Novo:

Ponavljanje povijesti metodom igre u 8. razredu osnovne škole

Primjer iz prakse

Sat ponavljanja je učiteljima najteže i najnezahvalnije organizirati jer je vrlo teško postići maksimalnu učeničku koncentraciju i aktivnost svih učenika, dok je istovremeno učenicima najdosadniji – pogotovo ako se svede na klasično propitivanje. Jednostrano učenje povijesti – ''štrebanje'' i reproduciranje - izaziva opravdan revolt učenika jer se takva nastava pretvara u pedagoško nasilje. Aktivne metode, a jedna je, svakako, i igra, dopuštaju učeniku da bude autonoman. U nastavi povijesti preporučuju se prakseološke metode ( metode praktičnih radova ) kao vježbanje lijepoga govora, čitanja i sastavljanja eseja, crtanje zemljovida, shema, izrada portfolija – mapa (Rendić Miočević ). Dodajem da je igra, također, priznata kao metoda i treba je povremeno prakticirati, barem kao osvježenje na satima ponavljanja.

Primjena igre

Ako se igra primjenjuje od 5. do 8. razreda onda to postaje zanimljiva i ugodna navika. Mislimo da je postupak uvijek isti, ali učenici redovito dodaju nešto novo, promijene pravila, dopune ih, smisle nove igre i pravo je osvježenje pustiti njihovoj mašti i kreativnosti na volju. Ponesu nas i daju motivaciju za izradu novih igara. Igra kao metoda prikladna je osobito na satima ponavljanja:

  • kako kod primjene stečenog znanja tako i
  • pri sistematizaciji gradiva.

Jednako tako je prikladna i na satima obrade novog gradiva:

  • na početku sata za motivaciju učenika
  • tijekom sata za zadržavanje ili povratak koncentracije učenika
  • u završnom dijelu sata pri primjeni novostečenog znanja (Dukić).

Igrom se kod učenika:

  • razvija sposobnost usmene komunikacije
  • razvija tolerancija prema drukčijem mišljenju
  • uči slušati
  • jača samopuzdanje
  • razvija osjećaj zadovoljstva usvojenim znanjem i
  • potiče natjecateljski duh.

Sve su to danas priželjkivane vještine na tržištu rada.

Primjeri igara

Neke igre, koje već igraju prethodne tri godine, prihvatili su u potpunosti i ne treba posebno objašnjavati pravila. Primjerice vješala. Dovoljno je reći da netko nacrta vješala na ploču, za evokaciju (dok upisujem sat u dnevnik), odredim koliko slova ima zadani pojam, i igra počinje.
Takva igra je i grozd. Naznačim na ploču što ponavljamo, i dolaze redom, prema mjestu sjedenja, vezati svoj pojam. Na kraju, ako netko želi, ili ja, zatražimo objašnjenje za određeni pojam, koje daje učenik čija je to ideja. Ne zna li objasniti, vjerojatno mu je netko šapnuo što da napiše.

Križaljke izrađuju vrlo brzo, kao i asocijacije, sada već sa 4 kolone i 4 pojma uz 4 rješenja za kolone i konačno rješenje. Povjesničari pregledaju prije mene i prije nego li umnožimo printerom.

Rebuse još uvijek crtaju rijetki pojedinci jer pored ideje treba imati i likovnog dara.

Kocka je neiscrpna mogućnost. Bilo da je već gotova, tj. napisani pojmovi, događaji, godine, osobe…ili ih zadaju i pišu sami učenici, pa onda lijepe kocku. Varijacije su poželjne što češće. Na kocki se mogu naznačiti samo početna pitanja: tko?, što?, gdje?, kada?,kako?, zašto?, a učenici prvo samostalno pripreme pitanja, provjere u paru i skupini da se ne ponavljaju. Zatim jedna skupina postavlja pitanja drugoj koja baca kocku. Svi učenici su aktivni jer se svi izredaju u odgovaranju i u postavljanju pitanja. Cijeli razred igra jednom kockom. Ali može i svaka skupina za sebe izraditi svoju kocku i igrati u svojoj grupi.

KOCKA

Izrezati, upisati na plohe 6 ( događaja, pojmova, osoba, godina, bitaka… po izboru samo jedno ) te zalijepiti kocku.

Igrajte igru tako da svako baci kocku i objasni ono što je okrenuo.

Ili

KOCKA

Napisati pitanja TKO? ŠTO? GDJE? KADA? KAKO? ZAŠTO? prije lijepljenja kocke. Bacati redom kocku i usmeno postaviti pitanje sa zadanom upitnom riječi
( jedan baca kocku i odgovara na pitanje, drugi postavlja pitanje ).

Ili teži zadatak

KOCKA

Kocka sa zadacima:
OBJASNI, DOKAŽI, PRIMIJENI, RAZMISLI, ZAKLJUČI, NAVEDI.
Zadatke pokušajte smisliti sami. Potražite pomoć učitelja, ako treba.

Zemljovid sa zastavicama je igra koju učenici vole. Raznolika je, svi u skupini imaju poseban zadatak, a na kraju je rezultat vrlo efektan i za njih i za cijeli razred.

Ovo je primjer iz Drugog svjetskog rata. Tako se može smisliti za svaku cjelinu, ili još bolje, ostaviti učenicima da sami prikažu što žele iz teme koju ponavljamo.

ZEMLJOVID SA ZASTAVICAMA
Izreži u bojama zastavice i nalijepi na čačkalice. Upiši odabrani podatak na zastavicu – samo jedan: glavna bojišta, članice Trojnog pakta i Saveznika, konferencije i sporazume, kapitulacije, velike bitke i sl.
Pronađi odgovarajuće mjesto na zemljovidu i ubodi zastavicu.

Igra uloga je dobra za učenike koji imaju sklonosti prema scenskom nastupu i dramskom izrazu. Uz to treba ”dobro” poznavati navike osobe, podatke iz biografije, izvora itd. Tada je lakše prikazati osobu. Igra se uvijek u skupini.

IGRA ULOGA

Odaberite situaciju koju možete ispričati, objasniti i prikazati samo s nekoliko dijaloga ( na satu kraće, a kod kuće duže ):
– Teheran,

  • Jalta,
  • Potsdam,
  • Tito – Šubašić,
  • Drugo zasjedanje AVNOJ-a,
  • ZAVNOH i sve drugo što želite.

Intervju je prihvatljivijii lakši za učenike, jer ga izvode sjedeći i ne moraju se kretati na sceni. Rade u paru.

INTERVJU

Predstavite odabranu osobu odgovarajućim pitanjima i odgovorima:

  • Tito-Šubašić,
  • Staljin u Teheranu, Jalti ili Potsdamu;
  • Čerčil,
  • Hitler i sl. po izboru.

Uvijek mogu dodati svoj izbor.

I domino igru igraju od 5. r., ali je uvijek izazovna. Prilažem primjere svojih igara. Razradila sam sve cjeline pa na kraju godine dobro dođu za sistematizaciju godišnjeg gradiva.

Primjeri igre domino za 8. razred (472.55 kB)

Preporučujem da svaku igru povežete s nekom pričom o Europi. (Le Goff ) Primjerice: Europljani se međusobno ubijaju i silaze u pakao, Da se ne zaboravi (holokaust i genocid), Europa više ne vlada svijetom, A sada…treba li bolje ujediniti Europu, Kakva Europa.
Preko 50 anegdota nudi knjiga Povijest u zrcalu anegdota. (Lijović) Kratke su i lako primjenjive, bilo na satu obrade, bilo na satu ponavljanja, prije ili poslije seminarskih radova, za vrijeme igara… Recimo: o de Golu, Hruščovu, Čerčilu, Vilsonu, Ruzveltu, Kenediju, Trumanu, ”Križnom putu” u Bjelovaru.

Zaključak

Primjenom igre ostvaruje se veći stupanj spontanog i dobrovoljnog rada, lakša komunikacija i osjećaj zajedništva između nastavnika i učenika, te učenika i učenika. (Dukić)
Znači igrom ostvarujemo i odgojni zadatak nastave povijesti, tj. njegujemo opće vrijednosti: toleranciju, suradnju, uvažavanje različitosti, razvijanje radnih navika, razvijanje svijesti o miroljubivom rješavanju problema. (Koren)

Literatura

  • Rendić Miočević, I. ( 2000.): Učenik – istražitelj prošlosti, Zagreb, Školska knjiga.
  • Dukić, I., Janković, T. ( 2005.): Primjer domino igre Drugi svjetski rat u 8. r. osnovne škole, Osijek, seminar Profila.
  • Le Goff, J. ( 2002.): Priča o Europi, Zagreb, Školska knjiga.
  • Lijović, M. ( 1995.): Povijest u zrcalu anegdota, Zagreb, Agroznanje, d.o.o.
  • Koren, S. ( 2004.): Svrha i ciljevi suvremene nastave povijesti, Zagreb, Povijest u nastavi, br.3.
  • Bognar, L. ( 1991.): Igre ( zbirka odgojno-obrazovnih igara ), Osijek, Vlastito izdanje.

NAPOMENA: Objavljen je u casopisu Metodika br. 17 (2 – 2008.).

Slavica Cosic
About Slavica Cosic (21 Articles)
Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*