Novo:

Oproštajno pismo Marije Stuart

U početku je engleski kralj Henrik VIII. (1509. – 1547.) pokušavao pobiti Lutherove kritike (vrhunac je bio 31.listopada 1517. kada je Luther na vrata crkve u Wittenbergu  prikucao svoje prigovore protiv indulgencija (prodaja oprosta), tzv. 95 teza) te je izdao Zakon o sedam sakramenata. U to vrijeme papa je bio Lav X. koji je Henriku VIII. dao titulu „branitelj vjere“. Međutim, naklonost pape ubrzo će nestati jer je Henrik VIII. bio zagovaratelj nacionalne autonomije i provoditelj monarhijskog apsolutizma te mu je za njegova nastojanja i stavove probitačnija i korisnija bila reformacija. Na to da se potpuno okrene od katoličanstva i od pape utjecao je jedan događaj iz osobnog života.

Henrik VIII. htio je oženiti Katarinu Aragonsku, koja je bila udovica brata mu Arthura. Za sklapanje tog braka kralju je dobio potrebnu dozvola pape. Iz toga braka dobio je kćer Mary (poznatu kao Marija Katolička ili Krvava Marija (Bloody Mary)). Biološki sat je otkucavao i Katarina Aragonska više nije mogla imati djece pa je Henrik VIII. postao zabrinut za svoje nasljeđe. U to vrijeme započelo se govoriti kako prethodno spomenuta papina dozvola za brak ionako nije bila važeća te da brak sa Katarinom Aragonskom nije valjan. Stoga  kralj Henrik VIII. počinje nagovarati papu Klementa VII. da poništi brak. Papa je oklijevao jer se bojao reakcije Karla V. (koji je pripadao protureformatorskoj struji). Henrik VIII. počeo se udaljavati od Rima, a Koncil nacionalnih biskupa odobrio mu je poništenje braka s Katarinom Aragonskom i on je sklopio brak sa dvorskom damom Anne Boleyn. U drugom braku kralj također dobiva kćer Elizabeth (kasnije Elizabeta I.), ali ne i toliko željenog sina. Anne Boleyn  optužuje za nevjeru i naređuje njeno smaknuće. Jane Seymour, treća kraljeva žena rodila mu je sina Edvarda VI., budućeg kralja. Kralj Henrik VIII. se ukupno ženio šest puta, od čega je na pogubljenje poslao tri žene.

mary_stuart

Godine 1534. izdao je Zakon o vrhovništvu što je značilo da je kralj taj koji je na čelu države, ali i crkve. Ta se crkva nazvala anglikanskom (Church of England). Engleska reformacija nije se dirala u teološki sadržaj katoličke crkve, tek je donijela neke promijene poput ukidanja latinskog jezika u liturgiji i svetim knjigama. Svećenici su postali ovisni o vladaru te je nastupila konfiskacija crkvenih imanja. Nakon Edvarda VI. krunu je preuzela njegova polusestra Marija (Katolička). Ona je stupila u brak sa Filipom II. sinom Karla V. Katoličanstvo je ponovno uspostavila represijom. Nakon njezine smrti pošto nije imala nasljednika krunu dobiva Elizabetha (Elizabeta I.). Njoj je u državi najvažniji bio mir, a ne teologija, te je ponovno konsolidirala anglikansku crkvu.  Godine 1559. izdala je novi Zakon o vrhovništvu koji je ovog puta značio da kralj nije vjerski vođa, ali je podržavatelj vjere. Zakon o jedinstvu iz iste godine isključio je katolike iz političkog života Engleske.

Loza Henrika VIII.

Loza Henrika VIII.

U Francuskoj u isto vrijeme traju vjerski sukobi i to najviše između moćnih obitelji Bourbon i obitelji Guise. Obitelj Bourbon  podržavala je kraljicu Elizabetu I., a obitelj Guise podržavala je škotsku kraljicu Mariju Stuart (žena rano preminulog francuskog kralja Franje II.)  koja je pretendirala na englesko prijestolje i bila je katolkinja. Caterina Medici, supruga francuskog kralja Henrika II. (otac Franja II. i Karla IX.) 1562. izdaje Edikt u Saint–Germainu kojim hugenoti dobivaju pravo vjeroispovijesti izvan gradskih zidina. Reakcija obitelji Guise na Edikt bilo je pokolj hugenota u Vassyju. Sin Caterine Medici Karlo IX. za vrijeme svoje vladavine naredio je da se počini jedan od najvećih pokolja hugenota poznat kao „Pokolj Bartolomejske noći“ (24. kolovoz 1572.). Nasljeđuje ga brat Henrik III., koji je bez nasljednika ubijen 1589. (poznat je rat nazvan „rat trojice Henrika“ od 1585. do 1589. iz kojeg će proizaći da je nasljednik Henrika III. Henrik Burbonski (Navarski) koji je bio hugenot sve dok se nije odrekao kavinizma i prihvatio katoličku vjeru Pariz ga nije priznao za francuskog kralja).

Pokolj hugenota u Bartolomejskoj noći

Pokolj hugenota u Bartolomejskoj noći

Filip II., muž pokojne joj polusestre Marije Katoličke zatražio je ruku kraljice Elizabete I. prešavši preko vjerske razlike, no, ona ga je odbila. Filip II. Španjolski postaje saveznik Marije Stuart. Katoličke zemlje su se udružile i zauzele stav da osporavaju Elizabeti I. pravo na prijestolje iz razloga što je izvanbračna nezakonita kći Henrika VIII. A pravo na englesko prijestolje davali su Mariji Stuart, koja se nakon smrti Franje II. ponovno udala za lorda Henryja Darnleya. Nakon nekog vremena naredila je likivdaciju svog drugog muža, a u treći brak je stupila sa njegovim ubojicom. Time je potaknula nezadovoljstvo koje je dolazilo od ljudi iz više smjerova i godine 1567. morala je abdicirati u korist sina Jakova I. (nasljednik Elizabete I.). Zaštitu je pokušala pronaći kod Elizabete I. protiv koje je cijelo vrijeme prije toga kovala razne urote i plela spletke (pa su ju nazivali i „Škotskom zmijom“). Elizabeta umjesto zaštite dala ju je 1568. zatvoriti zbog urota i Marija Stuart je u zatočeništvu provela 19 godina. Godine 1587. Marija Stuart je smaknuta.

„U mom je kraju moj početak“

U dva sata ujutro, srijede, 8.veljače 1587.godine, Marija Stuart uzela je pero u ruke posljednji put. Njezino pogubljenje trebalo se održati za samo šest sati u trenutku kada je pisala ovo pismo namjenjeno njezinom bivšem šurjaku Henriku III. od Francuske.

Prvi dio pisma

Prvi dio pisma

Transkripcija prvog dijela dokumenta

Reyne descosse
8 feu 1587

Monssieur mon beau frere estant par la permission
de Dieu pour mes peschez comme ie croy venue
me iecter entre les bras de ceste Royne ma
cousine ou iay eu beaucoup dennuis & passe
pres de vingt ans ie suis enfin par elle & ses
estats condampnee a la mort & ayant demande
mes papiers par eulx ostez a ceste fin de fayre
mon testament ie nay peu rien retirer qui me
seruist ny obtenir conge den fayre ung libre
ny quapres ma mort mon corps fust transporte
sellon mon desir en votre royaulme ou iay eu
lhonneur destre royne vorte soeur & ancienne
allyee.
Ceiourdhuy apres disner ma este desnonsse
ma sentence pour estre executee demain comme
une criminelle a huict heures du matin
ie nay eu loisir de vous fayre ung ample discours
de tout ce qui sest passe may sil vous plaist
de crere mon medesin & ces aultres miens
desolez seruiters vous oyres la verite & comme
graces a dieu ie mesprise las mort & fidellement

Prijevod prvog dijela dokumenta

Kraljica Škotske
8. Veljače  1587.

Kraljevski brate,Božjom se voljom, radi svojih grijeha, mislim, predah u milost Kraljici, svojoj rođakinji,pod čijim sam rukama trpila mnogo skoro dvadeset godina
konačno sam osuđena na smrt od strane nje i njenih staleža Pitala sam za svoje dokumente, koje su ranije odnijeli, kako bih mogla složiti oporuku, ali onemogućili su mi dobivanje ičeg korisnog, a čak i to da slobodno napišem oporuku ili da moje tijelo bude prenijeto, kao što bih htjela, u tvoje kraljevstvo gdje sam imala čast da budem kraljica, tvoja sestra i stara saveznica.Večeras, nakon večere, obaviještena sam o svojoj kazni: bit ću pogubljena poput kriminalca u osam ujutro. Nisam imala vremena potpuno te obavijestiti o svemu što se dogodilo, ali ukoliko budeš saslušao mog liječnika i moje druge nesretne sluge, saznat ćeš istinu, i to da, hvala Bogu,  prezirem smrt i zaklinjem se da se s njome srećem nevina …

Drugi dio pisma

Drugi dio pisma

Transkripcija drugog dijela dokumenta

proteste de la recepuoir innocente de tout crime
quant ie serois leur subiecte la religion chatolique
& la mayntien du droit que dieu ma donne a
ceste couronne sont les deulx poincts de ma
condampnation & toutesfoy ilz ne me veullent permettre
de dire que cest pour la religion catolique
que ie meurs may pour la crainte du champge
de la leur & pour preuue ilz mont oste mon
aulmonier lequel bien quil soit en la mayson ie
nay peu obtenir quil me vinst confesser ny
communier a ma mort mays mont faict grande
instance de recepuoir la consolation & doctrine
de leur ministre ammene pour ce faict. Ce porteur
& sa compaigne la pluspart de vos subiectz
vous tesmoigneront mes deportemantz en ce
mien acte dernier il reste que ie vous suplie
comme roy tres chrestien mon beau frere & ansien
allye & qui mauuez tousiours proteste de
maymer qua ce coup vous faysiez preuue en
toutz ces poincts de vostre vertu tant par
charite me souslageant de ce que pour descharger
ma conssiance ie ne puis sans vous qui
est de reconpenser mes seruiteurs desolez leur

Prijevod drugog dijela dokumenta

od ikakvih zločina, makar ja bila i njihov objekt. Katolička vjera i tvrdnja o mom Bogom-danom pravu na englesko prijestolje dva su sporna pitanja na osnovi kojih sam osuđena, a ipak, nije mi dopušteno reći da je Katolička vjera to za što umirem, nego radi straha od miješanja u njihovu. Dokaz ovoga je to što su mi udaljili svećenika, i iako je u zgradi, nisam uspjela dobiti dopuštenje da dođe, sasluša moju ispovijed i da mi posljednju pomast, pri čemu su inzistirali da primim utjehu i upute od njihova svećenika, kojeg su doveli samo za tu svrhu. Nosioc ovog pisma i njegovi pratitelji, većinom tvoj podanici, posvjedočit će o mom ponašanju za vrijeme mog posljednjeg sata života. Preostaje mi da molim Vaše Kršćansko Veličanstvo, mog šurjaka i starog saveznika, koji ste uvijek iskazivali ljubav prema meni, da sad dokažete svoju dobrotu na svim ovim poljima: prvo milosrđem, tako da isplatite mojim nesretnim slugama …

Treći dio pisma

Treći dio pisma

Transkripcija trećeg dijela dokumenta

layssant leurs gaiges laultre faysant prier dieu
pour une royne qui a estay nommee tres chrestienne
& meurt chatolique desnuee de toutz ses biens
quant a mon fylz ie le vous recommande autant
quil le meritera car ie nen puis respondre
Iay pris la hardiesse de vous enuoier deulx
pierres rares pour la sante vous la desirant
parfaicte auuec heurese & longue vie Vous le
recepvrez comme de vostre tres affectionee
belle soeur mourante en vous rendant tesmoygnage
de son bon cueur enuers vous ie vous recommande
encore mes seruiteurs vous ordonneres si il vous
plaict que pour mon ame ie soye payee de
partye de ce me que debuez & qu’en l’honnheur
de Jhesus Christ lequel ie priray demayn a
ma mort pour vous me laysser de quoy fonder
un obit & fayre les aulmosnes requises
ce mercredy a deulx heures apres minuitVostre tres affectionnee & bien
bonne soeur Mari R

Prijevod trećeg dijela dokumenta

…njihove preostale plaće – to je teret mojoj savjesti koji jedino Vi možete odriješiti: dalje, da se molite Bogu za kraljicu koja je nosila naslov Najkršćanskije a umire kao katolkinja, kojoj su oduzete svi njeni posjedi. Što se tiče mog sina, preporučam ga koliko zaslužuje, jer ne mogu odgovarati za njega. Osjetih se slobodnom poslati vam dva draga kamena, talismana protiv bolesti, u nadi da ćete uživati u dugom i sretnom životu. Prihvatite ih od vaše šurjakinje koja vam, umirući, šalje dokaz svojeg toplog osjećanja prema vama. Ponovno vam preporučam svoje sluge. Izdajte naredbe, ukoliko vam srce želi, da za dobrobit moje duše, ono što mi dugujete bude isplaćeno, a da za Isusa Krista, kome ću se moliti sutra dok umirem, budem ostavljena za misu zadušnicu i da se daju dobrovoljni prilozi.

Srijeda, dva sata ujutro
Iskreno vaša, s ljubavlju,
Sestra Marija R.

Četvrti dio pisma

Četvrti dio pisma

Transkripcija četvrtog dijela dokumenta

Au Roy tres chrestien
monssieur mon beau
frere & ansien
allye

Prijevod četvrtog dijela dokumenta

Najkršćanskijem
Kralju od svih,
mom bratu i starom
savezniku

Literatura

  1. Stefan Cvajg, Marija Stjuart, Alfa, Zagreb, 1979.
  2. George Macaulay Trevelyan, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956.
  3.  Grupa autora, Veliki misteriji prošlosti, Nepoželjni muž, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004.
  4. Slaven Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba: (XVI.-XIX.st.): s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Profil International, Zagreb, 2004.
  5.   National Library of Scotland, The last letter of Mary Queen of Scots, http://www.nls.uk/mqs/, Scotland, 2008.
Sara Vukušić Glavan
About Sara Vukušić Glavan (10 Articles)
Profesorica povijesti i filozofije.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.