Novo:

Povijest u nastavi – poziv za predaju radova

Uredništvo Povijest u nastavi odlučilo je posvetiti jedan broj časopisa problemu odnosa nastave povijesti, historiografije i informacijskih tehnologija. Želja nam je da obradimo teme kao:

  • Mogućnosti i izazovi korištenja informacijskih tehnologija u nastavi povijesti
  • Društvene mreže u nastavi povijesti
  • On-line baze podataka u povijesnom istraživanju
  • Učenje na daljinu
Pozivamo sve zainteresirane da svoje neobjavljene, autorske tekstove pošalju na adresu iograjse@ffzg.hr najkasnije do 01.12.2013., te da prilikom izrade radova prate Upute suradnicima i suradnicama.

UPUTE SURADNICIMA I SURADNICAMA

Upute za pisanje radova

Časopis Povijest u nastavi objavljuje tekstove s polja metodike nastave povijesti, kao i historiografske članke te osvrte i recenzije knjiga s područja povijesnih znanosti i različite bilješke.

Objavljeni radovi mogu biti kategorizirani kao:

  1. izvorni znanstveni članak
  2. prethodno priopćenje
  3. pregledni članak
  4. stručni članak
  5. izlaganje sa znanstvenog skupa

Članci svojim opsegom u načelu ne trebaju prelaziti dva autorska arka (32 kartice, odnosno 58.000 slovnih znakova, uključujući i bilješke).

Prikazi i recenzije te obavijesti o radu institucija i udruga opsegom ne trebaju prelaziti pola autorskog arka, odnosno 14.000 slovnih znakova.

Osim toga, svaki rad treba sadržavati i sljedeće elemente:

  • podatke o autoru/autorici: ime i prezime, ustanova, email
  • naslov članka na hrvatskom jeziku
  • sažetak na hrvatskom jeziku i ključne riječi (nakon naslova)
  • bibliografiju (na kraju članka, prije sažetka na engleskom jeziku)
  • naslov članka i sažetak na engleskom jeziku (summary)

Upute za slanje radova

Molimo sve suradnike i suradnice da svoje tekstove šalju u elektronskoj formi, na CD-u ili e-mailom, napisane u MS Wordu. Radove treba slati na sljedeću adresu:

Ida Ograjsek Gorenjak, Filozofski fakultet, Lučićeva 3, Zagreb (iograjse@ffzg.hr)

UPUTE ZA IZRADU BILJEŽAKA I BIBLIOGRAFIJE

S obzirom da se u časopisu Povijest u nastavi prilikom prvog citiranja u bilješci uvijek navode puni podaci o djelu, bibliografija na kraju članka može se uključiti, ali nije obvezna.

U uputama su navedeni primjeri koji se najčešće upotrebljavaju u radovima. Za dodatne primjere vidi: Zrinka Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb: Leykam international, 2008.

U bilješkama i bibliografiji koriste se sljedeće kratice:

  • Ako nije poznato mjesto izdanja, onda se na odgovarajuće mjesto stavlja oznaka s.l. (lat. sine loco = bez mjesta).
  • Ako nije poznata godina izdanja, onda se na odgovarajuće mjesto stavlja oznaka s.a. (lat. sine anno =bez godine).
  • Ako postoji više autora nekog djela, u određenim slučajevima (vidi upute za pisanje bilježaka i upute za pisanje bibliografije) može se koristiti kratica et al. (lat. et alii =i drugi).

Upute za pisanje bilježaka

Opće upute

  • Kada se knjiga ili članak citiraju prvi puta, navode se puni podaci o citiranom djelu.
  • Bilješke se uvijek pišu na dnu stranice, a ne u tekstu ili na kraju teksta.
  • Pišu se sitnijim fontom od glavnog teksta (npr. ako je glavni tekst pisan fontom Times New Roman veličine 12 točaka, bilješke se pišu fontom veličine 10 točaka).
  • Podaci o autoru, naslovu i izdanju međusobno se odvajaju zarezom, a na kraju bilješke uvijek dolazi točka.
  • Ako se u bilješci navodi više radova, odvajaju se pomoću točke-zareza (;).
  • Ako se iz iste knjige ili članka želi citirati veći broj stranica, može se umjesto brojeva stranica navesti latinska riječ passim (ovdje i ondje, posvuda).
  • Ako se navodi djelo kojemu je autor nepoznat, bilješka započinje naslovom djela.
  • Ako je publikacija u tisku, onda se navodi mjesto izdanja i izdavač, a umjesto godine izdanja navodi se u tisku.

Bilješka o knjizi ili o zborniku radova

  • U bilješci u kojoj se djelo prvi puta citira, prvo se navodi ime pa prezime autora, zatim naslov knjige (u kurzivu). Ovi podaci se odvajaju zarezom. Zatim se u zagradi navode podaci o mjestu izdanja, te izdavaču i godini izdanja; iza podataka o izdavaču slijedi dvotočka. Nakon toga slijedi broj stranice koji se odvaja zarezom.
  • Ako se navodi zbornik radova, onda se na mjestu autora navodi urednik/urednica. Ako zbornik ima tri urednika/urednica, prilikom prvog citiranja navode se sva imena. Ako ima četiri i više urednika, navodi se samo ime prvog urednika i nakon toga kratica et al.
  • Ako se navodi knjiga prevedena s drugog jezika prevodilac se navodi iza naslova, a prije podataka o mjestu, izdavaču i godini izdanja.
  • Ako se knjiga citira prema izdanju koje nije prvo, onda se taj podatak navodi iza naslova i odvaja zarezom.
  • Ako se navodi djelo koje ima više svezaka s istim imenom, tada se nakon naslova stavlja broj sveska. No, ako se navodi djelo koje ima više svezaka, a svaki svezak ima svoje ime, onda se prvo navodi naslov sveska koji se citira, zatim broj sveska, a poslije toga općeniti naslov publikacije.

Primjeri:

1 Katarina Spehnjak, Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945.- 1952. (Zagreb: Hrvatski institut za povijest i Dom i svijet, 2002), 28.

2 Ulf Brunnbauer ur., (Re)Writing History – Historiography in Southeast Europe after Socialism (Münster: LIT Verlag, 2004); Vera Katz, ur., Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije, (Sarajevo: Institut za istoriju, 2007).

3 Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, 2. izd. (Zagreb: Školska knjiga, 1975), 247

4 Keith Jenkins, Promišljanje historije, prev. Snježana Koren (Zagreb: Srednja Europa, 2008), 74

5 Fernand Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, II. svezak, prev. Mirna Cvitan Černelić i Jagoda Milinković (Zagreb: Antibarbarus, 1998): 505

6 Fernand Braudel, Vrijeme svijeta, sv. 3, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, prev. Dubravka Celebrini et al.(Zagreb: August Cesarec, 1992), 721

Bilješka o članku u časopisu ili zborniku radova

  • U bilješci u časopisu u kojoj se članak prvi puta citira, navode se puni podaci: ime pa prezime autora, naslov članka (u navodnicima), potom ime časopisa (u kurzivu), broj časopisa (prema potrebi i svezak) i u zagradi godina izdanja. Nakon toga slijedi broj stranice koji se od zagrade odvaja dvotočkom. Za periodične publikacije urednik se ne navodi.
  • U bilješci u zborniku radova u kojoj se članak prvi puta citira, prvo se navodi ime pa prezime autora, zatim naslov članka (u navodnicima), potom ime zbornika (u kurzivu), ime i prezime urednika te u zagradi mjesto izdanja, izdavač i godina. Nakon toga slijedi broj stranice koji se od zagrade odvaja dvotočkom.

Primjeri:

1 Tvrtko Jakovina, „Sovjetska intervencija u Afganistanu 1979. i Titova smrt“, Historijski zbornik LX (2007): 298.

2 Jadranka Čačić-Kumpes, „Interkulturalizam u obrazovanju: koncepti, teorijski modeli i razvojne mogućnosti“, Povijest u nastavi, II, br. 2 (jesen 2004): 315-316

3 Ivo Žanić, „Podvučeno žutim: Raspad Jugoslavije i značenjsko-funkcionalne transformacije jedne krilatice, 1987-2004“, u Devijacije i promašaji. Etnografija domaćeg socijalizma, ur. Lada Čale Feldman i Ines Prica (Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2006): 133

Knjiga ili članak s više autora

  • Ako knjiga ili članak ima dva autora, prilikom prvog citiranja navode se oba imena i prezimena, onim poretkom kojim su navedena na naslovnoj stranici.
  • Ako knjiga ili članak ima tri autora, prilikom prvog citiranja navode se imena i prezimena svih autora, a prva dva imena odvajaju se zarezom.
  • Ako knjiga ili članak ima četiri i više autora, prilikom prvog citiranja navodi se ime i prezime prvog autora, a iza njega se stavlja kratica et al.
  • Ako se navodi djelo s korporativnim autorstvom, ime korporacije, agencije, ministarstva itd. koristi se kao ime autora.

Primjeri:

1 Snježana Koren i Branislava Baranović, „What Kind of History Education Do We Have after Eighteen Years of Democracy in Croatia? Transition, Intervention, and History Education Politics (1990-2008)“, u „Transition“ and the Politics of History Education in Southeast Europe, ur. Augusta Dimou (Göttingen: V&R unipress, 2009): 121

2 Zdenko Radelić et. al., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (Zagreb: Hrvatski institut za povijest i Školska knjiga, 2006), 409-411.

3 Savet za nauku i kulturu Vlade FNRJ, Školstvo u FNR Jugoslaviji: od školske 1945 – 1946 do 1950 – 1951 godine (Beograd: 1952), 59

Knjiga ili članak koji se ne navodi prvi puta

  • Ako se isto djelo (knjiga ili članak) citira u bilješci koja slijedi neposredno nakon bilješke u kojoj su navedeni puni podaci o djelu, stavlja se kratica Ibid. (lat. ibidem, na istom mjestu), zarez i broj stranice.
  • Ako knjiga ili članak ima dva ili tri autora, prilikom drugog i svakog sljedećeg citiranja navode se prezimena svih autora i naslov djela u punom ili skraćenom obliku. Ako knjiga ili članak ima četiri i više autora, pri drugom i svakom sljedećem citiranju navodi se prezime prvog autora i uz njega se stavlja kratica et al.

Primjeri:

1 Ludwig Steindorff, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas (Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2006), 113-125

2 Ibid., 143

  • Ako se u bilješci ponavlja ime autora/autorice iz prethodne bilješke, ali s različitim radom, umjesto imena može se koristiti idem (isti, isto) ili eadem (ista).

Primjeri:

1 Ivo Goldstein, Hrvatska povijest (Zagreb: Novi Liber, 2003), 67

2 Idem, Hrvatska 1918 – 2008 (Zagreb: EPH Liber, 2008), 183

  • Ako se isto djelo ponavlja u bilješci koja ne slijedi neposredno iza prvog navođenja, onda se bilješka piše u skraćenom obliku: navodi se samo prezime autora te obvezno naslov – cijeli ili kraći (nikako kratice op. cit. ili nav. dj. umjesto naslova). Naslov se krati ako je riječ o dužem naslovu – u pravilu više od četiri riječi. Nakon toga se navodi još samo broj stranice na kojoj se nalazi citirani tekst, a izostavljaju se podaci o mjestu izdanja, izdavaču, godini izdanja i broju časopisa. Ako se isto djelo ponovo citira u sljedećoj bilješci ili nekoliko sljedećih bilježaka, može se također koristiti kratica ibid.

Primjeri:

1 Tvrtko Jakovina, „Sovjetska intervencija u Afganistanu 1979. i Titova smrt“, Historijski zbornik, LX (2007): 298.

4 Jakovina, „Sovjetska intervencija u Afganistanu“, 301

5 Ibid., 303

2 Ludwig Steindorff, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas (Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2006), 113-125

6 Steindorff, Povijest Hrvatske, 222

7 Ibid., 223

Enciklopedija, leksikon ili rječnik

  • Kada se citiraju poznate enciklopedije, podaci o mjestu i godini izdanja, kao i o izdavaču se obično izostavljaju. No ako nije riječ o prvom izdanju, treba navesti broj izdanja.
  • Kada se radi o djelu u kojemu se natuknice navode abecednim redom, prije natuknice stavlja se kratica s.v. (lat. sub verbo = pod riječju). Ako je enciklopedijski članak potpisan, navodi se obično i autor.
  • Specijalizirane enciklopedije, leksikoni i rječnici navode se kao knjige.

Primjeri:

1 Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., s.v. „Školstvo u Jugoslaviji“

2 Jaroslav Šidak, „Hrvati. Historija“, u Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd.

Članak u novinama

  • Za članak u novinama navodi se autor, naslov članka (u navodnicima), naslov novina (u kurzivu) i datum izdanja. Može se navesti i broj stranice.

Primjer:

1 Ivica Radoš, „Povijest za pučkoškolce: mitologija u službi politike, Jutarnji list, 6. listopada 1998, 7

  • Za internetske stranice navodi se ime stranice i elektronička adresa. Za članke dostupne na internetu navode se podaci o autoru, naslovu, publikaciji, datumu i godini izdanja, elektronička adresa i u zagradi datum posjeta adresi. Ako se citiraju publikacije (knjige, članci) koje su osim u tiskanom izdanju dostupne i na internetu, onda se iza obveznih podataka o tiskanom izdanju i navodi i elektronička adresa (URL) te u zagradi datum posjeta.

Primjeri:

1 The British Cartoon Archive, http://www.cartoons.ac.uk/ (posjet 19.10.2010)

2 Ford, Peter. „France divided over how to cast its colonial past“, Cristian Science Monitor, 4.1.2006. http://www.csmonitor.com/2006/0104/p01s02-woeu.html (posjet 19.10.2010)

Upute za izradu bibliografije

Opće upute

  • Bibliografija se donosi na kraju članka, a prije sažetka na engleskom jeziku. Nije obvezna ako postoje pune podnožne bilješke u tekstu.
  • U bibliografiji se djela navode abecednim redoslijedom, prema prezimenu autora. Ako autor nije poznat, djelo se navodi prema prvoj riječi naslova.
  • Podaci o autoru, naslovu i izdanju međusobno se, za razliku od bilježaka, razdvajaju točkama.

Navođenje knjiga/monografija:

  • Prvo se navodi prezime i puno ime autora (odvojeni zarezom), zatim naslov knjige (u kurzivu), mjesto izdanja, izdavač (ako ima više izdavača, navode se svi) i godina izdanja.
  • Ako se knjiga citira prema izdanju koje nije prvo, onda se taj podatak navodi iza naslova i odvaja zarezom.
  • Ako nije poznato mjesto izdanja, onda se na odgovarajuće mjesto stavlja oznaka s.l. (sine loco), a ako nije poznata godina izdanja, stavlja se s.a. (sine anno).
  • Ako je publikacija u tisku, onda se navodi mjesto izdanja i izdavač, a umjesto godine izdanja navodi se u tisku.
  • Ako se navodi knjiga s više autora, prezime prvog autora dolazi prije imena i odvojeno je zarezom, a drugi se autori navode prvo imenom, a onda prezimenom koji se ne odvajaju zarezom. Navode se imena i prezimena svih autora, osim ako ih ima više od sedam: u tom slučaju koristi se kratica et. al. (et alii – „i drugi“).
  • Na kraju navoda dolazi točka.

Primjeri:

Best, Antony, Jussi M. Hanhimäki, Joseph A. Maiolo, Kirsten E. Schulze. International History of the Twentieth Century. London and New York: Routledge, 2004.

Ivić, Nenad. Napulj i druga imaginarna mjesta. Zagreb: Gordogan, 2009.

Klaić, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, 2. izd. Zagreb: Školska knjiga, 1975.

Leček, Suzana, Tihana Petrović Leš. Znanost i svjetonazor. Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941. Zagreb: Srednja Europa, u tisku

  • Ako se navodi više radova istog autora, redaju se abecednim redom po prvom slovu naslova, bez obzira radi li se o autorskom ili uredničkom radu. Umjesto ponavljanja imena autora stavlja se crta od cca pet slovnih mjesta: _____

Primjer:

Bilandžić, Dušan. Hrvatska moderna povijest. Zagreb: Golden marketing, 1999.

_____, Povijest izbliza. Memoarski zapisi 1945-2005. Zagreb: Prometej, 2006.

  • U zbornicima radova, urednici/urednice se tretiraju kao autori, a iza imena navodi se kratica ur. Ako postoji više urednika, navode se sva imena.

Primjeri:

Čale, Lada, Ines Prica, ur. Devijacije i promašaji. Etnografija domaćeg socijalizma, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2006.

Roksandić, Drago, ur. Uvod u komparativnu historiju. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2004.

  • U slučaju izdanja izvora navodi se i priređivač/priređivačica i po potrebi ostali znanstvenici koji su sudjelovali u pisanju predgovora, popratnih tekstova itd.

Primjer:

Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske 1945-1952. Svezak 1: 1945-1948. Priredila Branislava Vojnović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005.

  • Kod knjige prevedene s drugog jezika prevodilac se navodi iza naslova, a prije podataka o mjestu, izdavaču i godini izdanja.

Primjer:

Bloch, Marc. Apologija historije ili zanat povjesničara. Prevela Jagoda Milinković. Zagreb: Srednja Europa, 2008.

  • Za znanstveni ili stručni članak u časopisu navodi se prezime autora, ime autora, naslov rada, naslov časopisa, godište i/ili broj časopisa, godina izdanja i broj stranica (od-do). Naslov članka stavlja se u navodnike, dok u kurzivu dolazi naslov časopisa. Nema zareza između naslova časopisa i broja časopisa, dok godina izdanja dolazi u zagradi. Navod se stranice od početka do kraja članka koje se dvotočkom odvajaju iza godine izdanja u zagradi. Za razliku od zbornika radova, ne navodi se ime glavnog urednika redovite serijske publikacije.

Primjeri:

Dota, Franko. „Sjećanje na poplavu u Firenci 1966. – osnovni elementi memorijskog narativa.“ Povijest u nastavi, VI, 2 (jesen 2008): 153-166.

Škiljan, Filip. „Hrvatsko zagorje, Jasenovac, Kordun i Banija – primjeri upotrebe novih metoda istraživanja hrvatske povijesti.“ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 41 (2009): 409-432

  • Za članak u novinama navodi se autor, naslov članka (u navodnicima), naslov novina (u kurzivu) i datum izdanja.

Primjer:

Puhovski, Žarko. „Autoritet krvi ili mirnodopska egzistencija?“, Vjesnik, 13.10.2000.

  • Članak u zborniku radova: navodi se prvo prezime i ime autora i naslov članak (u navodnicima). Zatim slijede podaci o publikaciji: naslov (u kurzivu), ime i prezime urednika zbornika, broj stranica navedenog rada unutar zbornika, mjesto izdanja, izdavač i godina izdanja.

Primjeri:

Pavlaković, Vjeran. „Komemorativna kultura Bleiburga, 1990-2009.“ U Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti, ur. Sulejman Bosto i Tihomir Cipek, 167-194. Zagreb: Disput, 2009.

Budak, Neven, “Post-socialist historiography in Croatia since 1990.” U (Re)Writing History – Historiography in Southeast Europe after Socialism,ur. Ulf Brunnbauer, 128-164. Münster: LIT Verlag, 2004.

  • Za internetske stranice navodi se ime stranice i elektronička adresa. Za članke dostupne na internetu navode se podaci o autoru, naslovu, publikaciji, datumu i godini izdanja, elektronička adresa i u zagradi datum posjeta adresi. Ako se citiraju publikacije (knjige, članci) koje su osim u tiskanom izdanju dostupne i na internetu, onda se iza obveznih podataka o tiskanom izdanju i navodi i elektronička adresa (URL) te u zagradi datum posjeta.

Primjeri:

The British Cartoon Archive. http://www.cartoons.ac.uk/ (posjet 19.10.2010)

Gabrič, Aleš. Sledi šolskega razvoja na Slovenskem. Ljubljana: Pedagoški inštitut, 2009. http://www.pei.si/UserFilesUpload/file/digitalna_knjiznica/Dissertationes_7/index.html (posjet 19.10.2010)

Ford, Peter. „France divided over how to cast its colonial past“, Cristian Science Monitor, 4.1.2006. http://www.csmonitor.com/2006/0104/p01s02-woeu.html (posjet 19.10.2010)

HPP
About HPP (168 Articles)
Hrvatski povijesni portal je elektronički časopis za povijest i srodne znanosti pokrenut 2006. godine.
Contact: Website