec. Ta novostvorena kapetanija obuhvaćala je sva naselja školskog područja osim Torčeca i Botova te dio Prekodravlja.

Peteranec je bio važno središte Vojne krajine u Podravini. U zapisniku od 9. siječnja 1765. godine spominje se proglašenje Peteranca slobodnim povlaštenim vojnim komunitetom, što znači vojnokrajiškim gradskim naseljem. Tamo je osim poljoprivrednika koji su ujedno bili vojnici živjelo i nešto obrtnika koji se spominju 1767. godine.  Vojna je krajina izgradila niz cesta, primjerice prema od Drnja Sigecu, Peterancu i Botovu te prema rijeci Dravi preko koje je 1814. godine podignut veliki drveni most kojeg je 1827. godine srušila rijeka Drava. U središtu Drnja je vojna uprava podignula nekoliko zgrada koje postoje do današnjih dana. Uz to valja napomenuti da je dio stanovnika Drnja naselio dio Prekodravlja (Gotalovo 1812. i Golu 1822.) godine. Uz to valja spomenuti da je oko 1828. godine jedan dio Drnja ugrožen poplavom pa su se tamošnji stanovnici preselili sagradivši kuće na livadama prema Sigecu i Peterancu koje su im dodjelile vojne vlasti, a to je danas dio Drnja koji se zove Pemija i u kojem je kasnije izgrađena današnja zgrada Osnovne škole Drnje.

Župa Drnje je 1789. godine smanjena izdvajenjem iz župe naselja Peteranec, Sigetec i Hlebine, godine 1827. godine osamostaljuje se naselje Gola, a 1830. godine iz župe Drnje izdvaja se selo Gotalovo u Prekodravlju. Godine 1789. osnivaju se župe u Peterancu i Sigecu, a 1799. u Hlebinama.  Za Drnje je od osobitog značenja kip Majke Božje koji je na glavni oltar postavljen 1739. godine te je imao čudotvorne moći koje se spominju u crkvenim zapisima sve do 1845. godine. Sadašnja kurija župnog dvora kraj župne crkve izgrađena je 1836. godine, a prvi je kat dozidan tek 1903. godine. Današnja crkva podignuta je između 1839. i 1846. godine uglavnom kao klasicistička građevina. Preko puta župne crkve izgrađena je 1878. godine zidana zgrada pučke škole.

U Hlebinama je današnja župna crkva Sv. Katarine podignuta u kasnobaroknom stilu tek 1834. godine, a kurija župnog dvora izgrađena je 1862. U novije vrijeme su u crkvu ukomponirana djela slavne hlebinske slikarske škole.  U Hlebinama se Vatrogasno društvo osniva 1891. godine, a 1904. godine ustrojava Hrvatska seljačka zadruga. Pošta se osniva 1902. godine, a kasnije još više buja društveni život osnivanjem brojnih udruga, od kojih mnoge djeluju i danas. Posebno je značajno da su Hlebine jedno od glavnih svjetskih središta naivnog slikarstva. Zgrada Galerije naivne umjetnosti izgrađena je 1968. godine, a uz nju danas djeluje i Galerija Generalić.

Peteranska župna crkva Sv. Petra i Pavla izgrađena je oko 1773. u kasnobaroknom stilu. U crkvi je, uz glavni oltar, osobito zanimljiv kameni portal te samostojeća krstionica. U blizini crkve nalazi se kurija župnog dvora izgrađena oko 1880. godine. U Peterancu se nalazi i zgrada općine odnosno nekadašnje satnije podgnuta najvjerojatnije oko 1775. godine.  U Peterancu je Vatrogasno društvo osnovano 1892. godine, a Hrvatska seljačka zadruga postoji od 1903. godine. Pošta je osnovana 1913. godine, nogometni klub “Panonija” 1924. godine, a 1928. godine osniva se knjižnica sa brojnim aktivnostima. Kasnije se osnivaju još neke organizacije.

Župna crkva u Sigecu posvećena Sv. Marku građena je od 1805. do 1812. godine kao kasnobarokno-klasicistička građevina, sa vrijednim zvonom iz 1510. godine. Sigečki župni dvor je podignut u prvoj polovici 19. stoljeća.  U Sigecu se Vatrogasno društvo osniva 1891. godine, Glazbeno društvo ustrojava se 1905. godine, a kasnije nastaju brojna društva i organizacije.

Kapela u Torčecu posvećena Presvetom Srcu Isusovom podignuta od 1840. do 1842. godine.  Tu je vrlo rano osnovano Vatrogasno društvo 1882. godine. Početkom 20. stoljeća osniva se Hrvatska seljačka zadruga, a nešto kasnije i društvo “Hrvatski Sokol”. Godine 1936. osniva se ogranak “Seljačke sloge” i podružnica udruge “Hrvatsko srce”, nakon drugog svjetskog rata nogometni klub i niz društvenih organizacija.

Krajem 19. stoljeća osnivaju se nova naselja Gabajeva Greda i Komatnica, kao  bivši konaki uz obalu rijeke Drave koji su primali višak okolnog stanovništva u doba ponajveće napućenosti ovog kraja i vremena raspadanja obiteljskih zadruga.

Za Drnje, Botovo, Torčec i Peteranec je od osobitog značenja izgradnja željezničke pruge Zagreb-Budimpešta koja je ovdje otvorena za promet 1870. godine. Iduće godina Drnje, Sigetec, Hlebine i Peteranec izlaze iz sustava Vojne krajine i ponovo se vraća u civilnu Hrvatsku.

Godine 1873. u Drnju se ustrojava poštanski ured, godine 1876. tu je postojala podružnica znamenitog Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, 1881. godine osniva se Zadruga za štednju i unapređenje gospodarstva pod nazivom Pučka predujmiona d.d,  godine 1886. Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1904. godine Tamburaško društvo “Danica”, 1907. osnovana je knjižnica u Drnju, a 1934. u Botovu, 1921. nogometni klub, 1924. osniva se “Hrvatski sokol” koji 1925. godine podiže spomenik 1000-toj obljetnici Hrvatskog kraljevstva u mjesnom parku, godine 1936. osniva Udruga “Hrvatsko srce” kao i druga brojna društva i udruženja. Uz to Drnje ima brojne obrtnike i poduzetnike.

Još od 1869. godine počinje eksploatacija šljunka na Šoderici, kasnije se javljaju manje proizvodnje kao primjerice od 1900. godine proizvodnja cementnog crijepa, a na području okolnih naselja postojali su također manji industrijski pogoni, kao primjerice mlin u Peterancu. Godine  1939. na području općine Drnje bilo je 85 obrtničkih radnji i 23 trgovine. Nakon drugog svjetskog rata dolazi do promjena u gospodarskoj strukturi te se osnivaju neki pogoni, a u najnovije doba današnjice također je u gospodarstvu prisutno jačanje privatne inicijative i poduzetništva.

U prvom svjetskom ratu naselje školskog područja su osjetila teškoće, ali mnogo veće gubitke poglavito u ljudstvu imalo je u drugom svjetskom ratu na obje zaraćene strane, na strani Nezavisne Države Hrvatske te na strani antifašističke hrvatske partizanske vojske, a poginulima je u većini naselja podignuto više spomen obilježja. Hrvatski narod s ovog područja osjetio je sve strahote poraća drugog svjetskog rata, a neki stanovnici su sudjelovali na Križnom putu hrvatskog naroda.

Stanovnici naselja: Drnje, Botovo, Torčec, Peteranec, Sigetec, Hlebine, Gabajeva Greda i Komatnica na prvim slobodnim i višestranačkim izborima nakon drugog svjetskog rata izabrali su demokraciju, a 1991. godine na referendumu su glasovali za neovisnost i suverenitet Republike Hrvatske. Također su dali doprinos u Domovinskom ratu za slobodnu i neovisnu državu Hrvatsku od 1991. do 1995. godine. U tijeku rata za neovisnosti i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske Hrvatski sabor donio je 1992. godine odluku o ponovnom osnutku općine Drnje (pripojene zajedno sa ostalim manjim općinama početkom 60-tih godina općini Koprivnica) koja obuhvaća naselja Drnje, Botovo i Torčec. Istovremeno je osnovana općina Peteranec sa naseljima Peteranec, Sigetec i Komatnica te općina Hlebine sa naseljima Hlebine i Gabajeva Greda. Sve ove općine spadaju u Koprivničko-križevačku županiju.