Novo:

Petaši u Muzeju Slavonije Osijek

Primjer iz prakse u muzeju

Muzej je specijalizirana ustanova koja sakuplja različite ostatke, tj. dokaze iz prošlosti i zatim ih putem izložbi čini dostupnima javnosti. Za učenike je muzej dodatni izvor informacija sa živopisnim dokazima o promjenama u životu ljudi na određenom prostoru. Važno je da je posjet muzeju integriran u nastavu bez obzira da li se izvodi prije, u tijeku ili nakon obrade nastavnog gradiva.

Muzeji kroz izložene artefakte oživljavaju ljudsku povijest, oslikavaju živote pojedinaca  i grupe u određenom vremenu i prostoru, pričaju o svakodnevnom životu, običajima, tradiciji. U njima se mogu prepoznati mnoge zaboravljene ideje i vještine, kao i odnosi među ljudima. Terenski rad je posebno vrijedan jer je u njemu izražen interdisciplinarni pristup radu, tj. uporaba znanja iz različitih predmeta u nastavi.

Neposredna priprema za posjet muzeju

Učenici obično ne smatraju posjet muzeju dijelom nastave, pogotovo ako ne znaju cilj i zadatak posjeta. Da bi posjet muzeju bio uspješan i koristan, treba ga planirati i učenike za posjet pripremiti.

U suprotnom, ”posjet muzeju neće biti više od ugodnog izleta s vrlo malom edukativnom vrijednošću”. ( Stradling, Povijest u nastavi, br. 1, str. 56)

Svakako prije odlaska u muzej povesti razgovor s učenicima kako bi svladali i prihvatili norme ponašanja u toj kulturnoj ustanovi ( ne pričati dok kustos govori, ne dirati izloške, ne zaostajati iza skupine ili trčati ispred nje, slobodno pitati što ih zanima nakon izlaganja kustosa ). Baš insistirati na imperativu s negacijom ne.

Neposredna priprema za posjet muzeju ima tehnički i nastavni dio. Tehnički dio je najlakše izvesti ( saznati radno vrijeme muzeja, cijenu ulaznice, vrijeme posjeta, vrijeme polaska i povratka autobusa, utvrditi vrstu i nositelja aktivnosti ) dok se u nastavnom dijelu pripreme određuju odgojno-obrazovni zadaci, oblici i metode rada. Priprema za Muzej Slavonije Osijek trajala je dva tjedna.

Moj posjet Muzeju Slavonije Osijek s učenicima prošao je ovih 6 koraka:

1. Samostalan posjet učitelja muzeju – kako bih odredila ciljeve za svaki pojedini razred:

      a) Što se posjetom želi postići? ( upoznavanje muzeja kao institucije i mjesta bogatog povijesnim izvorima uz proširivanje znanja o povijesnim izvorima )

      b) Što se djeci želi pokazati? ( cijeli postav Muzeja )

Pored ciljeva treba s muzejskim pedagogom dogovoriti i svrhu posjeta, tj. odgojno-obrazovne zadatke.

Obrazovni zadatak: upoznavanje muzeja,

njihove svrhe i funkcije

Odgojni zadatak: razvijati pozitivan stav prema kulturnoj baštini

i zavičajnoj povijesti

Funkcionalni zadatak: razvijati samostalnost i kreativnost kod učenika,

kao i sposobnost uočavanja, analiziranja i zaključivanja.

2. Razgovor s muzejskim pedagogom o didaktičkom materijalu i temi koja bi se prilagodila učenicima.

Obavila sam telefonski razgovor početkom rujna, ali do otvaranja izložbe početkom listopada nismo stigli ništa detaljnije dogovoriti. Odlučila sam da ćemo pogledati cijeli postav Muzeja s naglaskom na povijesne izvore. Ne treba zaboraviti da smo seoska škola koja ima učenike iz 4 susjedna mjesta koja su udaljena od Osijeka, tako da većina učenika ide vrlo rijetko u muzej i prvi put se susreću s kustosom.

3. Izrada radnih listića sa zadacima prije posjete muzeju, za vrijeme posjete i poslije    posjete je zadatak učitelja, a može i u suradnji s muzejskim pedagogom.

Za pripremu učenika 5. razreda prije posjete MSO sami učenici su se sjetili da mogu riješiti projektne zadatke u radnojbilježnici iz tema Što je povijest i Prapovijest koje smo izostavili. Moraju uočiti svih 5 vrsta povijesnih izvora kao i najstariji prapovijesni nalaz koji se čuva u Muzeju. Odrednice projektnih zadataka im ujedno mogu biti pitanja za kustose Muzeja.

Učenici su dobili zadatak da u Muzeju zapisuju podatke koji će im trebati, eventualno nešto skiciraju jer sam planirala razgledavanje cijelog postava Muzeja.

4. Kratko ponavljanje i provjera stečenog znanja putem radnih listića

Umjesto u Muzeju, nakon povratka u Školi sam isti dan ili prema rasporedu, provjerila što su učenici 5.r. zapamtili. ( vidi prilog 1: zadaci  poslije posjete Muzeja )

Šesto pitanje je bonus, mogućnost svim učenicima da dobiju peticu za pet točnih odgovora. Uključena je i prostorna inteligencija jer su trebali nacrtati jedan predmet – izložak – po osobnom izboru.

Od 87 učenika 5. razreda njih 40 je dobilo ocjenu odličan, 23 učenika ocjenu vrlo dobar, 15 učenika ocjenu dobar i svega 9 učenika ( koji uglavnom rade po posebnim potrebama ) ocjenu dovoljan. Nikada do sada iz pisane provjere nije bilo 100% pozitivnih ocjena.

Kustosa muzeja velika većina učenika naziva hustosom i doživljavaju ga isključivo kao vodiča, pa čak i turističkim, iako je svakoj skupini učenika naglašavan njihov zadatak u muzeju. Kustosi su bili Mladen Radić te muzejski pedagog Denis Detling.

Odgovor na 1. pitanje u prvi plan stavlja učeničke emocije, tj. što ih je oduševilo u Muzeju.

Uglavnom je to glazbeni automat Xylonella kojeg su prozvali glazbalo. Objašnjavaju da ništa slično nisu vidjeli, da ga je lijepo slušati jer ima sve instrumente u sebi i svira kao cijeli orkestar, da je dobro sačuvan iako je star 200 godina, da je vrlo velik i vrlo bučan, najkraće rečeno čudan jer mu je glazba zapisana u iglicama valjka.

Ravnopravno s glazbalom ističu i sat tabernakul. Zadivio ih je njegov oblik: jedni su vidjeli kolibicu, drugi kuću, neki čak grobnicu na vrhu. Svidjele su im se mustre na njemu, pozlata, što je zazvonio kad ga je kustos navio. Najduže je pogađanje bilo otkuda sat Muzeju i koliko je star pa kad su čuli da je star 200 godina, rekli su da danas ni jedan sat ne radi toliko dugo.

Istinski ih je obradovao stroj za bombone jer su se iznenadili da su se i u prošlosti mogli praviti slatkiši za djecu. Objašnjavaju da ništa slično nisu vidjeli, da im je neobičan i još uvijek očuvan. Naglasili su da su ga željeli imati,  kad su bili mali, da si mogu praviti bombone dok bi ga neki još uvijek htjeli imati jer vole jesti bombone i danas.

Jahaće stolice obitelji Adamovich su ih iznenadile, pogotovo kad su čuli da se stolica mora zajašiti kao konja, ali obrnuto, tako da je naslon ispred tebe jer se u njemu krije pepeljara. Njima su takve stolice smiješne, zanimljive i neobične, ali jako korisne jer se moglo potajno pušiti. Naravno da takvih stolica danas više nema u prodaji.

Velika čegrtaljka ih je jako uplašila, kao i ptice u prošlosti, jer je za to i služila. Zaključili su da je ljudima bila korisna jer su sačuvali hranu od ptica. Danas bi to oni ponijeli na utakmicu i tako navijali!? Ili još bolje – zamijenili zvono u Školi i tako oglašavali početak i kraj sata.

Učenici razgovaraju s kustosom Muzeja o predmetu pred sobom

Učenici razgovaraju s kustosom Muzeja o predmetu pred sobom

Grupica dječaka  je izdvojila vrlo stare i dugačke puške jer vole ratne filmove, a puške su očuvane, sjajne, neobičnog oblika i morale su se puniti poslije svakog pucnja neobičnim okruglim mecima.

Dio djevojčica je odabrao kuhinju i kućanske aparate: pegle, čaše, mlin za kavu, hladnjak na led bez struje, usisavač kao raketa, štednjaci i sl.

S obzirom da tada još nismo učili Egipat, nisu prepoznali sarkofage, nego su u njima vidjeli kamene grobnice.

5. U školi evaluirati boravak i rad učenika u Muzeju

Nakon povratka u školu nužno je s učenicima porazgovarati o dojmovima, tim više što jedva čekaju da iskažu svoju radost i oduševljenje. I prije postavljenog pitanja kažu da im je bilo zanimljivo, lijepo, baš super. Sve ruke su u zraku i čekaju da izraze svoj dojam ozarenih lica.

Odgovorili su  na pitanja iz ankete za evaluaciju terenske nastave u muzeju. ( vidi prilog 2: Anketa za evaluaciju terenske nastave u muzeju)

Od 87 učenika 5. razreda 55 učenika je zadovoljno satom povijesti u Muzeju

Slavonije Osijek, 8 učenika nije potpuno zadovoljno, a samo 4 učenika nisu zadovoljna.

Najviše su im se svidjela kustosova objašnjenja dok šetaju i gledaju, atmosfera u Muzeju im je bila zabavnija, uživo su vidjeli sve povijesne izvore, veći je prostor i ima puno predmeta, ne moraju pisati kao u školi.

54 učenika lakše uči u Muzeju jer vide uživo ono što uče, slikovitije im je, zabavnije i bolje se osjećaju. 11 učenika jednako uči i u muzeju i u učionici jer i u učionici vide slike u knjigama, nešto nauče u školi, a nešto u Muzeju. Samo 3 učenika su odabrala učionicu kao mjesto gdje lakše uče.

Ponovo bi željelo ići na sat povijesti u muzej 59 učenika, a 8 učenika ne bi željelo ponoviti   sat u muzeju.

6. Izrada plakata ( postera ), panoa ili prezentacije

Za 2 tjedna predstavili smo učenicima Škole svoje aktivnosti u Muzeju i novostečena znanja prema afinitetima učenika i razreda ( sastavci o sadržaju onoga što su vidjeli, sastavci o njihovim dojmovima, slike ili učenički crteži izložaka te neizostavne njihove fotke koje su pratile tijek posjeta. Kako je uređen pano u holu Škole, svi učenici, učitelji i roditelji mogli su se upoznati s ciljem posjeta Muzeju Slavonije Osijek i rezultatima.
Primjer učeničkog rada koji je prvi put posjetio muzej.

Prvi posjet Muzeju Slavonije Osijek

Na ulazu Muzeja Slavonije dočekao nas je vodič koji nas je poveo u prostoriju u kojoj nam se predstavio kao muzejski pedagog Denis Detling. Predstavio nam je i kustosicu Muzeja. Zatim su nas podijelili u dvije grupe. Jedna je išla u obilazak s kustosicom, a moja  s vodičem Denisom.

Prvo smo vidjeli slike i oružje obitelji Adamovich. Nakon toga njihove ”jahaće stolice” koje su mi se jako svidjele. Neobične su jer se sjedilo naopako zbog pepeljare koja se nalazila skrivena u naslonjaču. Čak smo vidjeli i stolić poznatog pisca Dobriše Cesarića. Možda je baš na tom stoliću napisao svoje najpoznatije pjesme? Tko zna? U Muzeju je sačuvana odjeća bogate žene Matilde Hengl koju im je poklonila. Na kraju našeg obilaska Muzeja vidjeli smo sarkofage od kamena iz rimskog vremena.

Ovo je bio moj prvi posjet Muzeju Slavonije u Osijeku, a vjerujem da ću ponovo doći i prošetati prošlošću.

Mihael Juhas, 5.d

Budući da je tijekom studenog održan zajednički roditeljski sastanak  5. razreda, prikazala sam roditeljima rezultate sata povijesti u Muzeju s njihovom djecom uz prezentaciju učenika.

Zaključak

Iako se trudimo da nam nastava što manje bude tradicionalna, organizacija nastave u učionici ne daje mogućnost za ostvarivanje iskustvenog učenja i usvajanje znanja na zornim primjerima. Terenska nastava to omogućuje.

Zornost je najveća pedagoška vrijednost muzeja. Posjet muzeju mora dovesti do spoznaje o svrsi, poruci i značenju pojedinih izložaka. Konačan smisao i cilj je poticaj na samostalno individualno posjećivanje muzeja. Posjet muzeju podrazumijeva i učiteljevu i učeničku pripremu kako u tehničkom tako i u nastavnom pogledu kroz 6 etapa.

Stockwell navodi ”želite li nešto naučiti brzo i učinkovito, morate to vidjeti, čuti i osjetiti”. Izvanučionička nastava povijesti se i provodi s motom: ”Hodaj – gledaj – uči!” Na terenskoj nastavi učenici se susreću s izvornom stvarnosti, primjenjuju naučeno, razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja, donose zaključke, samostalno stječu nova znanja i sistematiziraju usvojena stvarajući uzročno-posljedične veze među sadržajima.

Primjere kulturne baštine zavičaja treba sačuvati od zaborava, a to se najbolje postiže povezanošću škole i muzeja kao dvije važne kulturne i odgojne ustanove. Njegovanjem tradicije i zavičajnosti u nastavi usavršavaju se konkretne sposobnosti i vještine potrebne u životu.

PRILOZI

Prilog 1

ZADACI POSLIJE POSJETE MUZEJA

  1. 1. Opiši s nekoliko rečenica što ti se najviše svidjelo u Muzeju. Objasni zašto baš to izdvajaš!
  2. Kojih povijesnih izvora je bilo najviše? Nabroji neke i pokušaj 1 predmet nacrtati.
  3. Što je muzej?
  4. Tko je kustos i arheolog?
  5. Što su povijesni izvori i navedi svih 5 vrsta.
  6. Napiši kronološkim redoslijedom velika povijesna razdoblja.

Prilog 2

ANKETA ZA EVALUACIJU TERENSKE NASTAVE U MUZEJU

( zaokruži odgovor i obrazloži svoje mišljenje )

  1. Jesi li zadovoljan ( zadovoljna ) satom povijesti u muzeju?

da                      nisam potpuno                     ne

  1. Što ti se najviše svidjelo u takvom načinu rada i zašto?
  1. Misliš li da je bolje i lakše učiti u učionici ili u muzeju? Zašto?

u učionici               u muzeju                      jednako

  1. Da li bi želio ( željela ) ponovo ići na sat povijesti u muzej?

da                              ne

LITERATURA

  1.  Rendić Miočević, I. ( 2000. ), Učenik – istražitelj prošlosti. Zagreb: Školska knjiga
  2. Stradling, R. ( 2003. ), Nastava europske povijesti 20. stoljeća. Zagreb: Srednja Europa
  3. Ivka Pavičić, Muzej u nastavi, Povijest u nastavi, br. 1, Zagreb, 2003.
  4. Stradling, R., Muzeji, Povijest u nastavi, br. 1, Zagreb, 2003.
  5. Marija Brajčić i Anđelko Mrkonjić, Pedagoški aspekti etno-muzeja Slivno, Život i škola, br. 1-2, Osijek, 2006.
Slavica Cosic
About Slavica Cosic (18 Articles)
Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*