Tweet

Jeste li ikad zamišljali da Vas netko ugledan i moćan pomakne sa Vašeg sadašnjeg mjesta u životu i postavi na bolje mjesto? Pukom slučajnošću i ponesen Vašim jedinstvenim osobinama i sposobnostima? Prvenstveno Vašom dobrotom i skromnošću? Ali doista jeste li? U osnovi Pepeljugine priče je upravo to.

Jedna od najljepših bajki u kojoj dobra, marljiva osoba može napredovati uz slučajnost – ili sreću, i podršku također pozitivne i plemenite, u tom trenutku moćnije osobe. Skromna i neugledna Pepeljuga postaje prekrasna princeza…

Pobjeda Dobra je bezvremenska tema, i kao takva uvijek rado prihvaćena. Mi želimo da Dobro pobjeđuje i tome se nadamo.  Jacopo Ferretti  (1784-1852) dobro je učinio predloživši osnovu bajke Pepeljuga skladatelju Gioacchinu Rossiniju (1792-1868) 1816. godine kao predložak za Rossinijevu sljedeću operu. Jacopo Ferretti bio je talijanski pisac, pjesnik i libretist. Libreta za opere pisao je za nekoliko skladatelja. Priču o Pepeljugi Ferretti je donekle izmijenio i prilagodio je opernom žanru. Upravo Pepeljuga donijela je Ferretiju kao libretistu prvi veliki uspjeh. Gioacchino Rossini bio je talijanski skladatelj stilskog razdoblja klasike. U povijesti je zabilježen kao jedan od najpopularnijih skladatelja opera, što samo znači da su mnogi ljudi voljeli i još uvijek vole slušati njegove opere.

Rossinijeva najpoznatija opera, njegov prepoznatljivi pečat je Seviljski brijač s glavnim likom Figarom. I za Rossinija opera Pepeljuga je bila također veliki uspjeh  – topla priča s prekrasnom glazbom. U originalu opera se zove La Cenerentola ossia La bontà in trionfo, odnosno Pepeljuga ili trijumf  Dobrote. Bajka Pepeljuga kao priča se pojavljuje još u Grčkoj u 1. st. pr. n.e. u kojoj djevojka Rodopa biva izabrana za suprugu moćnoga vladara na temelju njene sandale koja pristaje samo njoj, a priča se s nekim izmjenama može pronaći i u drevnim azijskim pričama i u pričama Tisuću i jedne noći. U Europi priča o Pepeljugi se prvi put pojavila u Italiji u 17. stoljeću, a nešto kasnije su francuski pisac Charles Perrault (1628-1703) i njemački spisateljski dvojac braća Grimm (Jakob (1785-1863), Wilhelm (1786-1859)) izuzetno popularizirali bajku svojim verzijama priče.

Bajka je zaživjela u mnogim opernim, baletnim, filmskim i drugim prikazima. Lijepe priče poput ove osnažuju naš duh, daju nam hrabrost. Premda živimo u svijetu pod pritiskom svakodnevice i borbe za dobrim ili boljim životom, iskra nade u nama o pobjedi dobra u raznim situacijama uvijek je prisutna. Nedavno sam pročitala jednu lijepu rečenicu:

U Rossinijevoj operi ističe se zanimljiva podjela – glavnu ulogu ima dublji ženski glas – mezzosopran, dok u većini opera glavnu ulogu ima visoki ženski glas – sopran. Prekrasna Rossinijeva glazba dodaje notu čarobnosti sretnoj priči o Pepeljugi. Vrlo je zanimljivo slušati kako skladatelj koristi sve mogućnosti školovanih glasova, kako vrlo zahtjevne kaskade tonova zvuče perolako i teku, teku, teku ravno,teku u malim zavojima, teku u većim zavojima, fascinantnom lakoćom iza koje stoji uporan rad i duge godine učenja i uvježbavanja.

Ljepotu umjetničkoga djela u ruhu opere i sam doživljaj umjetničkoga djela, u ovom slučaju, opere Pepeljuga možemo doživjeti ove godine i u Zagrebu. Hrvatsko narodno kazalište Zagreb priprema premijeru opere Pepeljuga za sredinu siječnja 2009. godine.

Operu Pepeljuga u izvedbi New York Metropolitan opere i to u izravnom prijenosu moći ćemo pogledati u svibnju 2009. također u Zagrebu, u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Više o prijenosu možete doznati na www.lisinski.hr.