Novo:

Povijest novca (12): Novčarstvo Rimskog carstva za vladavine cara Nerona

 Lik Nerona u filmu Quo vadis

U jednom dijelu posljednjeg nastavka ovog internetskog feljtona o povijesti novca (a i svijeta), spomenuo sam još jednog iz zaista vrlo duge pleade poznatih rimskih careva. Bijaše to Neron (*15. prosinca 37. +9. lipnja 68.), peti dakle po redu rimski car i ujedino posljednji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije. Puno mu carsko ime bijaše Neron Klaudije Cezar August Germanski (možda ste nedavno gledali film „Drugi svijet“ na RTL-u?). Da, da, to je baš onaj povijesno poznati čudak koji je takvom nevjerojatnom ljubavlju obožavao poeziju, čak je i sam pisao i recitirao, no mnogi viđeni povjesničari kažu, više nego užasno. Upravo taj Neron bijaše onaj, a kako navesti nego ludi car koji je godine 64.n.e. spalio svoj voljeni grad Rim, kako bi doslovno istrijebio tada već u samome gradu, a i u cijelome njegovu carstvu, dosta već rašireno kršćanstvo. Ostalo je zapamćenim, kako je, dok je Rim gorio, recitirao jednu od svojih mnogih prigodnih gluposti. Car je Neron u početku svoje vladavine bio prepustio svu vlast majci i učiteljima, pogotovo Luciju Eneju Seneki. S godinama je raslan jegova nadasve bolesna žeđ za apsolutnom vlašću pa je naredio pogubiti i vlastitu majku i nesretnog učitelje. Tijekom Neronova vladanja izbili su mnogi ustanci i pobune po čitavom carstvu, primjerice u Britaniji, Armeniji, Partiji i Judeji.

Godine 66.n.e. Tit Flavije guši veliki židovski ustanak u Judei. Ubrzo se u javnosti pokazala Neronova ogromna nesposobnost pa mu je i sama carska straža 68.n.e. okrenula leđa, nakon čega je on počinio samoubojstvo. Bijaše to ujedno i kraj duge vladavine dinastije Julijevaca – Klaudijaca. Rođen kao Lucije Dimitrije Neron (lat. Lucius Domitius Nero), sin Agripine i Gneja Domicija Ahenobarba, bijaše rimskim carem od 54. do 68. godine naše ere. Na tron svemoćnoga Rimskog cara dovela ga je majka Agripina Mlađa, nakon što je prethodno otrovala svoga muža, naravno redom četvrtog rimskog cara Klaudija , a koji je vladao od 41.-54. (one malo starije generacije se sigurno prisjećaju izvrsne televizijske serije osamdesetih godina prošloga stoljeća “Ja, Klaudije!”). Neron je pak nastavio politiku cara Tiberija (vladao 14. – 37.) te je vodio oštru borbu protiv moćne rimske aristokracije (tzv. senatorskog staleža). Oni su se naime jako protivili sužavanju prava Senata i jačanju neograničene carske vlasti. U početku je vladao umjereno, zahvaljujući utjecaju svojih savjetnika, Seneke, pretorijanskog prefekta Bura i supruge Oktavije. Međutim, uskoro se ispostavilo da je Neron ustvari vrlo svirepi vlastodržac. U skladu s tim pogubio je mnoge ugledne Rimljane i besramno konfiscirao njihovu imovinu. Godine 55. dao je otrovati i svoga brata Britanika. To je bio samo uvod u njegove mnogobrojne kasnije zločine. Četiri godine potom (59.), u svojoj je okrutnosti otišao tako daleko, da je čak dao ubiti i vlastitu majku. Godine 62. likvidirao je Bura i suprugu Oktaviju, kako bi se oženio svojom konkubinom imena Popeja Sabina, a koju je također nekoliko godina kasnije dao ubiti. Pravi besćutni tsunami, zar ne? Car Neron bio je bolesno ambiciozna osoba. U tim svojim nerealnim ambicijama, neprekidno je želio dražiti onda velikog susjeda Aleksandra Makedonskog te je vodio skupe i nesigurne ratove na Istoku, uzalud pokušavajući osvojiti Armeniju, sjevernu obalu Cmog mora i Etiopiju. Mnogo novca trošio je nezasitni Neron i na kazalište, cirkuske igre i nadasve raskošan život. Uobražavao je kako je veliki i nadareni umjetnik te se često pojavljivao u kazalištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i vatreni sudionik u utrkama konjskih dvokolica. Zbog nerazumnog opterećivanja državne blagajne, što se posebno osjetilo u rimskim provincijama kroz mnoge nove poreze, za njegove sulude vladavine buktali su mnogi ustanci u Britaniji, Španjolskoj, Galiji i Judeji. Godine 64., a nakon već spomenutog velikog požara u Rimu, veliko je nezadovoljstvo naroda zahvatilo i sam vječni grad, jer sve su glasine za taj požar krivile isključivo Nerona.

Palež Rima

Palež Rima

Kako bi se koliko toliko opravdao, car Neron je po požaru započeo sa sustavnim progonima novonarastajućih kršćana, jer je upravo njih proglasio krivima za paljevinu Rima. Sljedeće je godine smaknuo mnogo važnih protivnika, ali i nebrojeno nevinih osoba, a sve nakon otkrivanja urote za njegovo svrgavanje. Seneka, koji se već prije povukao s dvora bijaše prisiljen u toj čudnoj situaciji počiniti samoubojstvo, 65. godine. Između 66. i 67. godine, Neron je posjetio antičku Grčku, gdje je i sam sudjelovao u raznim javnim natjecanjima. Za vrijeme njegove odsutnosti iz Rima dolazi do buna u provincijama Galija, Hispanja i Germanija. Kada se vratio u svoj Rim, Senat ga je proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt. Car Neron je zbog toga u svojoj tek 31-oj godini života počinio samoubojstvo. Možda je zanimljivo ovom prilikom spomenuti, iako oni koji se time češće bave to već sigurno dobro znaju, da je upravo po bolesnom caru Neronu nazvan program “Nero-Burning Rom” (oni koji iole barataju engleskim shvatiti će aluziju u imenu programa), kompjutorski softver za snimanje podataka na CD-e i DVD-e (u žargonu “pržilica”) znane njemačke tvrtke Ahead Software. No, vratimo se mi ovdje ipak našoj novčarskoj temi. Uz ranije spomenutih dvanaest glavnih božanstava na rimskim carskim novcima, vidljivo je još čitav niz drugih bogova, polubogova i heroja. Na prvom mjestu treba spomenuti božanstvo čijeje štovanje preneseno u Rim sa istoka. To je SOL (sunce), koje se osobito mnogo javlja na novcima ilirskih careva u 3.st. sa čitavim nizom pridjevaka kao, AVGVSTVS, DOMTNVS IMPERIROMANI (gospodar Rimskog carstva), INVICTVS COMES (nepobjedivi pratilac) ili INVICTVS AETERNVS (nepobjedivi vječni). Ostala istočnjačka božanstva vrlo su rijetko zastupana na starorimskim carskim novcima, ali ih ipak ima. Primjerice SARAPIS (identificiran s Jupiterom), COMES (pratilac cara), ISIS (izjednačena s Cezarom), FARIA (po Farosu kod egipatske Aleksandrije) itd. Od manjih božanstava treba istaknuti IANVS (bog ulaza, početak u godini), no taj starorimski bog sa dva lica koji se tako često javlja na novcima rimske republike (aes grave), vrlo je rijetko likom prikazan na novcima rimskoga carstva. Ali, tekstom on je CONSERVATOR, PATER (otac), AESCVLAPVS (bog zdravlja), bez pridjevaka, ali sa karakterističnim i dobro poznatim simbolom zmije, pa OPS (boginja zemlje, žena Satumova), AVGVSTA i DIVINA (božanska). Vrlo rijetki na rimskim carskim novcima nalazimo CASTOR i POLLVX (Polux), tzv. dioskuri, uglavnom prikazani zajedno stojeći uz svoje konje. Kasnijih stoljeća dosta često ih ima i to baš na follisima cara Maksencija. Pojedinačno pak gledano, prikazan je samo Castor uz svoga konja. FATA VICTRICIA (tri boginje sudbine “Parke”) dolaze samo na novcima careva Dioklecijana i Maksimijana Herkulija, kao tri sestre koje si daju ruke. Popularni BAKO (bog vina i vinove loze) dolazi na novcima pod imenom LIBER. I njegov je lik vrlo rijedak. Pridjevci su mu još CONSERVATOR i PATER.

Neron, srebrna tetradrahma 54-68.

Neron, srebrna tetradrahma 54-68.

Neron, brončani sestecij 54-68.

Neron, brončani sestecij 54-68.

Neron, bakreni As

Neron, bakreni As

Neron, srebrni denar

Neron, srebrni denar

Neron, brončani dupondij

Neron, brončani dupondij

Neron, srebrne mince

Neron, srebrne mince

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*