Novo:

Povijest u nastavi – broj 10

Povijest u nastavi – broj 10

Obaveza svakog nastavnika je da se permanentno stručno usavršava. To nije samo obaveza već vjerujem i želja svakog od nas. Najčešće smo u tom naumu prepušteni samima sebi i našim sposobnostima improvizacije i snalažljivosti u raznim knjižnicama te drugim mjestima na kojima se mogu naći korisni materijali za nastavu (npr. intetnet). Dio standardne literature za nastavnike povijesti u posljednjih pet godina je stručni časopis “Povijest u nastavi” koji prvenstveno objavljuje tekstove s polja metodike nastave povijesti i historiografske članke. Izdavači su zajedničkim snagama Društvo za hrvatsku povjesnicu i izdavačka kuća Srednja Europa. U nastavku članka vam prenosimo sadržaj novog, desetog broja časopisa uz sažetke i nekoliko osobih zapažanja.

“Povijest u nastavi”, god V (2007.), br. 2 (10), str. 99-262

  • Školstvo, kultura i društvo komunitetskih gradova Petrinje i Senja na kraju 18. i u 19. stoljeću (Valentina Janković) – Autorica na temelju literature daje prikaz razvoja školstva, kulturnih institucija i, općenito, društvenih odnosa u Petrinji i Senju, dvama komunitetima Vojne krajine u drugoj polovici 18. i u 19. stoljeću. U to je doba Vojna krajina već uvelike promijenila svoje ranije funkcije i sve se više uključivala u društveni život Habsburške Monarhije. Od vremena prosvijećenog apsolutizma i tu se počinje veća pozornost posvećivati razvoju obrazovnog statusa stanovništva, kao i u radu na uzdizanju kulturnih institucija.
  • Europska iskustva i nastava povijesti u obaveznom obrazovanju (Snježana Koren, Magdalena Najbar-Agičić) – Autorice iznose rezultate komparativne analize okvirnih kurikuluma nekoliko europskih zemalja. Pozornost je posvećena poučavanju povijesnih sadržaja i nastavi povijesti. U istraživanju se nastojalo prepoznati mjesto koje povijest kao školski predmet zauzima u obrazovnim sustavima tih zemalja. Promatra se također način na koji se u tim zemljama definiraju tako važni elementi, kako što su svrha i ciljevi nastave povijesti i učenička postignuća, te kako je definiran sadržaj poučavanja povijesti. Sobiveni podaci uspoređuju se sa situacijom u kojoj se nalazi nastava povijesti u Republici Hrvatskoj.
  • Natjecanje iz povijesti kao priprema za Nacionalne ispite i Državnu maturu iz povijesti (Miroslav Šašić) – Testovi na Natjecanju iz povijesti, uz Nacionalne ispite i Državnu maturu, imaju važnu ulogu vanjskog vrednovanja učeničkih postignuća i nedvojbeno unose u nastavu povijesti novu kvalitetu. Oni doprinose standardizaciji, i to ne samo ishoda obrazovanja, već i metoda provjeravanja znanja i vještina tijekom školovanja. Zbog toga je izuzetno važno uskladiti metode kojima mjerimo postignute rezultate rada učenika na svim razinama, od onih koji na školskom satu do Državne mature. Prihvaćanje standarda u pripremi testova za natjecanje iz povijesti jedan je od koraka u tom smjeru. Dobro pripremljeni vanjski testovi pozitivno će utjecati na oblike provjeravanja u školi, ali i na poučavanje, jer da bismo mogli primijenjivati predložene oblike ispitivanja, moramo mu prilagoditi proučavanje.
  • Samostalni istraživački radovi u osnovnim i srednjim školama (Snježana Koren) – Autorica donosi upute za pisanje i prezentaciju samostalnih istraživačkih radova na natjecanju iz povijesti u šk.god. 2007./2008., kao i kriterije za njihovo vrednovanje.
  • Terenski rad u nastavi povijesti – učenje metodom otkrivanja (Danijela Trškan) – U Velikoj se Britaniji koristi suvremena metoda učenja povijesti – metoda učenja otkrivanjem, gdje učenici sami ili uz pomoć pitanja pronalaze podatke i na temelju dokaza interpretiraju prošlost. Učenje pomoću otkrivanja prošlosti odvija se na četirima razinama, pritom učenici na svakoj razini odgovaraju na određena pitanja. Na prvoj razini učenici pokušavaju odgovoriti na pitanje: Što mi govori ovaj izvor?; na drugoj: Što mogu pretpostaviti i zaključiti iz tog izvora?; na trećoj razini: Što mi izvor ne govori?; i na četvrtoj, zadnjoj razini: Koja još pitanja moram postaviti da bih riješio zadatak? Elementi otkrivanja dolaze do izražaja i pri terenskom radu. Glavne metode terenskog rada koje se najčešće koriste u Velikoj Britaniji (opažanje, otkrivanje i postavljanje hipoteza) uključuju brojna pitanja i zadatke pomoću kojih učenici sami otkrivaju prošlost.
  • Logori i nakon rata: progon Folksdojčera (Denis Detling) – U radu autor donosi prikaz radionice o progonu Folksdojčera potkraj i neposredno nakon rata. Radionica je namijenjena učenicima 4. razreda gimnazije. U prilozima se nalaze i potrebni materijali za izvođenje radionice.
  • Ocjene i prikazi: “Povijesno gledano. Razgovori s povjesničarima”, “Od Auschwitza do Brijuna. Pitanje odštete žrtvama nacizma u jugoslavensko-zapadnonjemačkim odnosima”, “Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija”, “Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu”, “Hrvatski sjever”
  • Znanstveni i stručni skupovi: “Međunarodni ljetni seminar NATO – prošlost, sadašnjost, budućnost”, “Godišnja izborna skupština i seminar za nastavnike povijesti HUNP-a (cijeli tekst možete pročitati ovdje )
  • Diskusija: “Osvrt na ispitne kataloge za državnu maturu iz povijesti”
  • Institucije i udruge: “Muzej grada Zagreba”

Osobni osvrt na novi broj PuN-a

Čini mi se da je ovaj broj nabolji primjerak koliko ja osobno tijekom posljednje tri godine pratim časopis. Većina se priloga tiče nastave povijesti i natjecanja iz povijesti, a kolega Detling je priložio i izvrsnu radionicu namijenjenu gimnazijalcima čiji se materijali u manjem obimu mogu koristiti i u osmom razredu osnovne škole. Izuzetno je zanimljiv članak o nastavi povijesti diljem Europe i čitatelju koji je upoznat s našim nastavnim planom i programom pruža iscrpan izvor ideja te daje na razmišljanje što mi možemo bolje. Pritom ne mislim da je hrvatski model najlošiji ili najbolji, ali mi se osobno čini da od Zapadnjaka puno korisnog možemo naučiti i primijeniti kod nas. O tekstu o kriterijima za samostalne istraživačke bih svašta mogao napisati, ali ću to ipak ostaviti za neki drugi članak (uskoro). Svakako preporučujem nastavnicima povijesti neka naruče svoj primjerak. Cijena broja je 50 kuna, ali postoji i mogućnost godišnje pretplate od samo 80 kuna.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (209 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*