Novo:

Pokret nesvrstanih

Tijekom Drugog svjetskog rata većina se svijeta ujedinila protiv zajedničkog neprijatelja, protiv nacizma. Nakon što je Hitler neočekivano napao Sovjetski savez Staljin je uz pomoć zapadnih saveznika izgradio respektabilnu Crvenu armiju. Sovjeti su tijekom 1944. i 1945. godine toliko ojačali da se u Europi počela voditi utrka za prestižom, koja će vojska kao prva ući u Berlin. Tijekom posljednijh bitaka zapadni su saveznici shvatili da se probudio usnuli "ruski medvjed" i da se granica komunizma opasno primiće Zapadu. Nakon rata odnosi među saveznicima su toliko zahladjeli da je američki političar Bernard Baruch 1947. godine takvo stanje napetosti bez sukoba nazvao “hladni rat”. Sljedeći su koraci bili osnivanje vojnih saveza. Tako su “zapadnjaci” osnovali NATO (1949. North Atlantic Treaty Organization), a komunisti Varšavski pakt (1955.). Dok su se države svijeta priklanjale i približavale jednom ili drugom savezu, nekolicina je svjetskih državnika pokušala, barem na papiru, ostati neutralna.

Osnivači Pokreta nesvrstanih su Josip Broz Tito (predsjednik Jugoslavije), Jawaharlal Nehru (premijer Indije), Gamal Abdel Nasser (egipatski predsjednik), Kwame Nkrumah (predsjednik Ghane) i Sukarno (predsjednik Indonezije). Pokret nesvrstanih (The Non-Aligned Movement – NAM) je zaživio na konferenciji u Beogradu u rujnu 1961. godine. Sudjelovalo je 25 nesvrstanih država i tri države promatrači. Temeljna je misao vodilja bila očuvanje svjetskog mira i međusobno pomaganje zemalja u razvoju.

Do danas je održano 14 konferencija (posljednja 2006. na Kubi – kao gost je sudjelovao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić), a danas pokret broji 114 članica.

Više o položaju Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih pročitajte na ovom linku.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (212 Articles)
<p>Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.</p>