Novo:

Ratna krijumčarena roba

Za trajanja Američkog građanskog rata (1861.-1865.) crni oslobođenici su često nazivani "contrabands" ili na hrvatskom jeziku krijumčarena roba. Tijekom rata, a posebno nakon proklamacije o oslobođenju robova (1.1.1863.), robovi Južnjaka su masovno bježali u kampove Unije. Unionisti su ih koristili kao radnu snagu, a dio biših robova se uključio i u redove unionističke vojske. Do kraja rata u redove unionističke vojske uključilo se (dragovoljno ili još više unovačeno) oko 183.000 Afroamerikanaca zvanih "obojene trupe" (česti termin na engleskom jeziku je "colored troops" ili "buffalo soldiers") među redove 163 jedinice. Usluge tih jedinica nisu se prečesto koristile jer većina vojnika nije željela naoružane "crnce" u svojoj blizini. Još je jedan razlog što su smatrali da se crnci ne znaju i/ili ne žele boriti. Često nisu primili plaću ili puno manju od bijelih vojnika, a i zapovijedni kadar je bio bijele rase. Unatoč tome, "Crne trupe" su se često isticale u borbi i 16 Afroamerikanaca je primilo  odlikovanja za zasluge. Christian Fleetwood je za zasluge u borbi kod Chaffinove farme, blizu  Richmonda u Virginiji, 29. rujna 1864., primio Kongresnu medalju časti. Ta je bitka poznatija kao "Bitka kod New Market Heightsa" i u njoj je ukupno 14 crnih boraca zaradilo odlikovanja.

54th Massachussetts bila je prva “crna jedinica” koja se u ratu borila za Uniju. O toj je jedinici snimljen i film. Radi se o filmu “Glory” snimljenom 1989. godine (glume Morgan Freeman, Denzel Washington i Matthew Broderick). Proslavili su se napadom na Fort Wagner. Razmumljivo je njihovo zalaganje kada se bore protiv robovlasnika. Jedna od najpoznatijih bitaka je obrana Fort Pillowa. Tu je 292 crnih unionista i 285 bijelih unionista neuspješno branilo položaj protiv 2.500 vojnika Konfederacije predvođenih generalom Nathanom Bedford Forrestom. Taj isti Forrest je nakon rata bio jedan od osnivača i glavnih figura pokreta Ku Klux Klana.

Scena iz filma

Scena iz filma

YouTube trailer:

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (207 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*