Novo:

Od “novog vala” do nove države (7)

Kritika nepotizma i korupcije:

Štićenik ... sad sam štićenik imam sve što zaželim jednom kad izađem nemoj da te zateknem s drugim u snu ... (Azra, Kad fazani lete)

Njemačka kolona u pokretu prema neprijatelju Njemačka kolona u pokretu prema neprijatelju

{youtube}pBB-75Wivh0{/youtube}

Veze i poznanstva
U školu sam upisan bez pola muke
Preko reda i bez muke
Veze i poznanstva čarobna su stvar

Dobio sam pos`o i pola krova
Igralo je mito, velika lova

(Prljavo kazalište, Prljavo kazalište)

Naravno da su ove dvije pojave, nepotizam i korupcija, prisutne u svim zemljama i kroz sva razdoblja, ali specifičnost za Jugoslaviju tog doba bila je funkcionalnost i nužnost tih pojava za održavanje mira u društvu. Naime, kroz pogoršanu ekonomsku situaciju i nemogućnost sustava za rješavanje te situacije, obiteljske i mreže poznanika, siva ekonomija te mito bili su način za ostvarivanje potreba ljudi i održavanje njihovog standarda. Navedene pjesme zorni su prikaz korisnosti veza i novca, bile one od malena prisutne (Prljavo kazalište) ili kao nedavna pojava (Azra).

Najava novog doba:

Radnička klasa odlazi u raj
Kroz prozor prhne crna tica
i veli tada grdi crni stvor
never more
bolje je da odete prilike su nove
ulozi u povijesti došao je kraj
u pola četiri ujutro sa perona pet

radnička klasa odlazi u raj
pa pa proleteri
pa pa

(Haustor, Treći svijet)

Devedeseta
Jer devedeseta,
polako baš prolazi,
ispod mog prozora
pjevaju združeni odredi
Božuri, cvjetaju,
al’ po krvi mirišu.
Bože oprosti im,
to što rade valjda ne znaju.

(Prljavo kazalište, Devedeseta)Suptilnost, artizam i točna procjena postojećih procesa, to je obilježje Haustora i ove pjesme. Bez neke oštre kritike, frustracije (poput Azre), bez punkerskog “pljuvanja” po sustavu, rekli su jednostavno i jasno, činjenicu. Sustav i stara ideologija približila se kraju, došlo je novo vrijeme, koje su tadašnji ljudi itekako osjećali, a Haustor je to u ovoj pjesmi, ali i na albumu (pjesme “Neobičan dan” i “Treći svijet” što govore o kraju sustava) jasno rekao. Prljavo kazalište već se albumom “Zaustavite zemlju” i pjesmom “Mojoj majci” (“Ruža Hrvatska”) polagano afirmiralo kao prohrvatski bend. Ova pjesma pokazuje nadolazeće stanje, stanje sukoba koji je kod ljudi tog vremena bio osjetljiv i izazivao strah, s pravom kako se vidjelo.

Cover albuma 'Zona sumraka' od Filma

Sociourbana tematika:  

Zagreb je hladan grad

Mi smo njegovi stanovnici
I ima nas oko milion
Stojimo u gomilama, grijemo se tijelima
Tijela su jako topla

Na ulici stotine kafea
U svakom kafeu stotine ljudi
I sto ruku sa sto čaša

Stotinu usta ispija sto čaša
Usta žele da se smiju
Ljudi žele da se napiju i zaborave
Da je Zagreb hladan grad

U tvome tijelu djevojko
Želim da se izgubim
I da zaboravim da je Zagreb hladan grad

To nije ljubav, to nije mržnja
Osjećam samo prazninu

(Film, Zona sumraka)

 Na posljednjoj tramvajskoj stanici
Dolje u mraku kod posljednje tramvajske stanice
Prišli mi mladići
Pamtim samo udarce
Nisam im’o novaca
Pamtim nasilje
..
(Prljavo kazalište, Prljavo kazalište)

Užas je moja furka
smrdljivi grad zatvara podrume
smrdljivi grad zatvara ulice
smrdljivi grad je zadovoljan sobom
strukture ga furaju

smrdljivi grad otvara jeftine bircuze
za šljakere što loču ko’ pesi
studenti bez diplome
žene bez ljepote
neženje bez stana
putnici bez para

(Azra, Sunčana strana ulice)

Lublana je bulana

Lublana ma pet občin
največja je Šiška
pol je Center
pol so Moste

Lublana je bulana!

Na Viču so še kmetje
v Mostah so delavci
kmetje delajo na polju
delavci v tovarnah

(Pankrti, Novi punk val 78-80)

Tematika grada je jedna od prevladavajućih tema u pjesmama novog vala, što vrijedi pogotovo za Film. Na prvom albumu sve pjesme Jure Stublića baziraju se na njegovim odisejama po Zagrebu. Budući da je njegovo mjesto, Sesvetski Kraljevec bilo dosta udaljeno od grada, većinu vremena je provodio u gradu, živeći doslovce na ulici. Drugi album sa sumornom tematikom donosi i odgovarajući prikaz grada kao mjesto otuđenih, atomiziranih pojedinaca, mase (naglašavanje broja sto) koji teži ljudskoj toplini. Ta ispraznost dočarana je kontrastiranjem topline ljetnog vremena i gomile ljudi nasuprot hladnoći izoliranog ispijanja piva. Prljavo kazalište dotiče se jednog aspekta velikih gradova koji je isto posljedica gore navedenih procesa, a to je besmisleno nasilje mladih grupa koje kroz tu navalu adrenalina pokušavaju nešto osjetiti(32). U skladu sa svojim stilom Štulić daje beskrupuloznu kritiku gradskog života, struktura koji vladaju njime te načina života običnih ljudi koji prevladava u njemu. Pankrti služe da pokažem slične uvjete i procese koji su tad zahvaćali sve jugoslavenske velegradove (koliko se o velegradovima, osim Beograda  i Zagreba, može govoriti). To je već više puta navedena modernizacija i urbanizacija koja nije bila potpuna, što se lijepo vidi u gornjoj pjesmi gdje uz gradski centar prevladava praktički ruralna okolina te simboli prve modernizacije, tvornice.

Cover albuma 'Crno-bijeli svijet' od Prljavog kazališta

Promjena rodnih uloga i nova seksualnost:

Ova tema ne spada ni u jednu od prije navedenih dominantnih tema, ali je povezana djelomično s ljubavnom, govori o homoseksualnoj ljubavi te djelomično s sociourbanom, jer su u fokusu gradska mladež, a navedene pojave, mijenjanje rodnih uloga i drugi tipovi seksualnosti su rezultat modernizacijskih procesa u koje spada i urbanizacija. Svi ti procesi su se intenzivno odvijali u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, i mada nedovršeni, stvorili su promjene u tradicionalističkom okviru egzistencije ljudi.

Neki  dječaci ( Some boys )

Ti ideš sa svojim društvom
prelaziš preko ulice
upireš prst u mene
smiješ se

Ideš sa svojim muškim društvom
voliš prljave žene
a ja te čekam vjerno kao pas

A znam da me praviš ljubomornim
jer toliko si mi puta
na klupi u parku znao reći
ja sam za slobodnu mušku ljubav

ja sam za  slobodnu ljubav.
(Prljavo kazalište, Prljavo kazalište)

Još jedna pjesma kojom je Prljavo kazalište dokazalo svoju zrelost kako u smislu teksta tako i u tematici. Progovorili su o homoseksualnosti kad je još i na zapadu to bila tema puna kontroverzi. To je tipični opis stigmatizacije, ali i trnovitosti koja prati homoseksualnost. S jedne strane je mladić koji služi za porugu i koji je očito otvoren što se tiče svoje (homo)seksualnosti, a s druge valjda pripadnik macho grupe koji za sigurnost svog statusa mora glumiti heteroseksualnost. Pjesma kao da je došla iz nekog suvremenog američkog teen filma. Završetkom upućuju na ravnopravnost svake ljubavi, tako dugo dok je slobodna.

Moderna djevojka
Ona radi u tvornici, ne sanja isto što i druge žene
Ona sanja drugi svijet, ona sanja drugi svijet
Crvena svijetla, cabaret, ona sanja drugi svijet

Nešto je zove pusti stroj
Ti si tako moderna djevojka
Ona radi u tvornici, ona pomalo vene
Ona sanja drugi svijet

(Prljavo kazalište, Crno-bijeli svijet)

Moderna djevojka

Ona je slobodna, ruž na usnama
Ona je ponosna, ona je žena

Kad dođe vrijeme za zatvaranje lokala
Sedi reci tko ima veći
Auto za vožnju gradom
S mjenjačem u ruci, ona je ponovo živa
Sedi reci tko ima veći
Slobodan stan za ludi provod.

(Film, Još jučer samo na filmu, a sada i u vašoj glavi)

Obje pjesme, nastale u otprilike isto vrijeme (sve je s albuma izdanih 1980-e, Film, “Još jučer samo na filmu, a sada i u vašoj glavi” i Prljavo kazalište, “Crno-bijeli svijet”) odražavaju određenu promjenu u životima ali i željama djevojaka. Naglasak je na slobodi, udvaranju, otkrivanju novog, dakle sveg onog što imaju muškarci. To su sad snažne i samostalne cure (kao u pjesmi kod Filma), koje na jednakopravnoj nozi stoje uz muškarca ili se radi o ženi koja je još u okvirima starog sustava (Prljavo kazalište), radišna ali teži zabavi, drugačijem svijetu.

Bilješke

(32) – naravno da to nije jedino objašnjenje njihovog ponašanja, treba se uzeti u obzir i faktore poput supkulturne pripadnosti, socijalnog porijekla, itd.

About Vedran Mikac (11 Articles)
Rođen je 25.08.1984. u Varaždinu. Drugu osnovnu školu i Prvu gimnaziju (opći smjer) pohađao je u svom rodnom gradu. U gimnaziji je povremeno pisao za školske novine. Akademske godine 2003./2004. upisuje dvopredmetni studij sociologije i povijesti (nastavnički i znanstveni smjer) na Filozofskom studiju u Zagrebu. Godine 2007. dobiva Nagradu za izvrsnost u studiju povijesti. Diplomirao je na Odsjeku povijesti (Od “Novog vala” do nove države: Odraz društvenopolitičkih promjena u Jugoslaviji 80-tih u glazbi i filmu, mentor prof. dr. sc. Ivo Goldstein) 26.09.2008. te stekao zvanje profesora sociologije i povijesti i diplomiranog sociologa i povjesničara. Nakon nekoliko mjeseci upisuje Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Aktivno se koristi engleskim i njemačkim jezikom (posjeduje Njemačku jezičnu diplomu drugog stupnja Konferencije ministara kulture zemalja SRNJ-razina C1). Rekreativni je sportaš te je član Hrvatskog planinarskog društva MIV.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*