Novo:

Pojava tenkova na bojištu

U povijesti ratovanja vojnici su uvijek pokušavali pronaći način kako da unište što više neprijateljske sile, a da pritom imaju minimalne gubitke. Tijekom stoljeća razvio se redom luk, balista, katapult, trebuchet, puške i topovi. Svako od navedenih oružja se pokretalo ljudskom ili životinjskom snagom. Razvojem prometala u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji izumitelji su vojnicima dali priliku da izmisle ratni stroj koji će se kretati bojnim poljem, štiti posadu i ono najbitnije - biti ubojit. Na putu pronalaska tenka veliku ulogu ima Nikolaus August Otto koji je 1885. godine započeo razvoj automobila. Uz razvoj automobila usavršeni su i razni traktori za vuču. Frederick Simms je 1899. sastavio "motorni ratni auto". Spojio je oklop, Diesel motor i dvije Maxim strojnice. Takvo vozilo je ponudio britanskoj vojci, čiji su zapovijednici smatrali da od takvog vozila nema pretjerane koristi.

Razvoj tenka

1901. Lombardov gusjeničar

1901. Lombardov gusjeničar

Početkom Prvog svjetskog rata u britanskoj vojsci je već postojala grupa koja je s entuzijazmom proricala korisnost tekova u ratovanju. Gusjeničari su se počeli razvijati sa prvim parnim traktorima, a prvi pravi patent na tom području izradio je Alvin Lombard 1901. godine. 1915. godina je značajna u razvoju tenka jer je tada britanskim generalima i političarima prikazan Killen-Strait traktor.

1915. Killen-Strait traktor

1915. Killen-Strait traktor

Traktor je uspješno savladao bodljikavu žicu i oduševio Davida Lloyda Georgea i Winstona Churchilla. D.L George će još iste godine postati premijer, a W. Churchill će postati premijer početkom Drugog svjetskog rata. Upravo je Churchill (tadašnji prvi lord Admiraliteta) potaknuo istraživanje borbenih mogućnosti “kopnenih brodova”. Zbog izgleda koji je podsjećao na spremnik za tekućine “kopneni brodovi” su dobili kodno ime “tank”. Postavljeni su i prvi zahtjevi koje “tank” mora ispuniti: minimalna brzina 6 km/h, mora biti sposoban prijeći zapreku visine 1,5 metara, pregaziti rov širine 1,5 metara, otporan na paljbu pješačkog oružja, naoružan dvijema strojnicama, operativni doseg od oko 30 kilometara i posadu od 10 vojnika. U isto vrijeme razvoj svog tenka započeli su Francuzi.

1915. Little Willie

1915. Little Willie

Prvi tenk nazvan “Mali Willie” (Little Willie) bio je pokretan Dieselovim motorom, težio je oko 14 tona i mogao je nositi troje ljudi u skučenom prostoru. Brzina mu je bila nekih 3 km/h na ravnom terenu ili samo nekih 2 km/h na bojišnici. Za usporedbu spomenimo da je prosječna brzina ljudskog hoda oko 5 km/h. Nije mogao prelaziti preko rovova. Testiran je u rujnu 1915. godine.

Prvi borbeno sposoban tenk Mark I. prikazan je u siječnju 1916. godine. Mark I. je nasljednik “Malog Williea”. Posada od osam ljudi brinula se za stroj težine 28 tona i pritom su raspolagali sa strojnicama i topovima.

Prva akcija

1916. Mark I.

1916. Mark I.

Prva borbena akcija tenkova odigrala se u sklopu ofenzive na Sommi u rujnu 1916. godine. 15. rujna 1916. Britanci su pokraj Flers-Courceletta rasporedili svih 49 Mark I. tenkova koje su imali. Na bojištu su se kretali puževom brzinom od svega 1,5 km/h. Puščana paljba im nije naštetila, ali su ih lako uništavali topovskom paljbom. Zbog slabe vidljivosti iz tenka su često pucali po vlastitim vojnicima. 17 tenkova nisu ni stigli na bojno polje, a 7 ih se nije moglo pokrenuti s pokretanjem akcije. Tako je samo 15 tenkova ušlo u akciju. Nijemci koji su se borili na tom području isprva su bili veoma iznenađeni novotarijom na bojnom polju, ali su njihovi časnici ubrzo utvrdili da se protiv njih može boriti. Djelomično zahvaljujući tenkovima Britanci su u sljedeća tri dana napredovali oko dva kilometra i oslobodili tri francuska sela.

Do kraja Prvog svjetskog rata mnoge su vojske demonstrirale svoje verzije oklopnih vozila i tenkova. Pravu tehnološku revoluciju i primjenu tenkovi su doživjeli tijekom Drugog svjetskog rata.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (114 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*