Novo:

Povijest novca (7): Novčarstvo Rimskog Carstva (prve godine Carstva)

Rimsko Carstvo je vrlo uobičajeni povijesni naziv za staru rimsku državu, a nakon što ju je iz Republike i uprave Senata preustrojio Gaj Oktavijan August, posljednja tri desetljeća stare ere. Iako je grad Rim imao svoj imperij stoljećima prije Augustove samovlade, ta se predaugustovska rimska država uobičajeno naziva Rimska Republika. Impozantno je Rimsko Carstvo od godine 27.pr.n.e. čvrsto I organizirano upravljalo sa svim bivšim, uglavnom sasvim već heleniziranim državama na Sredozemlju, kao i širokim bivšim keltskim područjima sjeverne Europe. Posljednji je rimski car zbačen s prijestolja godine 476. nove ere (n.e.), ali je tada istočnim područjima već vladao drugi car, sa sjedištem svoga imperija u Konstantinopolu. Dakle, Istočno Rimsko Carstvo (Bizant) i dalje je postrojalo, iako se postupno teritorijalno smanjivalo, sve do godine 1453., kada su Turci osvojili grad Konstantinopol. Kasnije države, na zapadu (Franačko Kraljevstvo i Sveto Rimsko Carstvo) i na istoku (Ruski carski imperij), koristile su starorimsko državničko nazivlje sve do pred sama vrata modernog doba. Neposredno pred propast Rimske Republike (oko 30.pr.n.e.) Gaj Oktavijan (37.pr.n.e.-14.n.e.), inače usvojeni pranećak Gaja Julija Cezara, a tim činom i njegov posinak, izrazito je učvrstio svoj politički položaj pobjedom nad jedinim preostalim i najznačajnijim mu protivnikom, Markom Antonijem. Bijaše to u strašnoj bitki kod Akcija, godine 30.pr.n.e. No, i sva ostala dotadašnja događanja, kao da su radila u njegovu korist.

Grad je Rim zbog građanskog rata bio u kaosu. Osim toga, Rim nije bio spreman prihvatiti apsolutnu vlast jednog despota, a što se vrlo jasno dalo naslutiti iz ponašanja oholog Oktavijana. Širenjem prostanstava rimske carske države, povećavao se postepeno naravno i teritorij samoga grada Rima. U njega su pritjecala ogromna bogastva iz ostalik okupiranih provincija i pokrajina. Istima se prvenstveno koristila državna uprava, ali i onaj manji dio rimskog pučanstva, koji je po raznim hierarhijskim nivoima aktivno sudjelovao u njezinu radu. S druge strane pak, masovnim prilivom doseljenika sa sela te iz pokrajina u tada raskošni i odista prebogati grad Rim, veći dio rimskog građanskog društva naglo osiromašuje zbog prevelike konkurencije pri obavljanju svekolika posla, čime se drastično povećao broj nezaposlenog i slabo zaposlenog lokalnog stanovništva samog grada Rima. Isti je uslijed izrazito lošeg ekonomskog stanja, osobito od posljednjeg stoljeća stare ere bio u stalnim sukobima s vladajućom klasom. U građanskim ratovima između stranaka patricija i plebejaca, formirane bijahu svekolike plaćeničke vojske s obaju strana, a vojskovođe koji su ih vodili postaju svojim pobjedama onaj glavni politički faktor u kreiranju života onda već bivše Republike. Oni su se uglavnom iz političkih interesa udruživali u saveze, a pošto su skoro redovito bila njih trojica, takav se savez zvao triumviratom. Najjači bi od triumvira, obično prije ili kasnije eliminirao onu drugu dvojicu slabijih. To sun am najzornije pokazali povijesni primjeri ponajprije Gaja Julija Cezara, a potom znatno kasnije i samog Gaja Oktavijana Augusta. A on bijaše vrlo lukav čovjek. Prvo je sasvim raspustio svu vojsku te organizirao javne izbore. Izabraše ga sasvim legalno na vrlo moćan položaj rimskog konzula. Godine 27.pr.n.e. službeno vraća svu izvršnu vlast rimskom Senatu te je ponudio, da se sasvim odrekne svoje vojne premoći i vlasti nad Egiptom. Ne samo da je rimski Senat odbio te njegove ponude nego mu je sasvim prepustio upravu nad Hispanijom, Galijom te Sirijom.

August denar

August denar

Malo nakon toga, rimski Senat mu dodjeljuje naziv Augusta, uzvišenog. Ipak, Oktavijan August je jako dobro znao, kako mu položaj rimskog konzula neće donijeti tako željenu apsolutnu moć. Zato je godine 23.pr.n.e. odstupio s toga položaja, kako bi u zamjenu stekao druga dva. Kao prvo, postao je tribun što mu je omogućilo da saziva rimski Senat kada god to hoće, određujući samostalno sve teme za raspravu. S obzirom da je položaj tribuna tradicionalno tada već bio vezan uz rimski narod, Augustova je moć još dodatno narasla. Kao drugo, stekao je sasvim nove ovlasti u obliku imperijalne moći, a što je značilo da ustvari ima vrhovnu vlast u svim onim pitanjima oko teritorijalne uprave. Tako se ta godina 23.pr.n.e. obično povijesno računa kao ona, kada je ustvari Oktavijan August i postao prvi rimski car. Ipak, osobno je više volio sasvim građanske naslove princeps ili “prvi građanin” ili čak prvi među sebi ravnima. No, zapravo je on vrlo samosvjesno bio onaj prvi i službeni starorimski carski vladar, dakle povijesno prvi rimski imperator. Time je stekao doživotno i neprikosnoveno pravo imenovanja svoga zakonskog nasljednika između članova svoje kuće ili adoptiranog (usvojenog) posinka. Kao rimski car, August je hladnokrvno i vrlo efikasno uredio svoje carstvo. Njegove su izuzetne sposobnosti velikim dijelom zaslužne, što se Rimsko Carstvo uspjelo tako dugo održati. Uveo je standardizirani tip novca, uredio poreznu politiku te izgradio državnu birokratsku strukturu, sastavljenu od vitezova i slobodnjaka (bivših robova). Svojim je vojnicima uredio mirovine. Bijaše vješt propagandist. Dobio je potporu svekolike rimske književnosti, kada postaje pokroviteljem onda i dan danas čuvenih pjesnika, Horacija, Livija te nadasve Vergilija. Kako bi se još više svidio svom mnogoljudnom narodu, vješto je koristio igre u arenama te posebne događaje, koji su svi redom slavili njega i uzdizali njegovu obitelj. Car August je osnovao prve profesionalne vatrogasne postrojbe na svijetu te je u gradu Rimu uveo prvu profesionalnu policiju. Kao apsolutni vladar Rimskog Carstva, imenovao je i svog nasljednika. Tim je činom vratio u praksu stari običaj, a koji bijaše odbačen još pri osnivanju Rimske Republike (510.pr.n.e.), kao sramotan! U novčarskom smislu, Rimsko Carstvo je u svojim počecima bankarskog funkcioniranja, naravno po tom pitanju naslijedilo mnoge tradicije umiruće Rimske Republike. Srebrni su denari unutar toga prijelaznog perioda i nadalje bili osnovna rimska valuta. No, car je August nanovo uveo mjedeni i bakreni novac i to upravo one tipove, koji su bili ukinuti još početkom 1.st.pr.n.e. Od mjedi su počeli biti kovani SESTERCIJ (4 asa) te DUPONDIJ (2 asa). Rijetko je bio kovan TRIENS (1/3 asa), a još rjeđe dvostruki sestercij.

August sestercij

August sestercij

August dupondij

August dupondij

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.