Novo:

Primo Levi

Primo Levi rođen je 1919. godine u Turinu. Premda je znan kao kemičar i pisac, manje se o njemu zna kao lingvistu. Njegovo djelo Periodni sustav elemenata sastoji se od zbirke od dvadeset i jedne priče od kojih svaka nosi naziv jednog kemijskog elementa. Svaka priča kronološki prati piščev život što ujedno prerasta i u metaforu života koji je po Mendeljevu cjelokupna materija na zemlji i u svemiru, izgrađena na dvadeset i dva elementa koji se međusobno razlikuju po atomskoj težini i drugim osobinama. Istodobno je to i dupli broj kromosoma koji karakterizira čovjeka. 

U poglavljima ”Argon” i ”Olovo”, Primo Levi pokazuje zadivljujuće poznavanje historijske lingvistike. Riječ lingvist ima dva značenja. Lingvist je osoba koja govori nekoliko jezika, ali i osoba koja izučava lingvistiku. Primo Levi objedinuje oba značenja ovog pojma. Premda nikada nije studirao lingvistiku, pisao je o etimologiji imena kemijskih elemenata koje je izučavao i što je još važnije, pisao je o dijalektima koje su govorili Židovi Turina i Piedmontea. Premda je Periodni sustav elemenata memoar, informacije iz poglavlja ”Argon” važne su profesionalnim lingvistima.

Prije otprilike stotinu godina Židove Italije obično su govorili dva ili tri dijalekta. Svi su govorili standardni dijalekt i/ili lokalni dijalekt te i svoj vlastiti židovski talijanski dijalekt.

Levijev ”Argon” govori od jeziku Židova Piedmontea, dijalekta sa sjevera Italije koji nije sličan niti jednom dijalektu u nekoj drugoj regiji i koji uključuje riječi hebrejskog porijekla i neke druge riječi čija etimologija nije jasna. Levi nam kazuje da su govornici nazivali svoj jezik Lasson Acodesh. Levi također navodi kako u dijalektu postoji veliki broj riječi s negativnim konotacijama što je paralela koju možemo povući s jidišem i nekim drugim židovskim jezicima. Mnoge riječi hebrejskog porijekla imaju negativno žnačenje u židovsko-talijanskom i u jidišu. Npr. jidiška riječi khazeray i judeo-piedmonteška riječ hasirud, obje dolaze od hebrejske riječi za ”svinja” i obje označavaju nešto niske razine kvalitete. Hebrejska riječ za ”nevolja” je tsarah, ali u judeo-piedmonteškom i jidišu, pluralni oblik se koristi kao kolektivna imenica, saròd ili tsoris u jidišu. Judeo-piedmonteška riječ medà meshônà i mise meshune na jidišu, dolaze od hebrjeske riječi za ”smrt pod čudnim okolonositma“ i obje se koriste u svakodnevnim kletvama. No, nisu sve riječi judeo-piedmonteškog negativne. Osim riječi hebrejskog porijekla, postoje termini koji nisu povezani s vjerom (npr. prethodno spomenuta scuola).

U klasifikaciji i objašnjavanju ovih izraza Primo Levi zalazi u područje sociolingvistike. Levi, koji je pisao samostalno i zasigurno nije bio u doticaju s ostalim istraživačima u tada mladom polju sociolingvistike, istražuje lingvistička pitanja poput: domene – koje se teme raspravljaju na određenom jeziku, prebacivanje kodova – kada govornici mijenjaju jezik tijekom razgovora, bidijalektalizam – kako govornici ovladavaju dijalektima i drže odvojenima vrlo slične dijalekte, eufemizmi – kako se govori o neprijatnim situacijama, identitet i slično.

Levijev ”Argon” važan je sociolingvistički rad koji je bio napisan u isto vrijeme kada su znanstvenici drugdje pokušavali definirati područja lingvističkog istraživanja.  Primo Levi piše o događajima i ljudima s mnogo razumijevanja. Jezična promjena jedan je aspekt povijesti, a sociolingvistika je jedan od aspekata sociologije. Levi kombinira analizu povijesti, jezika i društva svojom umješnošću pisca.

Povijest Židova Piedmontea odražava se na određeni način i u njihovim prezimenima. Levi nabraja prezimena Bederida, Momigliano, Segre, Foà, Cavaglion i Migliau. Osim prezimena Segre koje je ime rijeke u Španjolskoj, sva druga prezimena su mjesta u južnoj Francuskoj: Bédarides, Montmélian, Foix, Cavaillon, Millau (Milhaud).  Levi kaže da su Židovi stigli u Piedmonte iz Španjolske i preko Provanse. Neki od njih jesu, no Židovi su živjeli u južnoj Francuskoj prije nego što su živjeli u Španjolskoj.

Levi nije pisao o teorijskoj lingvistici. Njegov ”Argon” je terenska studija, izučavanje jezika zajednice, povijesno istraživanje, potraga za drevnim tekstovima i njihova komparacija. Poglavlje ”Olovo” je fantazija sa značajnjim primjesama istraživanja u području historijske lingvistike. Svi koji pažljivo pročitaju Periodni sustav elemenata uvidjet će da je Primo Levi, doista, osim kemičar i pisac, bio i lingvist.

primo_levi

Izvori:

  1. Johnowitz, George. The Most Ancient of Minorities: The Jews of Italy. Ur: Stanisalo G. Pugliese, Greenwood Press, 2002.
  2. Primo Levi. The Periodic Table. 1984. New York: Schocken.
  3. Jochnowitz, George. 1981. ”Religion and Taboo in Lason Akodesh (Judeo-Piedmontese)”. International Journal of the Sociology of Language 30:107-172.
  4. Jochnowitz, George. Primo Levi, Linguist.

 

 

 

Gabi Abramac
About Gabi Abramac (25 Articles)
Lingvistica i stručnjakinja za međunarodne odnose. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja sociolingvistike, radom o jeziku i identitetu hasidskih zajednica u Brooklynu. Stručna usavršavanja iz područja međunarodnih odnosa završila je u New Yorku i Washingtonu. U Jeruzalemu je pohađala međunarodni program Yad Vashem instituta. Radila je za organizacije UN, OSCE i World Learning. U Zagrebu vodi školu stranih jezika Sokrat i osnivač je jedinog centra za učenje jidiša u ovom dijelu Europe. Autorica je knjige ”Dos heylike yidish vort” i brojnih drugih članaka o židovskim zajednicama i jezicima u dijaspori. Redovito organizira predavanja iz područja židovske povijesti, jezika i kulture, te gostuje u televizijskim i radijskim emisijama.
Contact: Website
  • Neva Slani

    Mislim da Turin u hrvatskom jeziku ne postoji. Ali Torino vec da.