Novo:

Propaganda tijekom Drugog svjetskog rata (3/6)

Feljton u šest dijelova o korištenju propagande tijekom Drugog svjetskog rata

Za mir se do 1939. godine više nije moglo gotovo ništa učiniti. Američka stara politika izolacionizma - posebno popularna tijekom tridesetih godina te pred samo stvaranje ratnog ozračja u Europi, dobivala je još i veću građansku potporu. Naime, ta politika temeljila se na Monroe-ovoj doktrini izolacije zemlje prema stranim utjecajima i odbijanja uplitanja, naročito u tzv. ''europske poslove''. Datirala je idejno iz proteklih dvadesetih godina 19. stoljeća. Štoviše, ne samo da je dobar dio, takoreći običnih ili prosječnih radišnih i tradicionalnih Amerikanaca, bio protiv uplitanja SAD-a u rat, već je sa određenom naklonošću gledao i na poteze novog političkog uređenja Njemačke. Uz to je među velikim brojem građana bilo prisutno stalno kolebanje te nevjerica da će Njemačka sada tražiti još i više.

Njemački vojnici demoliraju poljsku graničnu rampu

Njemački vojnici demoliraju poljsku graničnu rampu

Njemačke pretenzije prema istoku i Poljskoj su bivale sve izraženije i očitije. Nacisti su potajno u slobodni grad Gdanjsk (njem. Danzig) slali svoje ljude i špijune kako bi pripremili teren za napad. Rat započinje 1. rujna 1939. njemačkim insceniranim napadom u rano jutro. Prije toga Nijemci su sastavili ultimatum od šesnaest točaka za koje su znali kako ih Poljaci neće i ne mogu podržati. Nije trebalo dugo da prema granici sa Poljskom krene čak pedeset i šest njemačkih divizija od kojih je devet bilo oklopnih. Dva dana kasnije na zahtjev ljutitih poslanika Donjeg doma, Chamberlainova vlada objavljuje rat nacističkom Reichu. Poljska biva pregažena za par tjedana, uz veliku pomoć novostvorene Luftwaffe (njemačkih zračnih snaga). Poljske zastarjele postrojbe – koje su se čak još oslanjale na jurišno konjaništvo – nisu bile ozbiljan protivnik koji bi se mjerio sa novim njemačkim motoriziranim i oklopnim postrojbama te obrušavajućim bombarderima Stuka.

Današnji ostaci Siegfriedove linije

Današnji ostaci Siegfriedove linije

Francuzi sa druge strane nisu učinili ništa da reagiraju dok su Nijemci bili zauzeti napadom na Poljsku. Zapravo, nisu ni znali kako su sa tzv. njemačke Siegfriedove linije prema Francuskoj, na istok u borbu povučene sve prvorazredne njemačke postrojbe. Nacistička propaganda se pobrinula da se o tome ne dozna ništa, te da se stvori dojam kako Njemačka ima jaku i spremnu linijsku posadu na granici sa Francuskom. Pasivnost Saveznika je tako uvelike išla na ruku Hitlerovim vojnim planovima.

Gotovo paralelno i Sovjeti kreću da uzmu komad Poljske. Troma Crvena armija ovaj put je itekako žurno mobilizirala svoje postrojbe koje su se nalazile uz granicu sa nespremnom i šokiranom Poljskom. Sa Nijemcima se ubrzo sastaju na liniji podjele kod grada Brest Litovska. Svijet je gledao sve u nevjerici. Kako je moguće da se sporazumijevaju zakleti neprijatelji – crni nacionalisti i crveni inter-nacionalisti, komunisti i nacisti?! No, bilo je moguće jer je u igri bio veliki ulog…
Sve će to nešto kasnije voditi potpisivanju sporazuma o nenapadanju poznatijeg kao pakt Molotov – Ribbentrop (po imenima dvaju ministara vanjskih poslova).
Također, i Hitleru i Staljinu je trebalo vremena za daljnje organiziranje, mobilizaciju i pripreme. – Samo je bilo pitanje tko će napasti prvi?

Njemački vojni stroj – ohrabren strateškim uspjesima pomiješanima sa uvijek i u svemu prisutnom stranačkom ideologijom, gledao je ka istoku i njegovima bogatim resursima! No, prvo se trebalo pobrinuti za sprečavanje reakcije sa zapada. Bilo je potrebno osigurati leđa od mogućeg združenog djelovanja Francuske i Vel. Britanije. Uslijedit će vojne pripreme i združeni – brzi vojni udari koji će (po američkoj terminologiji) kasnije postati poznati kao munjeviti rat – Blitzkrieg.

Zarobljeni britanski vojnici kod Dunkerquea

Zarobljeni britanski vojnici kod Dunkerquea

U godini 1940. bit će – taktikom munjevitog rata te jednostavnim zaobilaženjem krutih graničnih utvrđenja vojno osvojene zemlje Beneluksa i Francuska. Združene francusko-engleske jedinice slabo su i neuspješno odolijevale njemačkim postrojbama koje su ih zaobilazile ili okruživale. Nijemci će stati tek na engleskom Kanalu te u potezu koji i danas zbunjuje mnoge koji proučavaju ovo razdoblje – ”pustit će” na desetke tisuća Engleza u stupici da se povuku i evakuiraju svim dostupnim plovilima iz Francuske (od mjesta Dunkerque-a) preko Kanala u Englesku … Od Francuske je ostao ne-pregažen samo jedan dio poznatiji kao Vichy-jevska Francuska koji je odlučio surađivati sa Nijemcima. U njemu je po odluci Hitlera glavnu riječ imao jedan stari general iz I. Svj. rata – maršal Phillippe Petain. Njegov lik će kasnije za mnoge Francuze postati sinonim za sramnu kolaboraciju sa neprijateljem.

U narednim mjesecima Nijemci će zračno napadati London i engleske veće gradove ali bez naročitog uspjeha jer su načinjene određene strateške pogreške vezane za iscrpljujući zrakoplovni sukob sa britanskim kraljevskim zrakoplovstvom RAF-om. London se dobro držao iako je bio svakodnevno bomabardiran. Velikim dijelom svoju prkosnost je mogao zahvaliti i stalnoj američkoj pomoći u materijalu koja je ipak i sve više pristizala konvojima preko Atlantika, unatoč zvaničnoj politici izolacionizma SAD-a. Roosevelt i njegov kabinet su ipak tiho odlučili da lagano počnu stupati na scenu.  Britanci su također bili daleko nadmoćniji u ratnim brodovima i pomorskoj sili, tako da je planirana njemačka invazija (operacija Morski lav) na kopno, možda ponajviše izostala zbog te činjenice.

Njemačke snage napreduju prema Nišu

Njemačke snage napreduju prema Nišu

Slijede njemačke kampanje na Balkan. Hitler odlučuje kazniti prevrtljivu srbijansku vladu (zbog kršenja nedavno potpisanog njemačko-jugoslavenskog ugovora o savezništvu) te Grčku. Obje zemlje bivaju pregažene za par tjedana. Beograd je za odmazdu tri dana bio žestoko bombardiran. Poginulo je oko 17 000 ljudi. Do kasnog proljeća 1941. god., Njemačka je neosporivo zavladala prostorima zapadne i jugoistočne Europe. Smatra se kako su Nijemci ipak potrošili dragocjeno vrijeme i materijalne resurse na osvajanje brdovite Jugoslavije. Napad na SSSR je morao pričekati ali samo za kratko vrijeme.

Naime, 22. lipnja 1941. napadom Njemačke armije na Sovjetski Savez, počinje dotad najveća kopnena invazija u povijesti. Bez objave rata i sa efektom potpunog iznenađenja – tri njemačke armijske grupe jurnule su žestoko u sovjetski teritorij, da bi već u prvim fazama napretka – okružujući i razbijajući iznenađene i zbunjene Ruse, uspjeli zarobiti čak oko tri milijuna vojnika.

Njemačku vojsku u nekim dijelovima zemalja poput Ukrajine dočekali su kao osloboditelje i sa oduševljenjem jer je komunistički Staljinov režim bio omražen zbog svojih nasilnih metoda i bešćutnog načina vladavine. Vjeruje se kako je umjetno stvorena glad (prva u ljudskoj povijesti te vrste) – zapravo boljševički eksperiment u ranim tridesetima – u toj plodnoj zemlji pokosila oko 10 milijuna ljudi. Također, prijašnje Estonsko – latvijske težnje ka neovisnošću (još od Baltičke lige i 1934.) i odvajanjem od stege SSSR-a, ohrabrene su njemačkom invazijom. Primjerice, poznata je aktivna i predana uloga estonskog ogranka oružanog SS-a (njem. Waffen SS) pri njemačkim postrojbama u borbi protiv komunista, sve do zadnjih dana rata.

Roosevelt i Churchill na palubi Prince of Wales-a

Roosevelt i Churchill na palubi Prince of Wales-a

Čim je započeo napad, Churchill je SSSR-u ponudio savezništvo, ne obazirući se na političke i ideološke razlike. Već 8. srpnja u Moskvi je potpisan englesko-sovjetski ugovor u kojem se obje strane obvezuju na okončanje rata jedino u međusobnom sporazumu. Nedugo nakon toga, 14. kolovoza 1941., na palubi britanskog ratnog broda Prince of Wales potpisana je i tzv. Atlantska povelja koja se sastojala od osam točaka za buduće uređenje slobodnog i novog svijeta. Nju su potpisali – po treći put izabrani američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill. Nakon što bude razbijena nacistička tiranija u Europi, Saveznici su se obvezali na suradnju, pomoć i daljnju vojnu organizaciju.

S druge strane, Nijemci do kraja iste godine uspijevaju stići tik do Moskve u kojoj je zavladala sablasna pustoš i panika, no bivaju spriječeni očajnim vremenskim uvjetima (ekstremno niskim temperaturama i nepripremljenošću) te sovjetskom žestokom i donekle očajničkom velikom protu-ofenzivom. Staljin se putem radija i tiska obraća narodu, dopuštajući čak da se otvore one crkve koje su ostale neporušene, sve kako bi stekao svu moguću potporu kod naroda. Komunističko ministarstvo promidžbe upriličuje smotru Crvene armije na trgu ispred Kremlja. Pravi se i snimka (zapravo filmska montaža) trenutaka kada se Staljin patriotski obraća prisutnim vojnicima na zimski dan, iako je moguće uočiti kako je riječ o snimanju u zatvorenom prostoru. Čini se sve da se prikriju činjenice o skoro pa očajnom stanju u Crvenoj armiji. Naime, većinu obrazovanog i visokog zapovjednog kadra (od manjih časnika do generala) Staljin je ili smaknuo ili potjerao u sibirske koncentracione logore.

Na obje strane tu zimu gubici bivaju veliki. Front postaje sve rastegnutiji, protežući se i do nekoliko tisuća kilometara. U njemačkom vojnom vodstvu dolazi do neslaganja u pojedinim bitnim strateškim odlukama i planovima. Neki visoki vojni dužnosnici zbog toga daju ostavke ili bivaju smijenjeni, tako da Hitler, sredinom prosinca preuzima konačno vojno zapovjedništvo nad svim vojnim operacijama. To će biti jedna od glavnih pogrešaka u ratu. Hitler je bio izvanredan političar i govornik ali ne i vojni strateg!

Matej Škarica
About Matej Škarica (31 Articles)
Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2005. godine završava studij novinarstva. Godine 2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru upisuje poslijediplomski studij pod nazivom Jezici i kulture u kontaktu, smjer novinarstvo. Sudjelovao je u uređivanju nekoliko tiskovina, a usporedo piše tekstove i za mrežna elektronska glasila. Objavljuje uglavnom na internetu. Član je i suradnik udruge Ramska zajednica Zagreb. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Autor je knjige "Propaganda kroz europsku povijest".

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*