Malo se do sada govorilo ili pisalo o tome kako su nastali nazivi naših naselja. Iako nazivi nekih naselja jasno upućuju na podrijetlo nastanka, postoje i naselja sa imenima čije podrijetlo možemo samo nagađati.

Tweet

U ovom ću tekstu pojasniti kako su neka od naših naselja dobila naziv. Kada se proučava etimologija (porijeklo rječi) naših naselja uočava se da su naša naselja najčešće dobijala imena na slijedeći način – po imenu ili prezimenu plemića u čijem je posjedu bila zemlja na kojoj je naselje stvoreno (često su to kod nas u Međimurju bili mađarski plemići, npr. Hodošan, Čakovec), po svecu zaštitniku kojem je bila posvećena i crkva na tom prostoru (Sveti Martin na Muri, Mihovljan…) ili po prirodnom okruženju u kojem je naselje niklo, npr. drveću koje raste na tom prostoru (Brezje, Gornja i Donja Dubrava, Jalšovec).

Glavni grad ČAKOVEC (Csáktornya) je dobio ime po grofu Čaku (Čak=mađarsko plemićko prezime /pleme ’Hahót-Buzád’/, tornja=njegov toranj).

PRELOG je ime (Perlak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi prevleči, vlačiti, prevlačitit, a uvjetovala ga je činjenica što je oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.

NEDELIŠĆE je dobilo ime prema nedjelji, tj.danu u kojem se štuje Presveto Trojstvo, a upravo Presvetom Trojstvu je posvećena crkva u Nedelišću.

Poznati mađarski lingvista dr. Laszlo Hadrovicz tvrdi da Vratišincu ime potječe od imenice brat, odnosno osobnog imena Bratiša, odnosno Vratiša. Naime, kao i mnoga međimurska mjesta i VRATIŠINEC je ime dobio po svom nekadašnjem feudalnom gospodaru (Bratiša, Vratiša).

Prema pričanju, BREZJE je dobilo svoj naziv zbog mnogih breza koje su se nalazile na današnjem prostoru Brezja. No, danas u Brezju gotovo nije moguće naći brezu. Granje breza vrlo je elastično i tanko te je služilo za domaću izradu metli. Breze su dugo bile obrezivane te se njihov broj drastično smanjio.

MAČKOVEC je dobio ime prema riječi Maček što je bilo nečije prezime ili nadimak. Ban Pribislav zaslužan je za ime Pribislavca, dok je Vugriša osobno ime koje je odigralo ključnu ulogu u stvaranju sela VUGRIŠINEC.

PRESEKA je dobila ime po glagolu presekati (presijecati). ČREČAN je dobio ime prema staroslavenskoj riječi za močvaru koju su stari Slaveni nazivali čret.

Današnje ime naselja SAVSKA VES doživjelo je tijekom povijesti interesantnu preobrazbu. Pravo ime sela moralo bi glasiti Saska Ves – ne po rijeci Savi, s kojom nema nikakve veze, nego po Sasima (germanski narod), koji su u XVI i XVII stoljeću naseljeni ovdje kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda.

Naziv mjesta JALŠOVEC svjedoči o tome da ovim krajem Turci nisu gospodarili. Jalša je naziv za drvo. U krajevima u kojima su Turci vladali to drvo se naziva Joha. Sam naziv mjesta je nastao od riječi Jalše.

DONJI KONCOVŠĆAK svoje ime zahvaljuje riječi Konc što je u povijesti bila skraćenica za ime Konrad. Paprat ili praprot je naziv za svima dobro poznatu biljku koja je imala ključnu ulogu u formiranju naziva međimurskog sela PRAPORČAN.

Ime donjomeđimurskog naselja KOTORIBA je nastalo iz starolatinske riječi kotor čije je značenje utvrda, što je i bio početak tog naselja jer su Zrinski upravo na tom jestu napravili utvrdu za obranu od Turaka. Treba napomenuti da naziv naselja Kotoriba ima i drugo objašnejnje, a to je da je naziv nastao od „kotao riba“, odnosno „kot riba ili kut s mnogo riba“.

Na mjestu gdje su danas i Gornja i Donja Dubrava zasigurno je prilikom doseljenja Slavena bila šuma jer je slavenski naziv za hrastovu šumu bio Dubrava. DOMAŠINEC svoje ime dobiva kao posjed plemića imenom DAMAŠ. Hodosány je prezime mađarskog plemića koji je zaslužan za naziv naselja HODOŠAN.

Treba napomenuti i pokušaj mađarizacije imena naših naselja koju su neuspješno provodili Mađari u vrijeme svoje dugotrajne vlasti. Evo nekih primjera toga: Zalaujvar – Pribislavec, Goričan – Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka … Ova potpuna mađarizacija naziva naših naselja srećom nije bila uspješna jer danas ni jedno međimursko naselje ne nosi te nazive.

Prenešeno sa e-mina.hr