Novo:

Prilog za javnu raspravu na temu ispitnih kataloga državne mature iz povijesti

U sklopu godišnje skupštine Hrvatske udruge nastavnika povijesti održane 10. studenog 2007. u Zagrebu, raspravljalo se i o ispitnim katalozima za državnu maturu iz povijesti koje je na internetu u radnoj verziji objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. S obzirom da je javna rasprava u tijeku, a Hrvatska udruga nastavnika ni na koji način nije bila angažirana u njegovom nastajanju, Udruga osjeća pravo ali i obvezu u svrhu zaštite struke te interesa svojih članova uključiti se u javnu raspravu.

Analizu nećemo učiniti prema obrascu koje je predložio sam Centar za vanjsko vrednovanje. Naime, po našem mišljenju obrazac tek zadovoljava statističku formu brze obradbe podataka sa svrhom davanja prolazne ocjene cijelom projektu. Napravljen je univerzalno za sve predmete ne poštujući posebnosti svakog predmeta, a najmanja predmeta povijesti.

hunp2007-seminarStoga ćemo dati jedan kratak osvrt na objavljenu radnu inačicu (verziju) kataloga. Sama struktura i opsežnost rada od 73 stranica (na kojima su navedeni opći ciljevi ispita, obrazovni ishodi kao specifični ciljevi, struktura i tehnički opis ispita, opis bodovanja i ocjenjivanje, primjeri zadataka i načina bodovanja, te literatura i kratka uputa kako se pripremiti za ispit) upućuje na veliki uloženi trud samog povjerenstva koje je vjerojatno bilo povezano s mnogobrojnim sastancima i predanim individualnim radom samih članova povjerenstva. Međutim, katalog upućuje na nedostatak komunikacije između članova povjerenstva koji su radili uvodni dio te onih koji su radili same zadatke. Jer kako na drugi način objasniti zašto ciljevi navedeni na početku kataloga nisu provedeni u zadatcima.

U uvodnom se dijelu kao svrha predmeta određuje «provjeravanje vještina, znanja i kompetencija» ali se navodi pogrešan primjer kako ga provesti. Naravno, nameće se i pitanje zašto je ispit sastavljen u okviru postojećeg programa koji je često u javnosti kritiziran kao zastario i loš. Pri izradi kataloga nema odmaka od postojećeg programa – faktografije bez svakodnevice, djelomice netočne, u nekim dijelovima ksenofobične, a  nadasve – suhoparne.

U općim ciljevima ispita ističe se prilagodba učenicima s posebnim potrebama. Ovo je također deklarativno, jer osim brajicom (bez zemljovida, naravno!), drukčije prilagodbe s ovakvim zadatcima nisu moguće. Također se navodi potreba «vrjednovanja događaja iz perspektive kada su se dogodili» što je vrlo skliska formulacija. Drugotnost prošlosti svakako je porebna u nastavi povijesti, ali uz oprez  – ne upadanja u zamku opravdavanja nekih sredstava «višim» ciljevima, posebno tumačeći totalitarne ideologije 20. stoljeća. Opći ciljevi ističu «osjećaj nacionalnog identiteta» – znači li to za manjine osjećaj njihovog nacionalnog identiteta (uopće je pitanje, koliko u ovom katalogu ima povijesti nacionalnih manjina?). Od učenika se očekuje «kompariranje civilizacijskih tragova» pri čemu se: 1) od učenika zahtijeva uistinu mnogo, 2) implicira «vrjednovanje» pojedinih civilizacija kao više i manje vrijednih.
Naslovi tema i podtema su djelomice nezgrapni, dijelom netočni (Kraljevstvo SHS, a ne «Kraljevina SHS» kako se navodi), pomalo neukusni («Bolesnik na Bosporu»), a i patetični (Hrvatska «rasuta bašćina»).

Što se tiče tema i podtema možda je napravljen mali pomak u nekim segmentima u odnosu na postojeći plan i program, jer katalog daje sustavniji pristup nekim (ali tek nekim!) temama. Primjerice tema “Visoke civilizacije i kulture starog Istoka” ima sljedeće podteme: vremensko-prostorne odrednice, geografske karakteristike i gospodarstvo, društveno-pravni sustav i svakodnevni život, državni razvoj i institucije vlasti, religija, kultura, znanost i umjetnost, migracije i interakcije. Katalog daje privid smanjenja gradiva. Tako tema “Europa i Svijet u drugoj polovici 19. st.” ima samo tri podteme: industrijska revolucija, imperijalizam i ideološko-društveni odnosi imperijalizma. No, specifični ciljevi svake teme su nedovoljno i nejasno definirani, pa niti nastavnik zna što treba konkretno odraditi s učenikom, niti učenik zna konkretno što može očekivati na maturi. Rješenje koje se nameće i učeniku i nastavniku su postojeći udžbenici, propisani katalogom kao literatura za pripremanje mature. Katalog je opterećen politikom, političkim strankama, vojskovođama, detaljima ratnih sukoba, strategija, bojišnica i sl. Primjerice, treba li nakon 4 godine učenja povijesti  učenik koji želi položiti državnu maturu znati sve antifrancuske koalicije koje su organizirane protiv Napoleona, zajedno s godinama, mirovnim sporazumima te ratnim strategijama sukoba?

Na kraju kataloga ponuđeni su primjeri pitanja koji će biti na državnoj maturi iz povijesti. Sva pitanja su objektivnog tipa, koje je najlakše ispravljati, ali najteže vrednovati. U skladno sročenim općim ciljevima nastave povijesti ističe se razvijanje usmenih i pisanih komunikacijskih kompetencija kod učenika, no na osnovu primjera pitanja učenik od pustih komunikacijskih vještina treba znati pisati brojeve od 1 do 5, te  prva slova abecede, jer zaokruživanjem ili dopisivanjem na postojeća mjesta treba dati točan odgovor. Postoje doduše i neka pitanja gdje učenik treba  dopisati pojam, osobu ili stoljeće, no puna rečenica nigdje u ponuđenom primjeru nije nužna! Nadalje, u općim ciljevima nastave povijesti stoji da učenik završnim ispitom dokazuje pravilno korištenje ilustrativnih materijala, statističkih podataka i drugo. Ali, primjerom zadataka učenik koji želi položiti maturu treba znati koje se slike nalaze u njegovom udžbeniku s pripadajućim potpisom slike. Primjer toga je zadatak: “Slika pokazuje unutrašnjost katedrale u Aachenu građenu za vladanja:” nakon kojega bi učenik trebao abcd pitalicom odabrati točan odgovor. Pored pitanja nalazi se mala slika unutrašnjosti katedrale, koja se bitno ne razlikuje od unutrašnjosti mnogih drugih crkava (!).

Sposobnost samostalnog argumentiranog interpretiranja različitih izvora informacija te samostalnog vrednovanja događaja koja je navedena u ciljevima, prema predloženim pitanjima kod učenika se provjerava dopisivanjem dijelova teksta ili zaokruživanjem prvih slova abecede. Analogno tome, razvijanje kreativnih potencijala, navedenih općim ciljevima, učenik bi na maturi mogao iskazati ukrašavajući brojke ili prva slova abecede cvjetićima (ili nedaj Bože simbolima raznih totalitarnih ideologija koje nastavnik može pogrešno opravdati drugotnošću prošlosti (!)). U ciljevima nastave povijesti spominje se učenikova sposobnost samostalne uporabe, analize, interpretacije i evaluacije raznih vrsta primarnih i sekundarnih izvora, koja bi se trebala provjeravati na državnoj maturi. Na primjeru zadanog zadatka s tekstom referenduma o položaju Republike Hrvatske unutar SFRJ iz 1991. godine učenik treba samo prepoznati o kojem se izvoru radi, naravno između 4 ponuđena rješenja poredanih po prvim slovima abecede od kojih učenik odabire jedno rješenje.

Faktografija je, dakle, loše odabrana, a zadatci ne ispituju «vještine, znanja» kao ni «kompetencije» kako je istaknuto u uvodu
Povijest je srećom predmet koji je izborni na maturi. Nakon ovoga, vjerojatno će ga rijetki odabrati. Je li to bio cilj izrade kataloga? Ako je, onda možemo čestitati na dobro učinjenom poslu. Ako je cilj bio motiviranje učenika i nastavnika, osuvremenjivanje pristupa u nastavi u skladu s modernim europskim trendovima koje sugerira Vijeće Europe, razvijanje vještina i poticanje na samostalno zaključivanje donošenje stavova i prosudba – onda je cilj ovom katalogu izmakao, a sam je katalog korak unazad od suvremenih trendova u poučavanju povijesti.

Pred samim povjerenstvom nalazi se još mnogo rada kako bi ovaj katalog ostvario ciljeve koje si je samo zadalo u uvodnom dijelu te samim time ulovi neki priključak za moderne trendove u poučavanju povijesti. Stoga Vam Hrvatska udruga nastavnika povijesti želi mnogo, više od pokazanog uspjeha u Vašem, daljem predanom radu.

Ivan Dukic
About Ivan Dukic (19 Articles)
Profesor povijesti i geografije. Živi i radi u Zagrebu. Autor je nekoliko udžbenika i metodičkih priručnika. Aktivan u Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*