Novo:

Prve lokomotive

Parne lokomotive su već više od dvjesto godina u upotrebi i u nekim državama će još dugo prevoziti putnike i robu. Prvi pokušaji izrade lokomotive na parni pogon sežu u kraj XVIII. i početak XIX. stoljeća. Kako bi pojasnili razvoj lokomotive moramo pojasniti i opseg potreba zbog kojih je došlo do razvoja lokomotiva. vrijedan izvor za ovaj članak je bio serijal članaka u online izdanju novina „The Northern Echo“ koje su uz kritički osvrt prenosile tadašnje novinske natpise.

Od tračnica do lokomotive

Engleska je bila zemlja rane industrijalizacije i zbog distribucije robe morali su izgraditi pouzdanu i brzu prometnu mrežu. Uobičajeno su se za vuču koristili teretni konji. Problem kod vuče su neuređene ceste koje su često za lošijeg vremena postajale blatnjave kaljuže. Kako bi olakšali i ubrzali transport počeli su graditi tzv. „tramroads“ – ceste sa umetnutim drvenim pragovima po kojima su kotači lakše prolazili. Kasnije su uz ili umjesto drva počeli koristiti metalne podloge vrlo slične današnjim tračnicama. Takvi su putevi omogućili da samo jedan konj preveze tonu ugljena na udaljenost od oko 15 kilometara dnevno.

Metalni umetci – preteča tračnica

Metalni umetci – preteča tračnica

Fotografija Little Eaton Tramroada iz 1908. godine

Fotografija Little Eaton Tramroada iz 1908. godine

Početkom XIX. stoljeća u Engleskoj se razvila rasprava oko načina dopreme iskopanog ugljena od rudnika do pomorskih luka. Prijedlozi su bili gradnja kanala ili gradnja „tramroadsa“. Nakon višegodišnjih rasprava u parlamentu 1821. godine odlučeno da se izgradi 37 kilometara „tramroadsa“ od Darlingtona do Stocktona. U toj se priči samo par dana kasnije pojavljuje George Stephenson koji je uspio uvjeriti odgovorne ljude neka se izgrade punokrvne tračnice jer njegove „lokomotive“ mogu odjednom vući teret kao pedeset konja. Nakon 17 dana ispitivanja i mjerenja potvrđena je izgradnja onoga što danas zovemo željeznička pruga. Izgradnja tračnica mu je odobrena u siječnju 1822. godine. Zbog težine parnih strojeva morali su izraditi kvalitetnije tračnice od kovanog željeza.

Položaj prve željezničke pruge

Položaj prve željezničke pruge

Akt parlamenta od 23. svibnja 1823. kojima se dopušta korištenje ‘loco-motiva ili pokretnih strojeva’

Akt parlamenta od 23. svibnja 1823. kojima se dopušta korištenje ‘loco-motiva ili pokretnih strojeva’

Počeci lokomotiva

Početne korake prema učinkovitom parnom stroju učinio je Thomas Newcomen koji je 1712. postavio parni stroj za ispumpavanje vode iz rudnika. Sljedeći važan korak poduzeo je James Watt koji je u svojem stroju koristio pritisak pare na obje strane klipova. Richard Trevithick je povećao učinkovitost sa povećanjem tlaka u stroju na preko tri atmosferska pritiska. Takav je stroj kao i Nicholas Cugnot koristio za izradu prvih cestovnih vozila na parni pogon u razdoblju od 1769. do 1803. godine. Trevithick je 1804. izradio prvu lokomotivu koja je bila preteška za tadašnje gusnate šine. Prva lokomotiva na svijetu je bila i dio dobivene oklade jer je uspjela povući 10 tona željeza u pet vagona i 70 ljudi na udaljenosti od 15,7 kilometara. Za tu je udaljenost trebala 4 sata i 5 minuta iz čega slijedi da je prosječna brzina bila oko 8 kmh. Navodno je lokomotiva samostalno bez tereta mogla postići brzinu od 25 kmh.

Crtež Trevithickove lokomotive

Crtež Trevithickove lokomotive

Vlasnici rudnika su i nadalje bili glavni investitori u razvoj parnih lokomotiva, koje su dugo vremena patile od neučinkovitosti. Radilo se o opasnim strojevima velike težine i relativno male iskoristivosti za vuču tereta. Nakon Trevithicka uslijedili su pokušaji Timothya Hackwortha (1808.), Johna Blenkinsopa (1812.), Williama Hedleya (1813.), Georgea Stephensona (1814.) i drugih.

Otac i sin – George i Robert. Često se priča oko lokomotiva pojednostavljuje i sve se svodi na Georgea Stephensona. On definitivno nije izumitelj lokomotive, ali je definitivno vodeći pionirski inženjer u tom polju.

Otac i sin – George i Robert. Često se priča oko lokomotiva pojednostavljuje i sve se svodi na Georgea Stephensona. On definitivno nije izumitelj lokomotive, ali je definitivno vodeći pionirski inženjer u tom polju.

Prva putnička vožnja

Većina engleske pruge je uz manje poteškoće (i dva izgubljena života) dovršena 1823. godine kada je Stephenson potpisao ugovor o izradi četiri lokomotive za rad na toj prugi (dvije od 30 konjskih snaga i dvije od 15). 16. rujna 1825. dovršio je izradu bezimene lokomotive često nazivane „Locomotion No. 1“ i deset dana kasnije izvršene su prve probne vožnje na tračnicama. Prvi željeznički voz sadržavao je 36 vagona – 12 sa ugljenom i brašnom, šest sa gostima i 14 sa radnicima. Kompozicija je imala i probni putnički vagon nazvan „Experiment“ sa 18 putnika među kojima je bio i George Stephenson. Njegov brat James je bio strojovođa.

Uz manje neprilike vožnja je potrajala nešto manje od osam sati i vlak je postignuo brzinu od 24kmh. Bila je to prva vožnja putničkog vlaka u povijesti. 27. rujna tisuće su ljudi promatrali lokomotivu ili parnog konja kako su ga tada nazivali. Locomotion No. 1 je povukla ukupno 80 tona i 533 putnika u prvoj vožnji. Sa svakim stajanjem na postojama broj putnika se povećavao. U sveopćoj gužvi desila se i nezgoda kada je John Stevens pao pod kotače vagona koji su mu smrskali nogu. Tijekom prve vožnje zabilježena je i utrka sa četveroprežnom kočijom. Konji su neko vrijeme bili usporedo sa lokomotivom pri brzini od dvadesetak kmh, no ubrzo su odustali zbog umora. Limena, parna zvijer je pobijedila! Po dolasku u Darlington vlak  je pozdravio plotun 21 topa i devet povika „hura“. Prema tadašnjim novinama vlak je dočekalo oko 40.000 ljudi premda je tadašnji Darlington imao jedva nešto preko 5.500 stanovnika.

Onovremena ilustracija prve vožnje

Onovremena ilustracija prve vožnje

„Locomotion No. 1“ je uništena 1828. u eksploziji tlačnog kotla (jedan mrtav i jedan teško ranjeni), a u međuvremenu iz Stephensonove radionice su izašle No. 2 Hope (studeni 1825.), No. 3 Black Diamond (travanj 1826.) i No. 4 Diligence (svibanj 1826.).(1) Te prve lokomotive su bile slabe i nepouzdane, pa su kvarovi i nesreće bili redovna pojava. Svijet je lagano ulazio u vrijeme vlakova je Stephensonov sin George 1824. krenuo na južnoameričku turneju po Kolumbiji, Venezueli i Boliviji gdje su se pripremale željeznice za transport ugljena.

Timothy Hackworth

Timothy Hackworth

Timothy Hackworth je 1828. izradio prvu lokomotivu „Royal George“ na šest osovina, ali je i ona uskoro završila u starom željezu. Promet na prvoj pruzi su često nadopunjavale konjske zaprege. Od 1826. više je koncesionara počelo povremeno prevoziti putnike koristeći pritom većinom preuređene konjske kočije. Osnovna je i tvrtka „The Union“ koja se bavila transportom putnika. Do 1832. na toj je pruzi vozilo čak 19 lokomotiva.

Nekoliko godina kasnije je otklonjen sljedeći problem lokomotive – brzina. 1835. lokomotiva je pretekla i vidno ostavila iza sebe poštansku kočiju.

Logotip tvrtke Stockton and Darlington Railway Company

Logotip tvrtke Stockton and Darlington Railway Company

The Locomotion

The Locomotion

Rainhillska utrka

Vlasnici tvrtke „Liverpool and Manchester Railway“ su uz veliki pritisak Georgea Stephensona 1829. godine organizirali utrku lokomotiva. Osnovni je cilj bio odabrati budućeg davatelja usluga prijevoza na pruzi od Liverpoola do Manchestera kao i provjeriti mogu li lokomotive savladati uspone na putu. Postavljena su osnovna pravila prema kojima je lokomotiva uz pritisak pare od oko 350 kPa morala povući svoju trostruku težinu uz minimalnu brzinu od 10 milja na sat (odnosno oko 16 kmh). Nije dopuštena veća visina od 4,5 metara i ovjes mora ublažavati vibracije. Lokomotiva je morala spaljivati svoj dim i imati dva sigurnosna ventila od kojih jedan mora biti izvan dosega strojovođe. Takva su pravila postavljala nove standarde koje dotadašnje lokomotive nisu imale. Nagrada za pobjednika je bila 500 funti i velika šansa da njegova lokomotiva(ve) ubuduće prevoze putnike i robu na toj liniji.

Za sudjelovanje u utrci prijavile su se sljedeće lokomotive: The Novelty, The Sans Pareil, The Rocket, The Perseverence i The Cycloped. Testiranja su trajala od 6. do 14. listopada 1829. godine. Jedino je „Rocket“ zadovoljavala sve postavljene kriterije, a posebno glede težine tereta i brzine. Vukla je svoju trostruku težinu (težina lokomotive je bila 4320 kg) prosječnom brzinom od 20 kmh. (2) Sa jednim vagonom je jurila oko 38 kmh, a bez tereta čak 48 kmh. Rocket su zajednički razvili George Stephenson, Robert Stephenson i Henry Booth. Lokomotiva Novelty je bila manje težine, manje potrošnje ugljena i veće maksimalne brzine, ali poput Sans Pareila nije uspjela završiti predviđeno testiranje.

The Rocket

The Rocket

Na pruzi Liverpool-Manchester od 1830. vozilo je osam lokomotiva tipa „Rocket“ i četiri modernije tipa „Northumbrian“ (vodeći konstruktor je također bio Robert Stephenson). Zanimljivo je da je pobjednička Rocket ubrzo izašla iz upotrebe dok se gubitnički Sans Pareil još dugo zadržao na tračnicama.

Animacija pogona lokomotive Rocket:

Rocket je inače odgovorna i za prvi poznatiji smrtni slučaj u željezničkoj putničkoj nesreći kada je 30. rujna 1829. na otvorenju pruge Liverpool-Manchester William Huskinsson neoprezno pao pod njene kotače.(3)

William Huskisson

William Huskisson

Amerikanci su u stopu slijedili svoje britanske kolege, pa je tako John Stevens 1826. provozao svoj „Locomobile“ na kružnoj stazi. 1830. Peter Cooper i Tom Thumb su vozili na izgrađenim tračnicama. Sljedeće su godine lokomotivom DeWitt Clinton izveli prvu putničku vožnju od Albanyja do Schenectadya. Putnici su se u preuređenim putničkim kočijama vozili prosječnom brzinom od oko 50 kmh. Vožnja je trajala 46 minuta.

Tijekom tridesetih godina XIX. stoljeća diljem svijeta počinje sve jača izgradnja željeznica i modernizacija lokomotiva, koje postaju sve učinkovitije glede brzine i tereta kojeg su vukle. U većem dijelu svijeta parne lokomotive su povučene iz prometa nakon Drugog svjetskog rata kada su „zavladale“ dizel lokomotive. Ove su godine zabilježena korištenja parnih lokomotiva u Myanmaru, Zimbabveu, Kubi, Indoneziji, Srbiji, Svaziju, Rumunjskoj, Sjevernoj Koreji i Kini (ipak većinom za industrijske svrhe).

Brzinski rekordi

(tablica je preuzeta i prevedena sa WikiPedije)

Godina Država Lokomotiva km/h
1769. Francuska Cugnotova parno vozilo 3,5-4
1825. Engleska Locomotion 24
1830. Engleska Rocket 48
1835. Engleska Sharp&Roberts 100
1890. Francuska Crampton No 604 144
1893. SAD No. 999 181
1901. Austro-Ugarska Praga 140
1907. Njemačka S 2/9 154
1935. Francuska 3.1174 174
1935. SAD Klasse A Nr. 1 181
1936. Njemačka 05 002 200,4
1938. Engleska Klasse A Nr. 4468 Mallard 201,2

Bilješke

1. Locomotion No. 1 je kasnije rastavio i popravio Timothy Hackworth. Obnovljena lokomotiva je vozila do 1841. i prešla je više od 25.000 milja.
2. Sama testna pruga bile je dugačka oko 2,5 km i svaka lokomotiva je trebala prijeći taj put po 20 puta. Buduća pruga na kojoj je trebala prometovati je bila duga oko 50 km.
3. Huskisson je bio zastupnik u Donjem domu britanskog parlamenta. Do francuske revolucije služio je kao liječnik u britanskoj ambasadi u Parizu. Bio je relativno priznati financijski stučnjak, ali ipak se najviše „proslavio“ kao prva smrtna žrtva vlaka. Već su prije stradavali inženjeri koji su radili na lokomotivama, ali Huskisson se u literaturi spominje kao prva žrtva. Prilikom otvaranja linije Liverpool-Manchester Huskisson se na stanici gdje se Rocket punila vodom neoprezno kretao i lokomotiva mu je zgnječila lijevu nogu. Sam George Stephenson ga je lokomotivom „Northumbrian“ prebacio u bolnicu, ali je ovaj uskoro preminuo. Tom prilikom je Stephenson navodno postigao tada veliki brzinski rekord od 60 kmh.

Izvori

  1. Dampflokomotive, URL: http://de.wikipedia.org/wiki/Dampflokomotive (pristupano 26.10.2009.)
  2. George Stephenson, URL: http://de.wikipedia.org/wiki/George_Stephenson (26.10.2009.)
  3. How railway builders took on the fairies (From The Northern Echo),
    URL: http://www.thenorthernecho.co.uk/history/railway/stockton
    /3166117.How_railway_builders_took_on_the_fairies/
    (pristupano 26.10.2009.)
  4. Lawyers and locomotives both provided headaches (From The Northern Echo),
    URL: http://www.thenorthernecho.co.uk/history/railway/stoc
    kton/3166620.Lawyers_and_locomotives_both_provided_headaches/
    (pristupano 26.10.2009.)
  5. Liverpool and Manchester Railway,
    URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Liverpool_and_Manchester_Railway (pristupano 26.10.2009.)
  6. Locomotion steams in the new era to 21-gun salute and nine cheers (From The Northern Echo),
    URL: http://www.thenorthernecho.co.uk/history/railway/sto
    ckton/3166656.Locomotion_steams_in_the_new_era_to_21_
    gun_salute_and_nine_cheers/
    (pristupano 26.10.2009.)
  7. No match for the advent of Locomotion (From The Northern Echo),
    URL: http://www.thenorthernecho.co.uk/history/railway/
    stockton/3166647.No_match_for_the_advent_of_Locomotion/
    (pristupano 26.10.2009.)
  8. Photos of a section of track from the Caerleon Tramroad,
    URL: http://www.caerleon.net/history/tramroad/page3.html (pristupano 26.10.2009.)
  9. Railway the result of a race into the future (From The Northern Echo),
    URL: http://www.thenorthernecho.co.uk/history/railway/st
    ockton/3165810.Railway_the_result_of_a_race_into_the_future/
    (pristupano 26.10.2009.)
  10. Richard Trevithick,
    URL: http://de.wikipedia.org/wiki/Richard_Trevithick (26.10.2009.)
  11. Rennen von Rainhill, URL: http://de.wikipedia.org/wiki/Rennen_von_Rainhill (pristupano 26.10.2009.)
  12. Science Museum, Rocket und Rainhill, URL: http://fredriks.de/mb/science.htm (pristupano 26.10.2009.)
  13. Stockton and Darlington Railway,
    URL: http://de.wikipedia.org/wiki/Stockton_and_Darlington_Railway (pristupano 26.10.2009.)
  14. William Huskisson, http://de.wikipedia.org/wiki/William_Huskisson (pristupano 26.10.2009.)
Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (108 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.