Novo:

Pepeljuga u opernom ruhu

Topla bajka o Pepeljugi u Disneyevom prikazu

Jeste li ikad zamišljali da Vas netko ugledan i moćan pomakne sa Vašeg sadašnjeg mjesta u životu i postavi na bolje mjesto? Pukom slučajnošću i ponesen Vašim jedinstvenim osobinama i sposobnostima? Prvenstveno Vašom dobrotom i skromnošću? Ali doista jeste li? U osnovi Pepeljugine priče je upravo to.

Jedna od najljepših bajki u kojoj dobra, marljiva osoba može napredovati uz slučajnost – ili sreću, i podršku također pozitivne i plemenite, u tom trenutku moćnije osobe. Skromna i neugledna Pepeljuga postaje prekrasna princeza…

Pobjeda Dobra je bezvremenska tema, i kao takva uvijek rado prihvaćena. Mi želimo da Dobro pobjeđuje i tome se nadamo.  Jacopo Ferretti  (1784-1852) dobro je učinio predloživši osnovu bajke Pepeljuga skladatelju Gioacchinu Rossiniju (1792-1868) 1816. godine kao predložak za Rossinijevu sljedeću operu. Jacopo Ferretti bio je talijanski pisac, pjesnik i libretist. Libreta za opere pisao je za nekoliko skladatelja. Priču o Pepeljugi Ferretti je donekle izmijenio i prilagodio je opernom žanru. Upravo Pepeljuga donijela je Ferretiju kao libretistu prvi veliki uspjeh. Gioacchino Rossini bio je talijanski skladatelj stilskog razdoblja klasike. U povijesti je zabilježen kao jedan od najpopularnijih skladatelja opera, što samo znači da su mnogi ljudi voljeli i još uvijek vole slušati njegove opere.

Rossinijeva najpoznatija opera, njegov prepoznatljivi pečat je Seviljski brijač s glavnim likom Figarom. I za Rossinija opera Pepeljuga je bila također veliki uspjeh  – topla priča s prekrasnom glazbom. U originalu opera se zove La Cenerentola ossia La bontà in trionfo, odnosno Pepeljuga ili trijumf  Dobrote. Bajka Pepeljuga kao priča se pojavljuje još u Grčkoj u 1. st. pr. n.e. u kojoj djevojka Rodopa biva izabrana za suprugu moćnoga vladara na temelju njene sandale koja pristaje samo njoj, a priča se s nekim izmjenama može pronaći i u drevnim azijskim pričama i u pričama Tisuću i jedne noći. U Europi priča o Pepeljugi se prvi put pojavila u Italiji u 17. stoljeću, a nešto kasnije su francuski pisac Charles Perrault (1628-1703) i njemački spisateljski dvojac braća Grimm (Jakob (1785-1863), Wilhelm (1786-1859)) izuzetno popularizirali bajku svojim verzijama priče.

Bajka je zaživjela u mnogim opernim, baletnim, filmskim i drugim prikazima. Lijepe priče poput ove osnažuju naš duh, daju nam hrabrost. Premda živimo u svijetu pod pritiskom svakodnevice i borbe za dobrim ili boljim životom, iskra nade u nama o pobjedi dobra u raznim situacijama uvijek je prisutna. Nedavno sam pročitala jednu lijepu rečenicu:

‘Potrebne su nam tri osnovne stvari da bismo bili sretni. Da možemo nešto raditi, da imamo koga voljeti i da se imamo čemu nadati.’

U Rossinijevoj operi ističe se zanimljiva podjela – glavnu ulogu ima dublji ženski glas – mezzosopran, dok u većini opera glavnu ulogu ima visoki ženski glas – sopran. Prekrasna Rossinijeva glazba dodaje notu čarobnosti sretnoj priči o Pepeljugi. Vrlo je zanimljivo slušati kako skladatelj koristi sve mogućnosti školovanih glasova, kako vrlo zahtjevne kaskade tonova zvuče perolako i teku, teku, teku ravno,teku u malim zavojima, teku u većim zavojima, fascinantnom lakoćom iza koje stoji uporan rad i duge godine učenja i uvježbavanja.

Španjolska mezzosopranistica Teresa Berganza bila je Pepeljuga iz snova, smatra se da je to jedna od njenih najboljih uloga

Španjolska mezzosopranistica Teresa Berganza bila je Pepeljuga iz snova, smatra se da je to jedna od njenih najboljih uloga

Ljepotu umjetničkoga djela u ruhu opere i sam doživljaj umjetničkoga djela, u ovom slučaju, opere Pepeljuga možemo doživjeti ove godine i u Zagrebu. Hrvatsko narodno kazalište Zagreb priprema premijeru opere Pepeljuga za sredinu siječnja 2009. godine.

Operu Pepeljuga u izvedbi New York Metropolitan opere i to u izravnom prijenosu moći ćemo pogledati u svibnju 2009. također u Zagrebu, u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Više o prijenosu možete doznati na www.lisinski.hr.

Zanina Bilic
About Zanina Bilic (90 Articles)
Akademska glazbenica pijanistica i profesorica klavira nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji poslijediplomski je studij sa stipendijom DAAD završila u Muenchenu. Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu, kao solist i komorni glazbenik te kao klavirska pratnja. Bavi se i pedagoškim i humanitarnim radom. Živi i radi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*