Novo:

Razgovor sa dr.sc. Željkom Holjevcem, predsjednikom Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz povijesti

Prije nešto više od mjesec dana na ovom smo portalu zahvaljujući ljubaznosti više savjetnice Marijane Marinović objavili novi, aktualni katalog školskih natjecanja iz povijesti. Čitatelji su brzo uočili izvjesne promjene i u povratnim komentarima su istaknuli nekoliko pitanja za koja smo smatrali da ih moramo uputiti na odgovarajuću adresu.Odgovore na sljedećih petnaest pitanja dao je dr.sc. Željko Holjevac, predsjednik Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja. Svoje komentare registrirani članovi portala mogu ostaviti ispod teksta ili se javite na naš forum na sljedećem linku.

1. Većina učitelja je iznenađena da se tako naprasno odustalo od tzv. samostalnih istraživačkih radova učenika osnovnih škola kada je taj model prije par mjeseci na državnom natjecanju još branjen. Koji su razlozi vraćanja testovima na natjecanju osnovaca?

Državno povjerenstvo za natjecanje učenica i učenika iz povijesti odustalo je od samostalnih istraživačkih radova učenika 7. i 8. razreda osnovne škole na prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje. U Agenciju je pristigao poveći broj pisanih očitovanja prosvjetnih djelatnika koji su zahtijevali ukidanje te kategorije na natjecanju i povratak pisanoj provjeri znanja za natjecatelje iz završnih razreda osnovne škole na svim razinama natjecanja. Agencija je ocijenila da taj „glas s terena“, iskazan u respektabilnom omjeru, ne bi trebalo ignorirati, nego mu pokušati izaći u susret i upravo stoga razmotriti mogućnost vraćanja testovima. Državno je povjerenstvo to prihvatilo, iako je većina članova imala suprotno mišljenje, te u tom dijelu na odgovarajući način redizajniralo pravila u Katalogu natjecanja za 2010/11. godinu.

2. Kolege sa više iskustva na natjecanjima testovima su upozorili na problematično bodovanje. Naime u nekim se zadacima traži više podataka i za sve njih se dobije samo jedan bod. Tako se znalo desiti da učenici na tim kompleksnim pitanjima izgube bod i kad pogriješe u samo jednom dijelu zadatka. Kakav sustav bodovanja ste predvidjeli ove godine?

Kao i dosad, za jednostavnije zadatke predviđen je po jedan bod, a za kompleksnije dva do tri boda. Jedan bod je predviđen za zadatke u kojima se traži samo jedan točan odgovor od nekoliko ponuđenih, za zadatke u kojima treba na praznoj crti upisati samo jedan odgovarajući pojam ili za zadatke u kojima se traži konkretan odgovor na konkretno pitanje (u posljednjem slučaju odgovor može sadržavati nekoliko riječi ili brojeva, npr. puni naziv neke institucije, točan datum ili slično, ali to je i dalje samo jedan odgovor na samo jedno pitanje). Pisana provjera znanja sadrži pitanja u pet skupina, od kojih se samo za odgovore na pitanja u prvoj i četvrtoj skupini dobiva po jedan bod. Za odgovore na pitanja u drugoj skupini dobivaju se dva, a u trećoj tri boda. U petoj skupini su samo tri zadatka, koja su raščlanjena na način da se od ukupno tri boda za svaki zadatak može dobiti po jedan bod za svaki od tri konkretna odgovora na tri konkretna pitanja u dotičnom zadatku. Priznaju su i čak različiti odgovori, ukoliko ispitna literatura nudi različita rješenja. Stoga je mogućnost da učenici eventualno u toj skupini izgube bod ako djelomično odgovore na postavljeno pitanje za koje je predviđen jedan bod uistinu minimalna u kontekstu testa kao cjeline i ne utječe bitno na ukupni broj bodova koji se može steći na pisanoj provjeri znanja.

3. Prijedlog jedne kolegice je da se uz one učenike koji su po županijama osvojili prvo mjesto pozovu i oni koji su među prvih 10% najboljih bez obzira na plasman u županiji. Što kažete na taj prijedlog?

O tome se više puta raspravljalo, ne samo na sastancima Državnoga povjerenstva nego i u drugim prigodama. Nije prvi put da se postavlja pitanje može li se državna razina natjecanja organizirati tako da na njoj sudjeluju samo ili pretežno samo najbolje plasirani učenici na državnoj razini bez obzira na plasman u županijama. Državno povjerenstvo je u Katalogu natjecanja za 2010/11. otvorilo mogućnost da iznimno iz nekih županija mogu doći na državno natjecanje dva do četiri prvoplasirana učenika, uključujući i naslijeđenu praksu da samo iznimno iz Grada Zagreba mogu biti na državnom natjecanju dva prvoplasirana samostalna istraživačka rada, ali i dalje smatra da treba zadržati model koji omogućuje da iz svake županije dođe na državno natjecanje barem jedan natjecatelj. U protivnom bi se lako moglo dogoditi da učenici iz nekih županija rijetko ili nikada ne dođu na državno natjecanje. Takav stav Državno povjerenstvo temelji ne samo na pukoj potrebi za održavanjem ravnomjerne teritorijalne raspoređenosti natjecatelja, nego i na činjenici da obrazovne mogućnosti i životne prilike nisu sasvim jednake u svim hrvatskim županijama. Međutim, učenici ne bi trebali unaprijed biti determinirani i čak limitirani time, budući da ne mogu birati sredinu u kojoj se rađaju niti okolnosti u kojima odrastaju, a najčešće ni školu u kojoj će stjecati znanja i vještine više ili niže razine kvalitete. Unatoč tome što ima pokazatelja da natjecatelji iz nekih županija rjeđe osvajaju prva mjesta na državnom natjecanju u odnosu na druge, činjenica je pobjednici na državnim natjecanjima nisu uvijek samo natjecatelji iz velikih sredina i velikih škola, nego nerijetko i oni iz manjih sredina i manjih škola. Pitanje je bi li takvi možda uopće dobili priliku za pobjedu kad bi se na državno natjecanje pozivali samo najbolje plasirani učenici na državnoj razini bez obzira na plasman po županijama. Konkretan prijedlog u ovom pitanju, naime da se uz učenike koji su po županijama osvojili prvo mjesto pozovu i oni koji su među prvih 10% bez obzira na plasman u županiji, može se možda činiti kompromisnim rješenjem, ali to bi značilo ne samo dodatno povećanje broja natjecatelja i troškova s tim u vezi nego bi to čak moglo izazvati nepotrebne i neželjene podjele među natjecateljima koji dolaze na državno natjecanje.

4. Neki od učitelja su ogorčeni što su se informacije o novom sustavu natjecanja pojavile tek krajem listopada, dakle u vrijeme kada su već odrađena dva mjeseca u novoj školskoj godini. Dio njih je sa učenicima već izradio dobar dio istraživanja. Zašto se novi katalog natjecanja pojavljuje tijekom prvog polugodišta, a ne sa početkom nove školske godine?

Pojava Kataloga natjecanja za 2010/11. u drugoj polovici listopada uvjetovana je činjenicom da je prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje o izostavljanju kategorije samostalnih istraživačkih radova učenika osnovnih škola i uvođenju kategorije pisane provjere znanja učenika osnovnih škola zaprimljen u rujnu. Poslije toga se Državno povjerenstvo moralo sastati, razmotriti utemeljenost prijedloga i, nakon što ga je prihvatilo, redizajnirati novi Katalog, zbog čega se on i nije mogao pojaviti ranije nego što se pojavio.

5. Meni kao uredniku Hrvatskog povijesnog portala je drago što donosimo ekskluzivne informacije glede natjecanja, ali ipak moram pitati zašto nema službenih informacija na internet stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje?

Državno povjerenstvo ne donosi odluke i ne može utjecati na uređivanje službenih stranica Agencije za odgoj i obrazovanje. Novi Katalog natjecanja je sastavljen i predan u nadležni Odjel početkom listopada.

6. Da li postoji mogućnost da se natjecanje posebno provodi za stukovne škole a posebno za gimnazije, jer gradivo koje uče učenici u strukovnim školama nije ni približno onome što uče gimnazijalci te su ovi u strukovnim školama zakinuti i moraju se dvostruko više pripremati?

To bi značilo dva usporedna natjecanja na svim razinama od školske do državne i, vjerojatno, dva državna povjerenstva. Teško je očekivati da bi se za to moglo naći dovoljno potrebnih materijalnih i drugih pretpostavki. Uz to ni nema potrebe za uvođenjem posebnih natjecanja iz povijesti u strukovnim školama jer je interes za natjecanja izuzetno malen što su pokazala natjecanja u toj kategoriji u godinama kada su se ona održavala.U strukovnim školama učenici se pripremaju za određeno zanimanje i usmjeravaju svoje aktivnosti i učenje prema strukovnim predmetima koji su za njih primarni i u kojima im je otvoren put za čitav niz natjecanja, a organizira ih Agencija za strukovno obrazovanje.

7. Hoće li se Povjerenstvo odlučiti za jedan udžbenik u svakoj kategoriji po kojoj će raditi pitanja, jer primjerice, za prvi razred gimnazije odobreno je 4 udžbenika koji se razlikuju ponekad u nazivlju i podatcima. Sa mog, stajališta učenika, pripremati se paralelno po 4 udžbenika je relativno teško i zamorno jer moram paziti na različitost podataka.

Državno povjerenstvo ne može arbitrarno izabrati po jedan udžbenik u svakoj kategoriji između nekoliko odobrenih, kad se svi odobreni udžbenici mogu ravnopravno koristiti.

8. Zašto se na državno natjecanje ne pozivaju učenici ovisno o broju bodova koje su postigli nego samo prvaci iz pojedine županije? Tako se može desiti da netko drugoplasirani ima veći broj bodova od npr. nekog županijskog prvaka i ne putuje na državno što po meni baš i nije pravedno.

Odgovor na ovo pitanje proizlazi iz odgovora na treće pitanje.

9. Možete li komentirati jednu od izjava na Facebook stranici koja kaže “često se prešutno događa da se par škola u županijskim centrima jednostavno svake godine dogovori i samo oni dobivaju prva mjesta za svoje projekte…”?

Državno povjerenstvo nema spoznaja o tome i ne može mjerodavno komentirati izjave u kojima se iznose tvrdnje koje nisu potkrijepljene odgovarajućim dokaznim materijalom.

10. Sudionici prošlogodišnjeg državnog natjecanja negativno komentiraju ponovno stavljanje dodatne literature kada su izrazito kritizirali. Da li je dodatna literatura stvarno potrebna?

Dodatna literatura za državno natjecanje uvedena je 2009/10. godine, nakon što je prijedlog Državnoga povjerenstva u tom smislu bio predstavljen i kao ideja čak pozdravljen na državnom natjecanju 2008/09. godine. Tada nije bilo gotovo nikakvih primjedaba na tu inicijativu Državnoga povjerenstva. Među sudionicima državnog natjecanja u svibnju 2010. bilo je onih koji su izrazito kritizirali uvođenje dodatne literature, ali je bilo i onih koji su bili za to da se dodatna literatura zadrži. Oko toga se nije uopće stvorio potreban konsenzus na razini temeljem koje bi Državno povjerenstvo moglo zauzeti stav o napuštanju dodatne literature. Osim toga, Državno povjerenstvo smatra da opseg dodatne literature nije takav da ga natjecatelji koji se žele odgovarajuće plasirati na državnom natjecanju ne bi mogli svladati, utoliko prije što, osobito ove godine, između županijskog i državnog natjecanja ima više vremena nego između školskog i županijskog natjecanja.

11. Glede dodatne literature pažljivom čitatelju u oči upada činjenica su upravo knjige člana državnog povjerenstva među obaveznom literaturom. Ima li tu sukoba interesa?

Točno je da se među obveznom literaturom nalazi i knjiga člana Državnog povjerenstva. Riječ je o knjizi izrijekom namijenjenoj mladoj populaciji, prilagođenoj školskom uzrastu i omladini, prikladnoj natjecateljima i utoliko možda čak i pristupačnijoj od nekih drugih predviđenih naslova. Zar bi takvu knjigu trebalo izbjegavati samo zato što je njezin autor član Državnoga povjerenstva? Pa knjiga nije stavljena na prodaju, ona se može posuditi u knjižnici ili se specificirana poglavlja mogu kopirati.

12. Kolega iz Varaždinske županije pita što je sa prošlogodišnjim naknadama za članove županijskog povjerenstva koje izgleda nisu isplaćene?

Državno povjerenstvo ne isplaćuje naknade članovima županijskih povjerenstava. Kolege se moraju javiti u odgovarajući ured u Varaždinskoj županiji.

13. Možete li dati osvrt na sljedeći komentar: Neobičan mi je raspored gradiva za županijsko natjecanja u kategoriji pisana provjera znanja. Npr. 4. razred – do Dezintegracije (1980. – 1990.) Nije li to daleko previše za županijsko natjecanje? To je skoro 90% čitavog gradiva! Isto vrijedi i za ostale razrede. 3. razred – Ban Mažuranić? Koliko se sjećam, nakon toga ostaje nekih 5-6 lekcija do kraja knjige! Za županijsko natjecanje bi se ipak trebalo ograničiti na maksimalno 70% ukupne količine gradiva, ovo je doista previše. Tim više što je za školsko natjecanje potrebno znati do otprilike 120. str. (prema udžb. iz Meridijana), a onda u mjesec dana naučiti više od 100 str., a onda, u slučaju prolaska na državno, u 2 mjeseca naučiti – oko 40 + 50 str. (pri čemu se ovih 50 str. odnosi na gradivo koje je već obrađeno do županijskog pa ga je jednostavnije učiti). Dakle, između županijskog i državnog duplo je više vremena, a potrebno je čak i s dodatnom literaturom naučiti manje za razliku od perioda između školskog i županijskog. Moj je prijedlog da se napravi određena ravnoteža i da zaključna jedinica na županijskom natjecanju bude pomaknuta.

Natjecanje nije provjeravanje stečenog znanja do naznačenog datuma u Katalogu. Ispalo bi da je funkcija natjecanja provjera rada nastavnika i provjera znanja i sposobnosti učenika. Nema smisla postavljati pitanje izostavljanja dodatne literature na državnom natjecanju (vidi pitanje 10) i uz to još očekivati smanjivanje opsega udžbeničkog gradiva na županijskom natjecanju. Osim toga, učenicima koji se natječu pobjedu ne određuje količina gradiva već njihove intelektualne sposobnosti. Na županijskom natjecanju trebaju pobijediti najbolji učenici u županiji, koji se na državnom natjecanju trebaju dodatno potruditi oko što boljeg plasmana. Natjecanje je namijenjeno vrlo dobrim i odličnim učenicima, dakle onima iznadprosječnih sposobnosti.

14. Zašto ponovno nema konkretnih nagrada za učenike prvih mjesta (u smislu direktnog upisa u srednju školu ili pak direktnog ili olakšanog upisa državnih prvaka na studij povijesti)?

O politici upisa u srednje škole i na fakultete ne odlučuje Državno povjerenstvo.

15. Zašto se jednako boduju istraživački radovi koji koriste samo objavljenu  građu (literaturu)  i oni radovi koji koriste samo neobjavljen u građu (iz raznih arhiva)?

Objavljena građa nije isto što i literatura! Građa je građa, objavljena ili neobjavljena, a literatura je nešto drugo. U kriterijima vrednovanja samostalnih istraživačkih radova, koji su sastavni dio Kataloga natjecanja za 2010/11. godinu, traži se samo korištenje povijesnih izvora. Pritom se ne traži izrijekom da to mora biti isključivo arhivska građa, a to znači da se mogu koristiti i tiskani izvori.

Gospodine Holjevac zahvaljujemo Vam na odgovorima!

Nadam se da će nastavnicima biti korisna u pripremanju učenika za sve razine natjecanja.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (209 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*