Novo:

Politika u posljeratnoj Jugoslaviji i kretanje emigranata

U knjizi Ratnici mira navodi se podatak da je neposredno pred odlazak u emigraciju između Pavelića i Mačeka održan sastanak na kojem je dogovoreno da će Maček u emigraciji biti priznat legalnim vođom i predstavnikom hrvatskog naroda, s tim da se između njegovih pristalica i ustaša uspostavi suradnja i zajednička akcija. Taj podatak navode i drugi autori, ali kao malo vjerojatan.

Predsjednik HSS-a dr.Maček otišao je u emigraciju zajedno sa ustaškom vojskom koja se povlačila prema Austriji. Iz Austrije je dospio u Pariz, odakle je prešao u SAD. Tako je HSS u zemlji ostao bez glavnog autoriteta. U emigraciji je bio i glavni tajnik stranke Juraj Krnjević, a potpredsjednika Augusta Košutića komunističke su vlasti držale u zatvoru bez ikakve presude. Nakon obnavljanja Jugoslavije HSS je bio podijeljen na tri frekcije: jedna okupljena oko zatvorenog Košutića, druga oko Šubašića i povratnika haesesovaca iz emigracije i treća grupa prokomunističkog HRSS-a. Ujedinjavanje tih frakcija nije uspjelo.

Nakon rata Jugoslavija je po sporazumu Šubašić-Tito i zahtjevom velesila bila pred uvođenjem višestranačja. U privremenu vladu ušlo je i nekoliko građanskih političara – Demokratska stranka i Mačekov HSS. U Zagrebu 1945. godine nije došlo do formiranja ni jedne građanske stranke, za razliku od Beograda gdje ih je formirano nekoliko (Demokratska stranka, Radikalna stranka, Republikanska stranka, Socijalistička partija, Socijal-demokratska partija, Samostalna demokratska stranka, Zemljoradnička stranka, Narodna seljačka stranka). Centralni komitet KPJ bio je jedinstven da se opozicija mora razbiti – u pitanju je bio samo način. To ne bi smjela biti zabrana već “volja naroda”. Izbori su se pripremali za 11. studenoga 1945. Partijski je mehanizam različitim smicalima razbijao sve napore stranačkih aktivista. Tako su npr. grafički radnici odbili tiskati materijale opozicije, omladinske grupe palile su opozicijske novine i sl. Tako je za izbore narodnih zastupnika u ustavotvornu skupštinu bila postavljena samo jedna lista Narodne fronte s nositeljem maršalom Titom. Na biralištima bile su postavljene dvije kutije – jedna za listu Narodne fronte i druga bez kandidata tj. za one koji ne žele dati glas Narodnoj fronti. Izborna je komisija službeno utvrdila apsolutnu pobjedu Narodne fronte. Na izbore je izašlo 88% birača, od kojih je 90% glasalo za Narodnu frontu. Proces likvidacije višestranačja bio je popraćen intenzivnom promidžbom, koja je isticala i hvalila sve mjere režima.

Ustavotvorna skupština sastala se 29. studenog 1945. i toga je dana Jugoslavija proglašena republikom pod nazivom Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).

Da bi se kompromitirali poraženi režimi priređena su brojna suđenja najvišim prvacima. Tako je u ljeto 1945. suđeno članovima Nacionalnog komiteta Draže Mihailovića; ustaškim prvacima M. Budaku, N. Mandiću, S. Kvaterniku, V. Košaku i drugima. U srpnju 1946. na smrt je osuđen i streljan Draža Mihailović, a u jesen je osuđen nadbiskup Stepinac. Neki istaknuti lokalni prvaci i aktivni članovi građanskih stranaka jednostavno su nestajali bez suda i svjedoka. Komunistički je vrh 1947. odlučio “pooštriti kurs” prema HSS-u. Uhapšeni su prvaci stranke i još više od stotinu pristaša stranke. Na montiranim procesima redom su osuđeni na višegodišnju robiju. Najpoznatije prvake – Košutića, Šubašića i Šuteja – nisu uhapsili, očito da ne izazovu reakciju zapadnih sila. Te su represalije dovele do potpunog zamiranja aktivnosti njenih prvaka, što znači da je prestalo svako djelovanje stranke u zemlji.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (110 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*