Političke prilike srednjovjekovne Bosne (6) – Nekad i danas
Pad Bosne i nešto kasnije Hercegovine (nazivom izvorno Humske), nanio je tako ogromnu štetu hrvatskom narodnom biću, posljedice čega će se osjećati sve do novijeg doba, umnogome i danas tj. na navedenim područjima na kojima obitavaju Hrvati.
Najbolji primjer takvih posljedica i narušenih vjerskih, kulturalnih te nacionalnih odnosa predstavlja grad Mostar koji je danas pod stranom upravom i međunarodno-policijskim nadzorom. Grad je od kratkog ali krvavog muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine strogom vjerskom, nacionalnom i kulturološkom nevidljivom granicom podijeljen na dva dijela. Stari most u ovom gradu, građen od podatnog i blijedo-žućkastog mjesnog kamena vapnenca turskog naziva tenelija – primjer je vrhunske turske gradnje iz XVI. stoljeća. On također danas predstavlja i određeni ”kamen spoticanja i sukoba” jer obostrano vuče korijene iz doba ranije kršćanske (stari lančani most sa dvije kamene kule sa početka XV. stoljeća koje stoje i danas) i kasnije islamske gradnje. Primjer je to kako povijest može utjecati na ljudske živote i stotinama godina poslije završetka nekog važnog društveno-političkog događaja ili procesa. No ipak, moraju se donekle naglasiti i donekle pozitivni učinci turske – otomanske okupacije kroz graditeljstvo, barem u gradnji zahtjevnih kamenih lukova i mostova koji do tad nisu bili poznati u Bosni. Primjerom toga je i začuđujuće jednostavno, lijepo i precizno urađeni više-lučni most na Drini u Višegradu, građen drugom polovnom XVI. stoljeća. Kao takav, postao je i temom brojnih umjetničkih djela i putopisnih opisa.
Simboli nekad i danas – mali primjer
Ljiljani su stari kraljevski motiv bosanskog plemstva i kralja (slično kao i u Francuskoj toga doba i ranije), nalaze se na brojnim ulomcima, zastavama, poveljama i zapisima iz doba. To je poznato svakome tko imalo bolje pozna povijest Europe. Danas, točnije od početka devedesetih godina 20. stoljeća, ljiljani kao simbol pripadnosti i suvereniteta svojataju se uglavnom od strane Bošnjaka – muslimana i njihovog političkog vodstva.
– Što leži iza toga pokušaja? Neznanje ili svojatanje i čitave današnje države BiH za samo jedan narod? Prije ovo drugo!
Osvrnimo se stoga još malo na neke povijesne detalje i jednu zanimljivost iz vrlo popularne knjige od osamdesetih godina – Sveta krv, sveti gral, koja iako nekim temama pristupa na čudan i pomalo usputan te gotovo proračunat, senzacionalistički način, uspijeva ipak zadržati pozornost čitatelja do kraja…

Grb obitelji Kotromanić – Kotromanovića
– …o neo-viteškom redu, poznatom pod imenom Fleur de Lys (Red ljiljana). Taj Red su 1439. navodno osnovali Rene d’ Anjou, Cosimo de Medici, i neimenovani član obitelji Montgomery, jedan od brojnih Škota koji su se u to doba borili u Europi. Pretpostavlja se da je red potisnuo Siksto IV. 1478. nakon čega veći dio stoljeća nije djelovao… Pretpostavlja se da je osnovni cilj reda ljiljana bio vojni pohod protiv Turaka u današnjoj Srbiji, što bi moglo objasniti i simbol ljiljana na grbu današnje? Bosne. No čini se da je red bio usko povezan sa francuskom politikom u 16. i 17. stoljeću.
Zanimljiva pretpostavka kojih inače ima mnogo, no otkud ona u ovoj knjizi koja se bavi uz ostalo i slobodnim zidarstvom i njegovim korijenima? Kažu da određeni stručni ili spisateljski rad nije dobro završiti sa pitanjem, stoga ćemo ovom pregledu i temi dati konačnu riječ u sljedećem zaključku.
Zaključak
Povijest igra važnu ulogu u životu svakog naroda i države, bez nje nema opće spoznaje o istini i podrijetlu, bilo da je riječ o pojedincu, obitelji ili narodu u cjelini – to je neupitno!
Povijest Bosne kao jednog od najstarijih i naj-izvornijih dijelova nekada moćne hrvatske države, teška je i puna etapa koje mogu biti na ponos, ali ujedno služe i opomeni. Danas, iako na udaru vremena i propadanja, nama svjedoče malobrojno očuvani ali značajni kulturni spomenici pisane, slikovne ili usmene predaje poput stećaka, nadgrobnih ploča, povelja ili temelja utvrđenih gradova. Jedan od takvih graditeljskih primjera je i stari grad humsko-hercegovački grad Blagaj (osnovan na prijelazu XIII – XIV. stolj., južno od Mostara), nekada velikaško i vojvodsko sjedište, danas zapušten i oronuo. Oni su naše naslijeđe koje trebamo poštovati da bismo mogli poštovati sami sebe. Iznimno je stoga te vrlo bitno za svakog čovjeka; naročito za mlade naraštaje i studentske kadrove (ne samo one koji se poviješću ili kulturnim naslijeđem usko bave), da poznaju prošlost svoga naroda kako ne bi padali u česte zablude i pogrešne interpretacije. Bilo da su te zablude i pogreške ubačene sa strane, bilo da se u njih same upada vlastitom nevoljnošću i neznanjem…
Literatura
- BAIGENT, Michael, LEIGH, Richard, LINCOLN, Henry, Sveta krv, sveti gral, Stari grad, 2005.
- BEŠLAGIĆ, Šefik, Stećci – kultura i umjetnost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.
- DODIG, Radoslav, Društvo za proučavanje hrvatske kulturne povijesti – Mostar, Troplet – mala uljudbena knjižica, VELEBIT – VELEGRAF, Zagreb, 1994.
- HORVAT, Josip, Kultura Hrvata kroz tisuću godina, Globus, Zagreb, 1980.
- KLAIĆ, Bratoljub, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1989.
- KLAIĆ, Vjekoslav, Povijest Bosne, Svjetlost, Biblioteka Izdanci, Sarajevo 1990.
- KLAIĆ, Vjekoslav, Povijest Hrvata, knjiga četvrta, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1982.
- LORKOVIĆ, Mladen, Narod i zemlja Hrvata, DoNeHa 1996., Prvo izdanje – Zagreb, 1939.
- PETROVIĆ, Leon, Kr’stiani cr’kve bos’nske, ZIRAL – Svjetlo riječi, Mostar – Sarajevo, 1999.
- POPARIĆ, Bare, Tužna povijest Hercegove zemlje, LUKOM d.o.o., Zagreb, 1997.
- RAGUŽ, Željko, «Lažni kraljevi», u: Crkva na kamenu, Mostar, lipanj 2007.
- READ, Piers-Paul, Templari, Stari grad, Zagreb, 2003.
- ŠIŠIĆ, Ferdo, Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskog naroda, Marjan tisak, Split, 2004.
- ŠKALJIĆ, Abdulah, Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1979.
- INTERNET, http://hr.wikipedia.org/, http://www.bosnasrebrena.ba/
Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.