Novo:

Povijest novca (3): Novčarstvo Rimske Republike (510-30.g.pr.Kr.)

Denari rimske republike

Rimska Republika, osnovana nakon propasti prastarog Romulova kraljevstva negdje oko godine 510. prije Krista (pr.Kr.), razvijala je svojedržavno uređenje postepeno, iz primitivnog zbora slobodnih seljaka do potpuno organizirane državne uprave kojoj je na čelu bio “patricijat” odnosno plemstvo, ograničeno na izvjestan manji broj tada viđenih i imućnih starorimskih obitelji. Položaj pak ondašnjeg običnog pučanstva pogoršavao se postepeno kroz nailazeća stoljeća iako je neki broj prebogatih plebejskih obitelji zakonskim putem izvojevao pravo na sve one državne službe, koje su do formiranja Republike pripadale samo i isključivo patricijatu. Posljedicom toga bijaše stvaranje nobilitasa, patricijsko-plebejskog službeničkog plemstva, koje je upravljalo državom pridržavajući se strogo dvaju temeljnih postulate i principa; kolegijalnosti (jednu službu vrše istovremeno dvije osobe) te anuiteta (pojedinaslužba traje isključivo i ne više od godinu dana). Najkarakterističniji primjer takvih nositelja državnih funkcija nalazimo u rimskim konzulima kao predstavnicima one izvršne vlasti, povjerene im od rimskog Senata kao najviše i vrhovne zakonodavne vlasti grada i republike Rima. Pod njima se tada nalazi čitav niz činovničkih službi vrlo solidno izgrađenog, ali u konačnici ipak tipičnog birokratskog državnog aparata.

Upravo zahvaljujući tako postavljenom sistemu te naravno uz odlično izgrađenu, vrhunski discipliniranu i naravno znalački vođenu vojnu silu za ona davna vremena, Rim polako vremenom prelazi na širenje svoje teritorijalne vlasti. S područja Lacija prelazi na osvajanje ondašnje srednje Italije, a potom svoje ogromne osvajačke apetite i interese usmjerava i prema tadašnjim starogrčkim gradovima, odavno već smještenim na samom tlu prastare južne Italije. Nakon teškog poraza posljednjeg predstavnika drevne grčke culture u Italiji, epirskog kralja Pira (272.pr.Kr.), povijesno poznatog po onom izrazu “Pirova pobjeda” (dobio je neke važne bitke, ali na koncu ipak izgubio rat), grad Rim postaje suverenim gospodarom čitave ondašnje kopnene Italije.

Kralj Pir, 278-276.pr.Kr.

Kralj Pir, 278-276.pr.Kr.

Poslije teških i dugih ratova s Kartagom (264-241.pr.Kr.) uspjeva zavladati i Sicilijom, a ne tako pretjerano dugo potom (22.pr.Kr.)  pale su pod njegovu vlast Sardinija i Korzika. Time je ustvari započelo starorimsko osvajanje svih zemalja na području Sredozemnog mora, koje je potpuno završeno uspješnom pobjedom nad Kartagom u tzv. Drugom punskom ratu (218-201.pr.Kr.). A još ranije, godine 225.pr.Kr. katastrofalnim porazom onda vrlo opasnih Kelta u gornjoj Italiji, potpuno bijaše uklonjena svaka eventualna opasnost od njihovih daljnjih pljačkaških upada na taj otada rimski teritorij. Rim započinje s opsežnim pripremama vojnih akcija za osvajanje Galije i Hispanije (današnje Francuska i Španjolska). Nakon pada i propasti Kartage, započinje nezaustavljivi prodor rimske političke i vojne vlasti na Grčku i sve već stoljećima helenizirane zemlje bliskog istoka. Postepenom trajnom eliminacijom tih nekada snažnih grčkih država-polisa, koja je potpuno bila zaključena godine 30.pr.Kr. padom Egipta, gdje je Oktavijan August odnio veliku pobjedu nad Markom Antonijem i egipatskom kraljicom Kleopatrom te osvajanjem čitave Panonije godine 9.pr.Kr., grad Rim od svih tih osvojenih i okupiranih zemalja stvara svoje nove državne pokrajine, znane kao rimske provincije. A u odnosu na svoje grčke susjede u južnoj Italiji i Siciliji prije njihova osvajanja, Rimska Republika je razmjerno kasno počela s izradom svog vlastitog novca. Tek kada se početkom 3.st.pr.Kr. rimska vlast proširila srednjom Italijom, započinje se s lijevanjem teškog bakrenog novca imenom AES GRAVE!

Teški bakreni novac Aes grave

Teški bakreni novac Aes grave

On je po svom obliku i tipovima bio vrlo sličan starom grčkom novcu srednjetalijanskih gradova. Prije toga, pri robnoj su razmjeni služile bakrene šipkice (AES SIGNATUM). Kada je grad Rim zagospodario čitavim južnotalijanskim kopnom, bijaše prisiljen, da se na tržištu novoosnovanih provincija pojavi s vlastitim novcem, kao odrazom i svoje ekonomske moći. Taj je pak novac, prema onom prekrasnom i odavno već udomaćenom srebrnom grčkom novcu, jednostavno morao biti izrađen ne samo od istovjetnog plemenitog metala nego i likovno barem donekle sličan istom. Tako godine 269.pr.Kr. dolazi do izrade tzv. Rimsko-kampanjskog novca kojemu je osnovna valutna jedinica bila didrahma ili dvostruka drahma, a to su bile osnovne novčarske monete i stare Grčke. Nakon pobjede nad Kartagom (241.pr.Kr.) Rim uvodi potpuno novi srebrni novac vlastitog tipa imenom DENAR (10 asa), a potom I njegove osnovne novčane djelove, srebrni KVINAR (5 asa) te srebrni SESTERCIJ (2 ½ asa). Kada je ono godine 44.pr.Kr. mučki i kukavički bio ubijen Gaj Julije Cezar, srebrni denar bijaše na vrhuncu svoje monetarne moći i slave te uporabe u svim bankarskim i inim transakcijama unutar Rimske Republike i izvan nje. Dapače, srebrni denar (denarius) i kvinar (quinarius) postaju tijekom 1.st.pr.Kr. potpuno prevladavajućim novcem Rimske Republike, jer je s počecima toga stoljeća potpuno bila ukinuta izrada bakrenog novca. Rimljani toga vremana su samo u vrlo iznimnim slučajevima kovali zlatni republikanski novac (povijesno su znani takvi komadi u vrijednostima od 60, 40 i 20 asa). Tako pred sam kraj postojanja Rimske Republike, pored vrlo popularnih srebrnih denara i kvinara, postoje jedino još odista lijepi, zlatni AUREUSI, koje su za potrebe plaćanja legionarske vojske i mnogobrojnih plaćenika u mnogim tadašnjim ratnim područjima, prvi dali izraditi poznati ondašnji vojskovođe, primjerice Pompej Veliki, Gaj Julije Cezar te članovi tzv. II. rimskog triumvirata s Oktavijanom Augustom na čelu.

Cezar, 44.pr.Kr.

Cezar, 44.pr.Kr.

Cezar, 46.pr.Kr.

Cezar, 46.pr.Kr.

Marko Antonije

Marko Antonije

Rimski denar

Rimski denar

Rimski denar

Rimski denar

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.