Novo:

Od “novog vala” do nove države (4)

Novi val

Novi val ("nova pop glazba"), "ime je uzela od francuske kinematografije Novog vala, a podrazumijeva stilski različite glazbenike"(Hrvatski enciklopedijski rječnik Nes-Per, 2004., str.  22) i obuhvaća period kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih.

Sovjeti forsiraju rijeku Sovjeti forsiraju rijeku

Svijet. Jedno od temeljnih načela kod novog vala kao i kod punka bilo je da svatko može osnovati bend. Obuhvaćao je razne stilove poput rocka, reggaea, power popa, funka, elektronske glazbe, ska te naravno malo punka (ovisno o prostoru) i rock’n’roll zvuka. Najjače novovalne scene u svijetu bile su u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U Njemačkoj su bili poznati pjevači poput Nene, Falca koji su uveli njemački jezik kao dominantni u glazbeno stvaralaštvo. U Velikoj Britaniji novi val bio je vođen pjevačima-tekstopiscima poput pub-rock veterana Nick Lowe, Graham Parkera i Elvis Costello, zatim grupe Squeeze i XTC, ska oživljavatelji poput Madness i Specials, žanrovsko neodređen Joe Jackson, sintisajzer bendovi kao Human League , Heaven 27 i A Flack of Seagulls te tzv. Novi Romantičari Duran Duran, Adam and the Ants te Culture Club. U SAD-u spektrum glazbenika obuhvaćao je B-52, Georgia, Blondie, Modern Lovers, Go-Go’s, Cars, Devo i Talking Heads.

Jugoslavija. Kao i na Zapadu tako i u Jugoslaviji, punk i novovalne scene bile su čvrsto povezane pri čemu su neki bendovi započeli kao punk a nastavili kao novi val (Prljavo kazalište), a drugi imali poticajan učinak na nastajuću novovalnu scenu (Pankrti). Glavna novovalna os protezala se linijom Ljubljana (više punkerska) – Zagreb – Beograd. Tu se još može dodati i riječka scena, koja je zbog svojeg punkerskog zvuka više povezana s Ljubljanom nego Zagrebom. Od svih ljubljanskih bendova (jedino je Lačni Franz kao utjecajniji novovalni bend došao iz Maribora) najvažniji bili su Pankrti. Osnovani su u rujnu 1977., kao jedan od prvih punk sastava, no definitivno kao oni koji su ga obilježili diljem Jugoslavije. Koncertima u Studentskom kulturnom centru (SKC) u Beogradu 1977., te u Galeriji SC (Studentskog centra) u Zagrebu, za vrijeme izložbe stripa Mirka Ilića, doveli su punk i započeli “alternativnu scenu” u Jugoslaviji. Osim šoka za publiku – “Oni su došli u bijelim košuljama, s crnim kravatama, s crvenim vrpcama oko ruke…izgledali su kao mali slovenski birokrati. Odjednom se kao u filmovima katastrofe, zid buke počeo širiti prema nama.” (Mirković, 2004., str. 28) – još važniji učinak bio je onaj na Branimira Johnnya Štulića. Priznanje Pankrtima dao je u pjesmi Balkan, riječima: “Brijem bradu brkove, da sličim na Pankrte…”. Uz ljubljansku scenu povezana je i riječka, od kojih Paraf, osnovan krajem 1976., predstavljaju simbol te scene sa titulom “očeva punk” pokreta. Priznanje i pokazatelj razvijenosti riječke punkerske scene vidi se u  kompilaciji “Novi punk val” u koju su uvrštene i pjesme riječkih grupa Paraf i Termiti (osnovani 1978.).

Beogradska alternativna scena (BAS) sastojala se od tri glavne grupe – Šarlo akrobata, Električni orgazam (više punkerski od ostalih) i Idoli. Trebalo je proći nešto vremena od dolaska Pankrta i pojave novog talasa u Beogradu (Šarlo akrobata kao prvi osnovani su u travnju 1980.) no to nije štetilo ni kvaliteti ni popularnosti. Dapače, tad je novi val već bio afirmiran, pa nisu trebali prolaziti kroz porođajne muke slovenskih i hrvatskih grupa, a i srpska publika je tražila srpske grupe. Uz prostor osiguran u SKC, podršku Džuboksa (beogradski Polet) te pojavom televizijske emisije Rokenroler, BAS je lansiran među zvijezde. Koncertima “Pozdrav iz Zagreba” u Beogradu i “Pozdrav iz Beograda” u Zagrebu, dvije scene su se čvršće povezale i novi val/talas je od tada dominirao domaćom glazbom.

Za oblikovanje zagrebačke novovalne scene bilo je važno nekoliko događaja i mjesta. Prvi važan događaj bilo je ponovno pokretanje tjednika Polet, glasila Saveza socijalističke omladine Hrvatske, koji je unatoč svom porijeklu (novine omladinskih organizacija nisu bile baš najpopularnije) medijski pokrovitelj i promicatelj nastajeće punk/new wave scene. Drugi događaj je oblikovanje umjetničkih formacija Novi kvadrat (oko strip crtača Mirka Ilića) i neprofesionalnih kazalištaraca u grupi Kugla glumište koji su unijeli nekonvencionalnost u umjetnost. Glavna mjesta koja su kroz čitav period novog vala služila za oblikovanje i  napredovanje glazbe bili su Zvečevo (Zvečka) odnosno čitav Duhanski put (Blato, Zvečka, Veliki i Mali Kavkaz) te Studentski centar (pogotovo kasnije drvena prizemnica uz parkiralište SC-a koja je dodijeljena Kugla glumištu, a u kojoj su vježbali novovalovci poput Filma, Azre, Haustor). Konačni događaj koji je spojio sve ove elemente i završio pripremno razdoblje novog vala bio je navedeni koncert Pankrta u Galeriji SC. Početak prvog pravog perioda, odnosno događaj koji se “mirno može smatrati nultom točkom zagrebačkog novog vala”(Mirković, 2004., str. 45), bio je koncert Parafa, Azre i Prljavog kazališta, 06.05.1978., pred Građevinskim školskim centrom u Novom Zagrebu pod Poletovom organizacijom. Nije bio uspjeh, dapače bio je loše organiziran i doživio je fijasko, no njihovim zajedničkim nastupanjem i Poletovom inicijativom stvorena je u svijesti ljudi jedna posebna scena. Godinu dana kasnije javlja se Film s Jurom Stublićem koji je uz Azru i Prljavo kazalište činio prvi ešalon zagrebačkog novog vala. Nakon mnogih nedaća(20), postepenog proboja ovih grupa, godina 1980. i koncert Azre u SC te album Crno-bijeli svijet Prljavog kazališta, označio je početak novog vala kao masovne pojave. Uskoro slijedi drugi ešalon s grupama Parlament, Patrola, Haustor (Zagreb), Lačni Franz (iz Maribora, ali dio slovenske/ljubljanske scene) i Termiti (Rijeka). Tada se javlja i novi talas u Beogradu, a otvaranjem kluba “Josip Kulušić”, popularnije Zebra, stvara se novo mjesto koje će obilježiti novi val. Puna afirmacija i definitivna pobjeda nove glazbe i scene, dogodila se 1981. kad je Bijelo dugme izdalo album “Doživjeti stotu” koji je napravljen u stilu novog vala. Sljedeća godina označila je kraj novog vala, a grupe su počele slijediti druge glazbene stilove ili su se raspali (Šarlo akrobata).

Cover albuma 'Doživjeti stotu' od Bijelog dugmeta

Cover albuma ‘Doživjeti stotu’ od Bijelog dugmeta

Socijalna obilježja glavnih protagonista(21). Četiri društvena obilježja zajednička su za novi val u Jugoslaviji – Interrail, urbani i prigradski kontekst, fakultetsko (pretežito društveno-humanističko obrazovanje) te obiteljsko porijeklo. “Ako je iskaznica Zavoda za zapošljavanje bila dokument koji je povezivao ključne punk-pionire otočne scene, u nas je tu funkciju imala karta za Interrail.”(Mirković, 2004., str. 46) Interrail je bila jeftina željeznička karta koja je omogućavala djeci iz boljih socijalističkih familija obilazak europskih gradova, dajući im tako doživljaj rock prijestolnica zapadnog svijeta. “Nastanak punk pokreta u nas imao je posve obrnut socijalni predznak negoli na zapadu: i ovdje je bio rezultat frustracije – ali ne socijalne kao u Velikoj Britaniji, nego provincijalne, frustracije proizašle iz spoznaje da izvan naše bare postoje mjesta gdje se živi uzbudljivije.”(Mirković, 2004., str. 46) Upravo ta činjenica, ta svjesnost o drugačijem, o drugačijem svijetu i životu od onog učmalog u tadašnjoj Jugoslaviji, dala je poticaj i novinarima Poleta i članovima bendova da stvore jugoslavensku scenu.

“Temeljna ideja, zakon novog vala, bila je fasciniranost urbanim.”(Mirković, 2004., str. 67) Osamdesete bile su vrhunac urbanizacije, o čemu sam već nešto rekao, a još ću i reći, vrhunac izgradnje nebodera, ali i vrhunac prigradskih i polugradskih naselja. Zapravo je znakovito da su heroji novovalne scene došli iz prigradskih naselja, Prljavo kazalište iz Dubrave, Pankrti iz Kodeljeva, Jura Stublić iz Sesvetskog Kraljevca , pa čak i Branimir Štulić iz Novog Zagreba. Ako je na općenitijoj razini Jugoslavija bila bara u usporedbi sa Zapadom, tada su njihova naselja bile male bare u usporedbi sa glamuroznim životom u središtu grada. Da nije bilo te udaljenosti od centra tko zna da li bi bilo Filma i Azre. Štulić je imao autobus br.43 kao stvaralačko mjesto, a Stublić svoje ulice na kojima je proveo mladost. O utjecaju grada i o njihovoj preokupaciji gradom više u analizi pjesama.

Velika većina navedenih mladića je studirala, pri čemu je društveno-humanističko obrazovanje bilo dominantno za zagrebačku scenu i Pankrte(22), dok je npr. Vladimir Divljan, član Idola, završio Rudarsko-geološki fakultet. Ta opcija, studiranje, zapravo je bila prinudna, jer su imali izbor “ili faks ili rektoren za inozemni uvoz.”(Sretno dijete) Upravo taj “slobodni zrak” koji im je pružao fakultet, bila je važna komponenta za njihovo stvaralaštvo. Specifikum zagrebačke scene jest Filozofski fakultet. Tu su studirali Štulić (fonetika, povijest), Stublić (sociologija, filozofija), Sacher (etnologija) i time je Filozofski fakultet zajedno s drugim mjestima, poput SC-a ili Zvečke bio važno središte oblikovanja novog vala.

Zadnje obilježje je njihovo obiteljsko porijeklo, tj. već spomenuta činjenica da su dolazili iz dobrih socijalističkih obitelji. Nisu bili ni radnička klasa ni elita, već onaj srednji sloj koji je bio generator supkulturnih skupina, različitih glazbenih scena, nositelj nezadovoljstva, ali i onaj koji je najviše trpio poremećaje jugoslavenskog društva. Zato su i imali razloge za iskazivanje nezadovoljstva, a specifično porijeklo i specifični životni put, odgoj i obrazovanje utjecali su na specifično iskazivanje tog nezadovoljstva.

Sporni 127. broj Poleta

Sporni 127. broj Poleta

Polet. Kao što je rečeno, Polet je bio časopis SSOH, ali se pod vodstvom kritički orijentirane mladeži pretvorio u nešto više, “bio je pravi intelektualni inkubator, velika pregrijana retorta novih ideja”(Ilić, 2000.) Sve nove ideje prate veliki problemi i skandali, a ništa drugačije nije bilo ni kod Poleta. Tri su velika skandala potresala Polet od kojih smo slučaj s Big Benom već spomenuli. Druga dva izazvali su negativna kritika filma “Okupacija u 26 slika” te fotografije golog Dinamovog golmana Milana Šarovića. U članku “Pretenzije, plagijati, dosada” Nenad Polimac obrušio se na filmove “Okupacija u 26 slika” i “Bravo Maestro”. Napad na prvi film nije bio mudar potez, jer je uslijedila žestoka reakcija službenih struktura (posebno Milutina Baltića) te dežurne apologete iz Vjesnika Mire Boglić. Na kraju se ništa strašno nije dogodilo (Polimac je prestao pisati u Poletu oko pola godine, a Polet je za pokoru objavio tekst “Za diferencijaciju na idejnoj fronti”) no zanimljivo je spomenuti anegdotu kad je Baltić pozvao uredništvo k sebi. Pritom ih je optužio za ustaštvo, a Polimac mu je drsko odgovorio “Je, druže Baltiću, to oko ustaša bi moglo proći, samo kako ja kao Srbin mogu biti ustaša…” (Ilić, 2000.)

Za 127. broj Poleta, redakcija je odlučila napraviti intervju s golmanom Dinama, Milanom Šarovićem, a aluzija golman-goli čovjek, navela ih je na ideju da ga slikaju golog. Nakon nekoliko dana, Vijeće trojice Okružnog suda u Zagrebu, zabranilo je taj broj. To je izazvalo velika negodovanja, a sud je nakon tjedan dana ukinuo svoju zabranu, što je bio presedan. Bez obzira na taj presedan, uredništvo je moralo snositi posljedice, a Milutin Baltić se opet, kao i u prijašnja dva slučaja(23) pokazao kao glavni suparnik Poleta. Na Izbornoj konferenciji SSOH optužio je Polet da ne radi u interesu omladine, a Zoran Franičević, glavni urednik inkriminiranog časopisa, za mjesec dana je po hitnom postupku poslan u vojsku.

Ove slučajeve sam naveo iz dva razloga. Prvo, da pokažem postojanje razvijene kritičke svijesti kod mladih ljudi krajem 70-ih i postepeni razvoj polunezavisnih medija (već ranije postoji Start(24), u to doba djeluje Film(25), a kasnije se javlja Danas(26)). Drugi razlog se odnosi na polaganu transformaciju nadzora i stege službenih struktura. Činjenica je da su urednici trpjeli posljedice svojih djela i da je unatoč svemu to bio časopis socijalističke omladine, ali je i činjenica da se dogodio jedan presedan, da je sud izmijenio svoju odluku o zabrani. To nam pokazuje da su posljednje godine 70-ih zapravo prijelomna točka, nakon koje sva cenzura i strogoća sustava koja se ispoljavala nakon 1971/1972. polagano popušta, da bi se krajem 80-ih pretvorila u neefikasno negodovanje starih državno-partijskih dogmatika.

Cover kompilacije 'Novi punk val 78-80'

Cover kompilacije ‘Novi punk val 78-80’

Bilješke

(20) – primjer je Komisija za predlaganje gramofonskih ploča na koje se ne plača porez (tzv. Komisija za šund) koja je često protagonistima novog vala nabijala tzv. porez na šund
(21) – pod glavnim protagonistima se podrazumijevaju Pankrti iz Ljubljane, zagrebačka četvorka Azra, Film, Haustor i Prljavo kazalište, te pripadnici BAS-a
(22) – Peter Lovšin je diplomirao na Odsjeku za novinarstvo i sociologiju na Fakultetu političkih znanosti; Gregor Tomc je diplomirao politologiju, a sad je sociolog i profesor na Ljubljanskom sveučilištu
(23) – u slučaju s Big Benom, Baltić je na sjednici CK SKH prozvao urednika Ratka Boškovića zbog odgovornosti te je on uskoro smijenjen
(24) – Start – “magazin pokrenut 1969., a bio je poznat po slobodnijem tretmanu spolnosti i analitičkoj obradi socijalnih i političkih tema po uzoru na zapadne magazine.”(Goldstein, 2003., str. 358)
(25) – Film – nastao 1975. na inicijativu nove generacije mladih kritičara; “časopis je bio nasilno ugašen 1979. kad mu je uskraćena dotacija zbog negativnog pisanja o Okupaciji u 26 slika Lordana Zafranovića.”(Škrabalo,2008., str. 139)
(26) – Danas – politički tjednik pokrenut 1982., istaknuo se kritičkim osvrtom na tadašnju društveno-političku zbilju, izlazio je do 1992., u njemu su radili poznati urednici poput Joze Vlahovića, Dražena Vukov-Colića, Denisa Kuljiša, Mirka Galića

About Vedran Mikac (11 Articles)
Rođen je 25.08.1984. u Varaždinu. Drugu osnovnu školu i Prvu gimnaziju (opći smjer) pohađao je u svom rodnom gradu. U gimnaziji je povremeno pisao za školske novine. Akademske godine 2003./2004. upisuje dvopredmetni studij sociologije i povijesti (nastavnički i znanstveni smjer) na Filozofskom studiju u Zagrebu. Godine 2007. dobiva Nagradu za izvrsnost u studiju povijesti. Diplomirao je na Odsjeku povijesti (Od “Novog vala” do nove države: Odraz društvenopolitičkih promjena u Jugoslaviji 80-tih u glazbi i filmu, mentor prof. dr. sc. Ivo Goldstein) 26.09.2008. te stekao zvanje profesora sociologije i povijesti i diplomiranog sociologa i povjesničara. Nakon nekoliko mjeseci upisuje Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Aktivno se koristi engleskim i njemačkim jezikom (posjeduje Njemačku jezičnu diplomu drugog stupnja Konferencije ministara kulture zemalja SRNJ-razina C1). Rekreativni je sportaš te je član Hrvatskog planinarskog društva MIV.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*