Novo:

Povijest novca (2): Stari Rimljani i njihov svijet novčarstva

 As grave

Rim, urbis et orbis, grad i svijet! Prastare legende govore, kako je čovijek imenom Romul osnovao taj vječni grad još godine 753. prije Krista (g.pr.Kr.) te da su njime u samo praskozorje njegova nastanka, vladali kraljevi. Današnji pak mnogi suvremeni talijanski povijesničari ne dijele više to prastaro mišljenje o osnivačima grada Rima, braći Romulu i Remu, a koje je kao dojenčad u šumi pronašla te svojim mlijekom othranila jedna dobroćudna vučica. Da, čak je i za legendu to malo previše. Uglavnom, kroz prvi milenij svoga veličanstvenog razvoja taj grad postaje Rimskom Republikom (510.g.pr.Kr.). Cijelo ga jedno stoljeće, od 133. do 31.g.pr.Kr., potresaju mnogobrojna politička previranja u stalnoj borbi pojedinaca za vlast (Sula, Pompei, Cezar). A kada je povijesno znameniti veliki Gaj Julije Cezar izrekao onu svoju glasovitu izreku “kocka je bačena” te prešao sa svojim vojničkim legijama rijeku Rubikon, zauvijek se promijenio tijek ukupne svjetske povijesti. A kada ga ono onako podmuklo i s leđa ubiše njegov najomiljeniji posinak Brut (otud ona izreka “Zar i ti sine Brute?”), njegovim političkim sljedbenikom i novim krojiteljem rimske vlasti postaje Oktavijan August. On postavlja temelje budućeg, nadasve moćnog Rimskog Carstva. Posljednji i odlučujući udarac posrnuloj i umirućoj Rimskoj Republici Oktavijan zadaje potpunim osvajanjem iznimno bogatog Egipta.

Oktavijan August postaje prvi car novoga Rimskoga Carstva. Njegov nasljednik, car Trajan (98-117.g.po.Kr.) dovodi Carstvo do vrhunaca svjetske moći i nesagledive teritorijalne rasprostranjenosti. A kolanje pak i kovanje novca u Rimskom Carstvu, vrlo su usko povezani s tamošnjim političkim i ratnim zbivanjima. Naime, zlatni i srebrni starorimski novac izdavao je samo car, a onaj bakreni i brončani rimski Senat. I kroz ovu evidentnu razliku u kvaliteti kovnog materijala vidljivo je, tko je zapravo vladao gradom Rimom, a time i s gotovo pola onda poznatog svijeta. Od toga se načina odstupalo samo u izrazito rijetkim slučajevima. Najraniji, rekao bih ovdje onaj prvotni rimski brončani novac imenom “AS”, nosio je na sebi slike s likovima mnogih rimskih vrlo štovanih božanstava. Takav je novac oko 350. g.pr.Kr. bio dosta primitivne izrade. Isti je danas iznimno rijedak.

Rimski as

Rimski as

Gaj Julije Cezar čini u tom smjeru vrlo radikalan potez, stavljajući svoj osobni lik u profile na novi novac, srebrne denariuse (č.denar). Tako ustvari postaje prvim Rimljaninom, koji još za života kuje svoj novac s vlastitim likom. Rimski car Konstantin I. Veliki (285-337.g.po.Kr.) stvara čvrsti novčarski sustav, čija je osnovna valutna jedinica bila zlatni solidus (č.solid). Isti će kasnije postati osnovom bizantskog novčarskog sustava te stoljećima još uživati vrlo veliki ugled kao sredstvo plaćanja. No, ovo je ovdje ipak prekratak opis povijesti velike starorimske civilizacije, koja je postojala preko tisuću godina. Za neke rimonostalgičare bolno zvuči ona “mille non piu mille”, tisuću da, još tisuću ne! Ali, tako je to bilo.

Cezar srebrni denar

Cezar srebrni denar

No, to ne znači, da ova tema o rimskom novčarstvu, ne zavrijeđuje malo duže bavljenje i opširnije predstavljanje svekolikoj javnosti. Dapače, upravo mi je to ozbiljna nakana kroz naredne članke. Povijest carskog Rima spada još i dan danas u najvažniju epohu ukupne svjetske povijesti. Za Europu, ona je gotovo još uvijek temeljna baza upravo one kulture u koju su se slile najvrijednije tekovine starog antičkog svijeta i na kojoj se zapravo temelji cijela zapadno-europska baštinska kultura današnjice. Uz mnogobrojne ostatke impozantnih rimskih građevina te neponovljivih skulptura, prisutnih baš u svim krajevima nad kojima je nekada stoljećima vladao Rim, a bijaše to veći dio Europe bez njezinih sasvim sjevernih zemalja, čitava Mala Azija pa dalje do rijeke Eufrat i njezinim slivom do Crvenog mora te rubnim područjima crne Afrike, od Egipta do Maroka, najveću je ipak slavu carskom Rimu pronio svijetom osobito solidno, pedantno i lijepo izrađivan njihov kovani, carski novac. Upravo je na njemu došla do potpunog izražaja ona nadasve specifična rimska sistematičnost u mnogobrojnim tipovima likova te sva moguća lapidarnost u natpisima na tom novcu. Tim svojim značajnim osobinama, oni će poslužiti kao veliki uzor mnogih bližih, ali i onih najudaljenijih zemljopisnih i kulturoloških područja po čitavom svijetu. Zahvaljujući čvrstoći sastava te neospornoj solidnosti (kakvoći) svoje izrade, rimski je novac stoljećima odolijevao zubu vremena, izdržavši eto tako i do svog drugog tisućljeća, nadmašivši pritom u čestom broju slučajeva i sam klesani kamen, najpostojaniji material svih vremena postojanja svijeta. Novac je za pučanstvo i građanstvo Rimskog Carstva bio najbolje propagandno sredstvo nihove moći i veličine, a za današnju znanost on je gotovo nezamjenjivo pomagalo pri proučavanju povijesti nastanka svijeta uopće. No, radi boljega uvida u razvoj rimskog carskog novca te ukupnog razumijevanja tih procesa, a koji je ipak bio kovan u jednom poštovanja vrijednom razdoblju od preko pet stoljeća, potrebno je najprije nešto više ovdje reći o njegovom prethodniku, onom novcu iz Rimske Republike te o nekim bitnijim zanimljivostima povijesnog razvitka države, koja je izdavala takav novac. No, neka nam to bude početkom teme slijedećeg nastavka ovog internetskog feljtona o povijesti nastanka i razvoja novca u svijetu.

(nastavlja se …)

August zlatni solidus

August zlatni solidus

Cezar denar

Cezar denar

Starorimski AS

Starorimski AS

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.