Podravina je regija u više država (Italija, Austrija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska) smještena uz obalu rijeke Drave. U ovom radu je riječ o dijelu regije u Republici Hrvatskoj koja se naziva Gornja hrvatska Podravina ili kako to sami stanovnici nazivaju skraćeno i jednostavno – Podravina. Gornja hrvatska Podravina  se od Srednje i Donje Podravine razlikuje po tome što je to kraj koji nikada nije bio pod vlašću Turskog Carstva i jer je zadržao jezgru starog hrvatskog stanovništva koje govori posebnim hrvatskim kajkavskim dijalektom. Podravina obuhvaća površinu od oko 1800 četvornih (kvadratnih) km. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine prostor Podravine ima  nešto više od 130,000 stanovnika. To znači da na jednom kvadratnom kilometru prostora žive 72 stanovnika, što je niže od prosjeka Republike Hrvatske.

Tweet

 Prometni položaj

Podravina se većim dijelom podudara sa jedinicom područne samouprave – Koprivničko-križevačkom županijom. Glavni grad Koprivničko-križevačke županije, ali i Podravine kao regije je Koprivnica. Podravina predstavlja sjeverna vrata Republike Hrvatske jer čini pograničnu regiju prema Republici Mađarskoj. Tuda prolaze prometnice i trgovački putovi iz Slovačke, Mađarske i Ukrajine, prema glavnom gradu Republike Hrvatske – Zagrebu, i lukama Jadranskog mora. Prve tvrde ceste su izgrađene u 18. stoljeću, a željeznička pruga između glavnog grada Mađarske – Budimpešte i glavnog grada Hrvatske – Zagreba, je Podravinom prošla 1870. godine.

Priroda Podravine

Ovaj kraj je pretežito nizinski što omogućuje izdašnu poljoprivrednu proizvodnju. Vrlo su važni brežuljci Bilogore (300 m nadmorske visine). Na njima su pogodni uvjeti za razvoj stočarstva, vinogradarstva i voćarstva, a djelomično su očuvene šume bukve i graba.Uz rijeku Dravu se nalaze bogate šume hrasta. Prirodna obilježja su utjecala na pružanje prometnica i smještaj pojedinih naselja.

Posebna prirodna vrijednost Podravine su Đurđevečki pijesci koji podsjećaju na pravu pustinju, npr. Saharu. Oni su nastali na prijelazu iz ledenoga u sadašnje doba kada je vjetar nanio velike količine pijeska. Pješčani se nanosi prostiru na duljini od nekoliko desetaka kilometara. U 19. stoljeću su na pijescima zasađene biljne kulture i šumarci pa je danas to područje kultivirano. Otvoreni i vidljivi pijesci su danas rijetka pojava. To je područje zaštićeni prirodni rezervat. Od ostalih prirodnih vrijednosti je značajan prostor sutoka rijeka Mure i Drave, šume hrasta kod Repaša te šume crne johe poznate pod imenom Crni Jarci.

Zaštita okoliša

Usprkos svojoj pitomosti i ljepoti, Podravina spada među ekološki najugroženija područja Hrvatske. Industrije gradova Koprivnice, Ludbrega i Đurđevca onečišćuju zrak i vodu jer se vrlo malo vode koju ispušta industrija pročišćuje. Zato je izravno ugrožen biljni i životinjski svijet. Veliki plinski pogoni u Molvama prava su ekološka opasnost zbog mogućnosti ispuštanja sumpora i žive u zrak.

Rijeka Drava

Rijeka Drava je desni pritok rijeke Dunav, duga je 707 km, a izvire kod mjesta Doiaco u sjevernoj Italiji. Ona protječe Italijom (15 km), Austrijom (261 km), Slovenijom (144 km), Hrvatskom (305 km) i Mađarskom (u pograničnom području s Hrvatskom 95 km). U Hrvatsku ulazi kod sela Lovrečana. Jedina je hrvatska rijeka koja ima sniježni režim, što znači da najviši vodostaj ima ljeti, a najniži zimi. Zaleđena je 15 do 35 dana godišnje. Korito joj je široko od 170 do 370 metara, a najveća je dubina 7 metara. Drava je jedna od najčišćih rijeka u Hrvatskoj. To je dijelom plovna rijeka do mjesta Pitomače (otprilike do polovice toka po Hrvatskoj), a plovnost je moguća 260 dana u godini. Drava se iskorištava za dobivanje električne energije i na njo su u Hrvatskoj izgrađene tri hidroelektrane (kod Varaždina, Čakovca i Dubrave – na ušću rijeke Mure u Dravu).

Dobivanje energije

Uz rijeku Dravu važni su vodotoci rijeke Mura i Bednja te potoci Gliboki, Plitvica, Koprivnica, Zdelja i Čivičevac. Važnost imaju i jezera nastala iskopavanjem prijeska i šljunka. Najpoznatije jezero je Šoderica, koje se nalazi između rijeke Drave i grada Koprivnice. Tamo postoji mogućnost razvoja turizma i rekreacije.
Podravski kraj je bogat prirodnim bogatstvima. Najznačajnija su bogata ležišta zemnog plina i nafte. Podravina Hrvatskoj daje preko dvije trećine ukupne proizvodnje zemnog plina. Najveća nalazišta su oko sela Molve. Uz zemni plin i naftu prirodna bogatstva čine: hidroenergija rijeke Drave, ležišta ugljena na Bilogori, ležišta šljunka i pijeska, ležišta gline, nalazišta termalne vode, znatno šumsko bogatstvo te gotovo neiscrpna nalazišta pitke vode odlične kvalitete. U posljednja četiri desetljeća traje pad stanovnika zbog čega je pogoršana struktura stanovnika. Uzroke pada broja stanovnika možemo tražiti u smanjenju broja djece, ali i iseljavnju te u relativno lošoj gospodarskoj situaciji u selima.

Stanovništvo

Stanovnici Podravine su gotovo svi Hrvati i rimokatolici po vjeroispovjesti. Nacionalne manjine su zastupljene vrlo malim brojem. Od manjina ima najviše Srba, Mađara, Albanaca, Roma (Cigana), ali su zastupljeni i Austrijanci te Nijemci, doseljeni još u 16. stoljeću kao vojnici za obranu od Turaka.

Tijekom 60-tih i 70-tih godina 20. stoljeća je trajao proces masovnog napuštanja sela. Pretežito mlađi stanovnici su se iseljavali u europske zemlje – prvenstveno Njemačku, ali i druge države – Austriju, Švicarsku, Švedsku itd. Namjera iseljenika nije bilo trajno iseljavanje nego privremeni boravak u europskim zemljama radi stjecanja imutka i financijskih sredstava te onda povratka u Podravinu. Više se tisuća stanovnika iz Podravine iselilo u europske države.

Osim preseljavanja u europske zemlje bio je očit proces preseljavanja u hrvatske gradove. Približno desetak tisuća stanovnika iz Podravine se u posljednjih 40 godina iselilo na prostor glavnog grada Republike Hrvatske – Zagreba (udaljenog oko 100 km). Drugi gradski centar u koji se preseljavalo stanovništvo sa sela je bio grad Koprivnica. Taj je grad 1953. godine imao nešto više od 9,000 stanovnika, da bi u njemu 2001. godine bilo popisano preko 25,000 stanovnika. Dakle, grad Koprivnica se, zahvaljujući brzoj industrijalizaciji, gotovo utrostručio dok su mnoga podravska sela, u istom razdoblju izgubila i preko tri četvrtine svojega stanovništva.

Nešto je bolji slučaj sa selima koja su prvi susjedi grada Koprivnice. Npr. selo Peteranec smješteno uz sjeveroistočni rub Koprivnice je 1953. imalo 2000, a 2001. ima 1500 stanovnika. Dakle izgubilo je samo jednu četvrtinu stanovništva. Iako je iz tog sela jedan dio stanovništva iselio u Njemačku, Zagreb i Koprivnicu, u njemu imamo zanimljivu pojavu doseljavanja stanovništva iz udaljenijih i manje atraktivnih sela, dakle migraciju selo-selo (sa udaljenosti od svega nekoliko do preko 30 km).

Gospodarstvo

Unatoč smanjenju broja stanovnika i iseljavanju, Podravina se promjenama u gospodarstvu posljednjih godina, svrstala među gospodarski najrazvijenija područja Hrvatske. Problem je jedino što je glavnina gospodarskih djelatnosti koncentrirana u gradu Koprivnici. U Koprivnici dominira industrijska proizvodnja. Tamo su razvijene i profitabilne: prehrambena industrija (najveća hrvatska prehrambena industrija Podravka sa najpoznatijim hrvatskim izvoznim proizvodom s imenom «Vegeta», uz Podravku je i jedna od vodećih pivovara u Hrvatskoj – Panonska pivovara, te mesna industrija Danica), farmaceutska industrija (druga po veličini hrvatska industrija lijekova i kozmetike – Belupo), papirna industrija (Bilokalnik Hartman) i drvna te drvoprerađivačka industrija (Bilokalnik). Veliki dio tih industrijskih poduzeća je nastao u vrijeme socijalizma i danas je u procesu privatizacije. Uz industriju je razvijeno bankarstvo (Podravska banka – među deset vodećih hrvatskih banaka), a tek se posljednjih godina ulaže u razvoj malog i srednjeg poduzetništva te obrta. Posljednjih godina su krizu doživjele metalna, obućarska i tekstilna industrija, unutar kojih je propalo više poduzeća. Od ostalih podravskih naselja donekle razvijeno gospodarstvo imaju grad Ludbreg na krajnjem zapadu Podravina, te grad Đurđevac i mjesto Pitomača na istoku Podravine. U ostalim naseljima još uvijek dominira poljoprivredna proizvodnja koja se tek u najnovije vrijeme ozbiljnije modernizira i orjentira prema tržištu.

Povijest

Prostor Podravine je naseljen od 5000 godina prije Krista, tuda su kasnije prolazile rimske ceste. U trenutku uključivanja Podravine u sastav Rimskog Carstva tamo je živio narod zvan Jasi. U vrijeme Rimljana, glavno je podravsko središte bila Iovia – grad na prostoru današnjeg Ludbrega. Iovia je bila središte biskupije i važan trgovački te vojni centar rimske provincije Panonije. Nakon Rimljana, Podravinom su prošli razni narodi, sve dok se nisu naselili Hrvati u 7. stoljeću. Nakon uključivanja Kraljevine Hrvatske 1102. godine u sastav Mađarsko(ugarsko)-hrvatskog kraljevstva, Podravina ulazi u pisane spomenike.

Prvi pisani zapisi o Podravini su s kraja 12. stoljeća. Na prostoru Podravine je tada postojala Komarnička županija kao upravna jedinica Hrvatskog kraljevstva. U srednjem vijeku se razvijaju gradovi, obrt i trgovina, a čitav ekonomski razvoj je prekinut napadima Turaka. Od 1527. do 1918. Podravina je bila u satavu Carstva Habsburgovaca. Podravina je od 16. do kraja 17. stoljeća odigrala važnu ulogu u zaustavljanju vojske Turskog Carstva i na njenom je prostoru organiziran obrambeni sustav utvrda poznat kao Vojna granica. Stanovnici koji su tu živjeli bili su ujedno vojnici i slobodni seljaci. U razdoblju od 1918. do 1941. Podravski prostor kao i čitava Hrvatska ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. Nakon kratrajne Nezavisne Države Hrvatske, od 1945. do 1991. Podravina je bila u sastavu socijalističke Jugoslavije.

Godine 1991. Republika Hrvatska se osamostalila i istupila iz Jugoslavije. Nakon toga su su Jugoslavenska narodna armija i pobunjeni Srbi izvršili oružani napad na Hrvatsku koja se uspješno obranila. Iako Podravina nije bila izravno pogođena ratnim sukobima, stotinjak je stanovnika iz podravskog kraja poginulo u ratu za slobodu i nezavisnost Hrvatske, a podravska je industrija normalno radila. Uz to su stanovnici Podravine udomili na tisuće prognanika i izbjeglica iz ratom pogođenih krajeva Hrvatske i susjedne države Bosne i Hercegovine. U najnovije doba Podravina je u gospodarskoj tranziciji, a tamošnji stanovnici i poduzetnici bi željeli da se Hrvatska što prije ujedini sa Europskom unijom.

Kultura

Unatoč ratovima i krizama, Podravina je sačuvala nekoliko dvoraca i vrijednih crkava, od kojih su najstarije iz 13. stoljeća. Također je u Podravini rođeno više znamenitih osoba. Tu je rođen najveći hrvatski humanistički pjesnik Janus Pannonius (1434-1472.), prvi hrvatski putopisac Juraj Hus (16. stoljeće), osnivač prve pravne škole u Hrvatskoj Baltazar Dvorničić Napuly (1560-1624), svetac Sv. Marko Krizin Križevčan (1580-1619), te znameniti hrvatski književnici Petar Preradović, Antun Nemčić i Fran Galović. U 20. stoljeću se u Podravini osobito razvilo naivno slikarstvo sa osebujnim podravskim slikarskim stilom. Glavno središte naivnog slikarstva je malo selo Hlebine. No, uz Hlebine postoje i drugi centri naivnog slikarstva u Podravini poput Đelekovca, Gole, Molvi i Kalinovca. Najpoznatiji naivni slikar  svjetskog ugleda je Ivan Generalić (1914-1992), drugi poznati naivni slikari su Mirko Virius, Franjo Mraz, Ivan Lacković Croata, Mijo Kovačić i Ivan Večenaj.

Koprivnica – središte Podravine

Središte Podravine i Koprivničko-križevačke županije je grad Koprivnica. On se razvio zahvaljujući prvenstveno povoljnom prometnom položaju, ali i prirodnom te poljoprivrednom bogatstvu podravskog kraja. U Koprivnici svoje potrebe zadovoljavaju svi stanovnici Podravine, ali i susjednih regija. Grad se prvi puta spominje 1272. godine, a 1356. je dobio povelju slobodnog i kraljevskog grada. Od 16. do 18. stoljeća je sjedište Natkapetanije u sustavu Vojne granice za obranu srednje Europe od prodora Turaka. U 18. stoljeću grad postaje sjedištem generalata i glavnim zapovjednim centrom dijela Vojne granice. Vojska iz grada odlazi 1765. i Koprivnica se razvija kao civilni grad. Oko 1780. je bila treći grad po broju stanovnika u Hrvatskoj (iza Rijeke i Varaždina, a ispred Zagreba, Križevaca, Požege itd.). Grad se počeo industrijalizirati u drugoj polovici 19. stoljeća od kada doživljava gospodarski i demografski rast koji je najsnažniji u posljednjih četrdeset godina. Koprivnica je također šporsko središte, ima desetak prvoligaških klubova, a najrazvijeniji su nogomet i rukomet (1996. rukometašice Podravke su bile prvakinje Europe, a deset godina su neprekidno prvakinje Hrvatske). U najnovije se vrijeme osobita pozornost poklanja kulturi i ulaganjima u znanost jer se u gradu počelo razvijati visoko školstvo.