Novo:

Povijest novca (13): Prastara 69. godina bijaše godina četiriju rimskih careva

Prošlo je nešto sitno vremena otkada se nisam tekstovima svojim javljao na stranicama našega HPP-a, no evo me ponovno u stroju. Da se nakratko prisjetimo, stadoh eto pri godini 69. naše ere, a koja zasigurno ostaje u rimskoj i svjetskoj povijesti zapisana i specifično poznata kao „godina četiriju careva“. Upravo je te godine u Rimu izbio veliki građanski rat, a na vrućem su se prijestolju na brzinu izmijenili carevi Galba, Oto, Vitelije i Vespazijan. Senat je za Neronova nasljednika priznao Servija Sulpicija Galbu, rimske su legije u Germaniji izabrale Vitelija Aula, pretorijanska garda u gradu Rimu izglasala je Ota Marka Salvija, a na vlast je napokon došao Tit Flavije Vespazijan ili latinski Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus. Proglašenje rimskim carem uz potporu legija u Egiptu dana 1. srpnja 69. godine te vladaše do svoje smrti dana 23. lipnja 79. n.e. Rođen je dana 18.studenog 9.n.e. pa je živio za ona vremena impozantno dugih sedamdeset godina. On, kao posljednji koji bijaše iz plemenite kuće Flavijevaca, na kraju je te odista čudne rimske godine uspio vrlo značajno učvrstiti svoj carski položaj.

Vespazijan kao čovjek bijaše izuzetno uspješan rimski vojskovođa, koji je pridobio vlast mačem na velikom području istočnog dijela Rimskog Carstva. Podupirao je sve Galbine carske pretenzije, ali nakon njegove smrti i sam je postao pretendent na to isto prijestolje. Nakon samoubojstva nesposobnoga i mladoga cara Otona, Vespazijan je uspio nasilno preoteti sve zimske zalihe žita i tako zauzeo dobar položaj u odnosu na suparnika Vitelija. Vespazijanovi su pristalice dana 20. prosinca 69. godine uspjele zauzeti vječni grad Rim. Samog (već trećeg po redu) cara Vitelija ubili su njegovi vlastiti vojnici, a Senat je već slijedećeg dana i bez oklijevanja proglasio Vespazijana carem. No, za razliku od svojih prethodnika julijevaca i klaudijevaca, Vespazijan je slabo mario za Senat. Primjerice, kao datum svoga stupanja na vlast odredio je već 1. srpnja, odnosno dan kad su ga vojnici proglasili carem, umjesto 21. prosinca, kad je to isto učinio Senat. U kasnijim godinama svoje vladavine čak je bezobzirno i samovoljno izbacivao i isključivao iz rimskog Senata sve njemu neposlušne i nepokorne osobe. Vespazijan je ipak uspio izbaviti grad Rim iz vrlo dubokih financijskih problema nastalih zbog raskoši života cara Nerona i građanskih ratova. Velikim povećanjem (ponekad i dvostruko) svih poreza stvorio je značajni višak u državnoj carskoj riznici i krenuo u izvođenje monumentalnih javnih projekata. Između ostaloga, naručio je gradnju rimskog Koloseuma te izgradio Forum s hramom Mira u središtu. Vrlo je uspješno carevao provincijama, a njegovi su vojskovođe ugušili pobune u Siriji i Germaniji. Također, proširio je granice Rimskog carstva u Germaniji i Britaniji. Stanovnike Hispanije (Španjolska) proglasio je rimskim građanima. Iako se u njegovo vrijeme carska vlast više nije smatrala nasljednom, car Vespazijan je inzistirao, da ga svakako naslijede njegovi sinovi, Tit Flavije i Domicijan.Stariji Tit, koji je postigao znatne ratne uspjehe početkom očeve vladavine, činio se glavnim kandidatom, dok je Domicijan bio onaj hirovitiji i neodgovomiji sin. Tit se pridružio ocu kao cenzor i konzul te mu je pomogao da preustroji senatorsku čast. Vespazijan je umro 79. godine, a sim mu Tit odmah bi proglašen carem.

Trijumf Tita i Vespazijana u Jeruzalemu

Trijumf Tita i Vespazijana u Jeruzalemu

Tit Flavije Vespazijan ili često nazivan samo Tit ili Tito!? (30. prosinca 39.-13. rujna 81.), vladao je Rimskim carstvom od 79-81.n.e. Bijaše najstariji sin cara Vespazijana, ali kao njegov nasljednik nije u početku svoje dvogodišnje vladavine bio previše omiljen u rimskom pučanstvu. No, kasnije se ispostavilo, da je bio jedan od najboljih careva, koje je Rim ikada imao u vrlo dugoj plejadi istih. Tit je po karakteru bio sušta suprotnost svom mlađem bratu Domicijanu o komu je dosta pisao tadašnji poznati kroničar i povjesničar imenom Tacit. A kratkotrajnu su pak Titovu vladavinu obilježile poznate i katastrofalne nesreće. Najprije je dana 29. lipnja godine 79. vulkan Vezuv zatrpao grad Pompeje, potom Herculaneum i Stabium, čime je ustvari bio uništen gotovo cijeli napuljski zaljev. Potom je već 80.n.e. ogromni požar poharao grad Rim. Ipak, car Tit je bio vrlo darežljiv u obnovi pa je vremenom postao omiljen u narodu. Izgradio je čuvene Titove lukove na Circus Maximusu te na ulazu u Forum Romanum, a koji podsjećaju na pobjedu protiv židovske pobune (66-70.) i osvajanje grada Jeruzalema u mjesecu rujnu 70. godine. Poznato je i to da se, dok je boravio u Jeruzalemu, strasno zaljubio u Barenicu od Cilicije, sestru Agripe II., židovskog kralja. Ponosio se radom na golemom rimskom amfiteatru, koji je započeo njegov otac. Koloseum još nije bio niti dovršen kada gaje Tit osobno otvorio 80. godine. Isto bijaše popraćeno nadasve raskošnom predstavom sa stotinu gladijatora. Veličanstvena je i impozantna predstava trajala točno sto dana. Velebna građevina je dovršena tek pod carevanjem brata mu Domicijana. Tit Flavije je umro 81. godine u svojoj 41. godini života. Govorkalo se naravno, da gaje ubio vlastiti brat.

Domicijan

Domicijan

Domicijan nipošto nije održao veliki očev i bratov carski ugled. Iako su njegove zločine možda preuveličale kasnije generacije, sigurno je da nije htio ni sa kime dijeliti vlast. Već i prije Domicijana bijaše običajem, da car istovremeno drži mnogo položaja ustanovljenih u vrijeme Republike (na primjer položaje cenzora i tribuna), ali te položaje su mogli imati i drugi političari. Car Domicijan je htio sve položaje samo za sebe, čime je pobudio neprijateljstvo Senata i vlastitog naroda. Proslavio se 84.n.e. pacifikacijom Britanije i osvajanjem teritorija današnjeg Welsa i Škotske. Godine 85. guši veliku pobunu u Drakiji (Rumunjska). Car Domicijan je ubijen 96. godine, što je ujedino bio i kraj vladavine carske dinastije Flavijaca.

Domicijan srebrni denar

Domicijan srebrni denar

Tada na svjetsku scenu stiže Nerva, prvi od tzv. pet dobrih careva i postaje rimski imperator. A što se pak društvenog života Starog Rima tiče, svekoliki kult štovanja raznih bogova ispunjavao je dnevni život građana rimske države. To se osobito lijepo vidi na reversima (stražnja strana) mnogih rimskih novčića, sve do legalizacije kršćanstva za Konstantina I. Velikog godine 313. Likovno je kult bogova prikazivan ponajprije žrtvenicima, na kojima su žrtve prinosili carevi, muški članovi carske kuće i svećenici, sipajući iz zdjelice tekućinu u plamen koji je sukljao iz žrtvenika. Do oltara često su prikazane žrtvene životinje, osobito svinja, ovca i bik (sus, ovis i taurus), a uz njih katkad i “victimarius”, tajanstveno lice koje sjekirom ubija žrtvu. Žrtvenici su često ukrašeni raznim ukrasima i natpisima. Pored obrednih pomagala na okupu (nož, baklja, vrč, augurski štap i kropilo) nailazimo i na pojedinačne vrčeve i baklje. Sa žrtvenim svečanostima povezane su razne vjerske igre, osobito tzv. stoljetne, “ludi saeculares” i “sacra saecularia”. Proslavljene su bile prvi put pod carom Augustom još 17.pr.n.e. i ponovljene pod Domicijanom (83.n.e.) na čijim se novcima nalaze likovi s oltarskim stupom (“cippus”) i glasnikom. Na rimskom novcu naročito je istaknuta proslava tisućgodišnjice osnutka grada Rima (248.n.e.) za kasnije vladanja cara Filipa I. Arabsa. Tom prilikom održane su velike proslave u Rimu, među kojima su se posebno isticale one poznate borbe sa divljim zvijerima u Koloseumu. Tada je izdana i serija prigodnog novca (sa natpisom SAECULARES AUGG), na kojima se nalaze likovi lava, vučice, losa, vodenog konja, jelena s čitavim nizom njegovih srodnika te na kraju kozorog.

Domicijan srebrna tetradrahma 81.n.e.

Domicijan srebrna tetradrahma 81.n.e.

Tit Flavije bakreni as

Tit Flavije bakreni as

Vespasian srebrni denar 69-77.n.e.

Vespasian srebrni denar 69-77.n.e.

Vespasian srebrni denar 75.

Vespasian srebrni denar 75.

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.