Novo:

Ostrogon (Esztergom) – kraljevska prijestolnica na Dunavu

Grb Ostrogona

Među zanimljivim gradovima smještenim uz Dunav (3 km uzvodno od ušća rijeke Hron) svoje mjesto nalazi znameniti grad od Hrvata zvan Ostrogon, od Mađara Esztergom, dok su ga Nijemci zvali Gran, a Slovaci Ostrihom. Latinski ga dokumenti zovu Strigonium. Ostrogon je uz Budim, Stolni Biograd (Szekesfehervar) i Višegrad bio jedna prijestolnica starougarskih, a kasnije zajedničkih hrvatsko-ugarskih kraljeva.

Između Dunava i gorja Pilis te Višegradskog gorja

Hrvati i Ostragon
Ostrogonski nadbiskup Antun Vrančić

Rodio se u Šibeniku 1504., a umro u Prešovu 1573. godine. Školovao se u Šibeniku, Padovi, Beču i Krakovu. Bio je tajnik kralja Ivana Zapolje, a od 1549. je u službi Habsburgovaca. Vršio je dužnosti pečuškog biskupa, egerskog nadbiskupa i ostrogonskog nadbiskupa te primasa Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Potkraj života je posto kardinalom. Bio je pjesnik, arheolog i biograf, a godinu dana prije smrti je bio izabran za kraljeva namjesnika u Ugarskoj. Pisao je na hrvatskom i latinskom jeziku. Njegova sabrana djela je objavila Mađarska akademija znanosti u dvanaest knjiga.

Ivan Vitez od Sredne

Rođen je 1405. ili 1408. u Komarnici, a umro u Ostrogaonu 1472. godine. Bio je je jedan od najznamenitijih ostrogonskih nadbiskupa, humanist, matematičar i astrolog. Otac mu je bio tajnik gubernatora hrvatsko-ugarskog kraljevstva (1446-1452) Ivana Hunjadija, oca Matijaša Korvina. Ivan Vitez je studirao u Beču, Bolonji i Padovi, a bio je odgojitelj i kancelar kralja Matijaša Korvina, ali i glavna politička ličnost na njegovu dvoru, primas Ugarske i odličan latinist. Organizator, inicijator i mecena korvinovskog humanističkog kruga. Osnovao je akademiju, skriptorij i knjižnicu u Budimu te sveučilište u Požunu (danas Bratislava u Slovačkoj). Potkraj života bio je inicijator bune koja je u Hrvatskoj i Ugarskoj izbila protiv kralja samovoljne vladavine Matijaša Korvina.

Toma Bakač (1435.-1521.)

Školovao se u Krakovu, Bologni i Ferrari. Svoju crkvenu karijeru je započeo kao biskup u Győru, a nastavio ju je kao nadbiskup u Egeru. Od 1497. do 1521. je bio nadbiskup ostrogonski i ugarski primas. Za kardinala je imenovan 1500., a 1507. je postao carigradski patrijarh. Imao je važnu ulogu u formiranju tzv. Protuosmanske kambrejske lige 1513. godine. Oko 1507. je u sklopu ostrogonske katedrale izgradio kapelu koja je sačuvana do danas. Od 1510. do 1518. je upravljao zagrebačkom, a od 1513. do smrti senjskom biskupijom. Stekao je brojne posjede u Hrvatskoj, a njegovi rođaci i nasljednici su uzeli prezime Erdedi te postali jedna od najznamenitijih hrvatskih obitelji.

Do prije nekoliko desetljeća Ostrogon je bio glavni grad istoimene županije (veći dio nekadašnje županije je danas u Slovačkoj), a danas je jedan od gradova u županiji Komarom-Esztergom, smješten 40 km sjeverno od Budimpešte. Ima nešto više od 30 000 stanovnika. U blizini su rudnici ugljena, a grad je do najnovijeg vremena imao razvijenu metalnu industriju. Danas na rubu grada dominira moderni industrijski park. Ipak, usprkos modernoj industriji u predgrađima, središte grada je sačuvalo brojne starine. Šetajući ulicama Ostrogona svatko može steći dojam da se nalazi u svojevrsnom gradu muzeju. U gradu se nalazi više poznatih muzeja, od kojih uz katedralni i dvorski valja istaknuti Muzej Dunava.

Položaj Ostrogona

Položaj Ostrogona

Taj je grad bio podjednako važan za hrvatsku i mađarsku povijest. Ostrogon je svoj nastanak mogao zahvaliti smještaju između gorja Pilis (757 metara nadmorske visine) odnosno Višegradskog gorja, koje je sa juga štitilo ovaj prostor i Dunava. Upravo se vrlo rano na Dunavu razvio prijelaz preko njega i važna luka. Najstariji nalazi čovjekova su iz pretpovijesti, a Kelti su osnovali važnije naselje i prije Kristova rođenja ga koristili kao luku. Rimljani su, u blizini na uzvišenju uz obalu Dunava podignuli vojno uporište i grad Solva.

Kraljevski grad Atile i Sv. Stjepana

Hunski kralj Atila ga je odabrao za svoju prijestolnicu, a u njoj su se razvijali planovi za rušenje moćnog Rimskog Carstva. Stoga nas ne treba čuditi što su i ugarski vođe odabrali Ostrogon za svoju prijestolnicu ubrzo po doseljenju u Panonsku nizinu krajem 9. i početkom 10. stoljeća. Prema legendi novi je grad 972. izgradio mađarski vođa Geza. Tom je gradu dao današnje ime. U Ostrogonu je bio 973. bio rođen, a 1000. godine pokršten i okrunjen prvi ugarski kralj Sv. Stjepan I. Arpadović. On je u Ostrogonu na brdu Varhegy podignuo velebni kraljevski dvorac i utvrdu te 1001. utemeljio biskupiju. Ubrzo je ova biskupija stekla veliki ugled te je do kraja 11. stoljeća bila podignuta na rang nadbiskupije, a ostrogonski nadbiskupi su od tada postali prvaci (primasi) ugarsko-hrvatske crkve. Utemeljenjem biskupije, a kasnije nadbiskupije Ostrogon je postao glavno središte za pokrštavanje Mađara. Uz to je unutar utvrde izgrađena velika katedrala u romaničkom stilu, srušena od Osmanlija.

Godine 1242. Ostrogon su razrušili Tatari, ali ga je kralj Bela IV. obnovio. Svoj vrhunac je doživio u drugoj polovici 15. stoljeća kada je postao središtem crkvene, političke i kulturne moći srednjoeuropskog prostora. Tamo je bio glavno uporište širenja humanizma i renesanse u Panoniji. Sjajno razdoblje 15. i početka 16. stoljeća naglo su prekinuli Osmanlije kada su nakon teških borbi i junačke obrane 1543. godine zauzele grad. Iste godine je Ostrogon napustio nadbiskup i preselio se u Trnavu. Grad je od osmanske vlasti bio oslobođen 1595. u vrijeme tzv. «dugog turskog rata», a trebao je postati važno uporište na Dunavu za oslobađanje okupirane Ugarske. Osmanlije su znale za njegovu važnost i punih deset godina su ga pokušavali ponovo zauzeti. To im je uspjelo 1605. od kada su granice Osmanskog Carstva ponovo preselili na zapad i dio Podunavlja. Konačno oslobođenje je uslijedilo 1683., početkom poznatog «velikog bečkog rata» u kojem je oslobođen dio hrvatskog i cijeli ugarski prostor.

Most preko Dunava i nova katedrala

Od tada Ostrogon doživljava oporavak i gospodarski uzlet, a 1708. je proglašen slobodnim i kraljevskim gradom. U drugoj polovici 19. stoljeća je kroz grad izgrađena željeznička pruga koja je Budimpeštu preko Ostrogona povezivala s današnjom Slovačkom. Željeznica je pospješila razvitak industrije u ostrogonskoj regiji. Istovremeno je bio izgrađen velebni most preko Dunava koji je povezivao Ostrogon i susjedni grad Šturovo (Parkany). Taj je most bio srušen tijekom drugoga svjetskoga rata, kada je prekinut željeznički promet preko Dunova. Novi most koji se koristi za cestovni prijevoz ponovno je izgrađen 2001. godine uz financijsku pomoć Europske Unije.

Početkom 19. stoljeća, 1820. je iz Trnave vraćeno središte nadbiskupije. Od stare katedrale koja je stradala u ratu s Osmanlijama, preostala je samo kapela iz početka 16. stoljeća građena u renesansnom stilu zaslugom nadbiskupa Tome Bakača. Na temelju stare katedrale, po uzoru na crkvu Sv. Petra u Rimu je izgrađena najveća mađarska katedrala u neoklasicističkom stilu. Bila je posvećena 1856. godine, a znameniti skladatelj Franz Liszt je tom prigodom skladao misu i dirigirao. U sklopu katedrale je izgrađena veličanstvena kupola visoka 71,5 metar s koje seže prekrasan pogled na Dunav i preko njega na slovački prostor. Katedrala ima bogatu riznicu koja dočarava tisućljetnu povijest kršćanstva u Mađara. To je najbogatija crkvena zbirka u srednjoj Europi. U kripti katedrale se nalaze grobovi ostrogonskih nadbiskupa, a među njima je i Hrvat, Ivan Vitez od Sredne, rodom iz Komarnice u Hrvatskoj Podravini. Njemu su Mađari, kao svome zaslužnom nadbiskupu, izgradili spomenik u središtu grada. U katedrali je i grob znamenitog mađarskog mučenika (proganjanog u vrijeme realsocijalizma) i kardinala Josipa Mindszentya (1892.-1975.).

Ostrogon početkom 20. stoljeća

Ostrogon početkom 20. stoljeća

 

 

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (82 Articles)
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.