Novo:

Razgovor s dr.sc. Nevenom Budakom povodom najavljene kurikularne reforme

Tijekom prošlog mjeseca razni su mediji objavili informaciju o početku velike reforme hrvatskog školstva. Tim smo povodom zamolili dr.sc. Nevena Budaka da nam odgovori na nekoliko pitanja vezana uz samu reformu i o budućnosti nastave povijesti.

U kojem je trenutno statusu kurikularna reforma u Hrvatskoj?

Ovih se dana formira Ekspertna radna skupina koja će upravljati kurikularnom reformom. Kad ona bude formirana, prijeći će se na okupljanje radnih skupina po predmetima i razredima.

Obzirom da je reforma školstva vrlo ozbiljan posao u kojem ne smijemo žuriti kada prema vašem mišljenju možemo realno očekivati devetogodišnju školu?

Osobno sam mišljenja da će se s devetogodišnjom školom moći početi eksperimentalno 2018. Prije toga treba izraditi kurikulume, educirati nastavnike, osigurati prostorne i kadrovske uvjete…

Mijenja li se i na koji način položaj povijesti u novo planiranom kurikulumu?

U prvoj fazi kurikularne reforme radit će se kurikulumi za osmogodišnju školu. Dogovoreno je da se u pravilu neće mijenjati satnica pojedinih predmeta. Kako će izgledati kurikulum povijesti, o tome će odlučiti radne skupine koje će na tome raditi.

Ima li smisla da se povijest uči u ciklusima kakve sada imamo kada se nacionalna povijest prvo uči u sklopu prirode i društva u razrednoj nastavi, pa tijekom predmetne nastave osnovne škole i na kraju opet u ponavljajućem ciklusu u raznim oblicima u srednoj školi?

Moje je osobno mišljenje (a to ne prejudicira rezultat do kojeg će doći radne skupine) da je besmisleno učiti povijest u dva kronološki određena ciklusa, jer se pokazuje da to ne daje zadovoljavajuće rezultate. Naravno, nije problem samo u ciklusima, nego i u prevelikoj količini gradiva i činjenica koje tjeraju nastavnike i učenike da se kroz gradivo prolazi brzo i površno. Što se povijesti u sklopu predmeta priroda i društvo tiče, odavno sam rekao da mislim da je zločin tako raditi s djecom, tjerajući ih da zapamte niz imena, pojmova i godina a da im nikako ne može biti jasno čemu to služi. Složene pojmove ne mogu razumjeti, nemaju osjećaj za protok povijesnog vremena, ne znaju ništa o širem kontekstu nacionalne povijesti. Sve se svodi, dakle, na čisto bubanje i maltretiranje.

Trebamo li možda umjesto dosadašnjeg kronološkog pristupa nastavi povijesti uvesti tematski pristup?

O tome treba ozbiljno razgovarati, ne samo unutar stručnih skupina koje će raditi na kurikulumu, nego i unutar struke u cjelini, pa i izvan nje. Možda bi kombinacija kronološkog i tematskog pristupa bila rješenje. Devetogodišnja osnovna škola mogla bi otvoriti mogućnost kronološkog pristupa kroz četiri ili pet godina, ali tako da se umjesto „cijele“ povijesti veća pažnja posveti određenim temama u koje bi se onda moglo dublje zalaziti.

Obzirom na vaše iskustvo rada u visokoškolskom sustavu što mislite spremaju li fakulteti dobre nastavnike povijesti?

Uvijek će biti dobrih nastavnika povijesti koji dolaze s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i s nekih drugih studija, ali to neće biti rezultat sustavnog kvalitetnog rada, nego sposobnosti i nadarenosti pojedinaca. K tome se na našem fakultetu pridaje veća pažnja edukaciji nastavnika no što je to slučaj na nizu drugih studija. Međutim, ni naš studij ne daje dovoljno mogućnosti budućim nastavnicima da steknu sva ona znanja koja su im potrebna. Mislim da se na fakultetima još uvijek ne shvaća u dovoljnoj mjeri važnost edukacije budućih nastavnika.

U razgovoru s mnogim kolegama čini nam se da studiji povijesti u velikoj mjeri još uvijek izbjegavaju tzv. osjetljive teme hrvatske i svjetske povijesti. Prema najnovijim informacijama tek sada imamo u pripremi prvi metodički modul posvećen holokaustu za sljedeću akademsku godinu. Fakultete završava gomila mladih koji nemaju osnove multiperspektivnih pogleda na pitanja Drugog svjetskog rata, Jugoslavije, raspada bivše države i Domovinskog rata. Gdje je tu problem – u programima fakulteta, u nastavnicima ili cijelom sustavu?

Teško mi je odgovoriti na to pitanje, jer nisam dovoljno upoznat s nastavnim sadržajima na predmetima vezanim uz 20. st. na raznim studijima, a da bih mogao biti siguran u svoj odgovor. Pretpostavljam, ipak, da su u pravu oni koji se slažu s mišljenjem iznesenim u Vašem pitanju. Ne bih rekao da je problem u programima, jer su ono dovoljno fleksibilni da ne sputavaju nastavnike u kreiranju njihove nastave. Prije bih rekao da je stvar u nastavnicima koji neke teme izbjegavaju, a neke ih, jednostavno, istraživački ne zanimaju, pa im ne posvećuju dovoljno pažnje ni u nastavi. Siguran sam da ima nastavnika koji govore o osjetljivim temama i nude multiperspektivni pristup u nastavi. Trebat će se još dosta raditi da se stanje u tom smislu popravi.

Zašto nema teme holokausta u strukovnom eksperimentalnom kurikulu?

To je pitanje koje trebate postaviti njegovim sastavljačima. Prilično sam siguran da će se to promijeniti.

Poziv nastavnicima povijesti

Pozivamo sve nastavnike povijesti da se priduže istraživanju o nastavi povijesti kakvu želimo. Upitnik ćemo uskoro objaviti na stranicama Hrvatskog povijesnog portala. Također se sa komentarima možete javiti ispod ovog teksta ili ih poslati na e-mail urednik@povijest.net

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

2 Comments on Razgovor s dr.sc. Nevenom Budakom povodom najavljene kurikularne reforme

  1. Slažem se sa produbljivanjem gradiva u nastavi povijesti. Pri tome domovinska povijest treba biti obrađena dublje od opće u omjeru 2:1!

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*