Analiza tekstova

Slabljenjem državno-partijske stege u osamdesetima stvorene su određene sfere u kojima su ljudi mogli slobodnije djelovati i izraziti svoje misli. Umjetnost, u ovom slučaju glazba, bila je jedna od tih sfera, a svoju raširenost i time utjecaj među ljudima povećala je pojavljivanjem na televiziji(28) i nastankom alternativnih radio postaja (Radio 101)(29). Ova tvrdnja, da se kroz glazbu izražava kritičnost prema društvu, političkom sustavu i određenim pojavama, može se najbolje dokazati predstavljanjem i interpretacijom glazbenih tekstova. Prije same analize, dužan sam objasniti izbor tekstova koje ću obraditi. Grupe koje su u fokusu spadaju, barem u početnim godinama, u punk/new wave scenu. To je tako iz dva razloga. Prvi se odnosi na karakteristiku te scene, a to je intrinzična kritičnost  prema društvu  (ovo osobito vrijedi za punk) koja je bila prisutna i izvan Jugoslavije. Drugi razlog  je zapravo "prirodnost" takvog izražaja za  jugoslavenske okvire, čemu svjedoči bujanje ne samo punka i novog vala nego općenito rock glazbe. Ne zadržavam se isključivo u vremenskim okvirima punka i novog vala, nego slijedim tekstove tih grupa do kraja osamdesetih, od kojih su neke (Prljavo kazalište) zadržale popularnost i čije su pjesme krajem desetljeća postale simbol promjena (Devedeseta). Može mi se dati primjedba da je naglasak na hrvatskim grupama, pogotovo što je novovalna scena uistinu bila jugoslavenska, ali to je rezultat i moje osobne upoznatosti i preferencije prema hrvatskoj glazbi, ali i smatranja da po jedan predstavnik iz beogradske i ljubljanske scene zadovoljava dočaravanje i dokazivanje opće kritičnosti tog razdoblja. Tematika novog vala, kao i svih smjerova koji se obraćaju širokoj publici je raznovrsna, ali tri teme prevladavaju, to su ljubavna, kritička (socijalna i politička) te sociourbana. Prvu neću obrađivati, a ostale ću podijeliti u više podtema.

Tweet

Opća kritika političkog sustava. Dominanta kritička tema ovih pjesama je ona prema političkom sustavu. To se vidi u raznovrsnosti grupa i albuma koji je obrađuju. U ovoj podtemi obradit ću opći stav prema sustavu, a kasnije kritiku njegovih posebnih aspekata.

Maljčiki
…
Drugovi moji, radni, veseli
Bicikle voze, ponositi svi
Drugovi moji, radni veseli
Pobede nove nosićemo svi
…
Visoke peći potpaljujem ja
Ruda se topi, nasmijan sam ja
Pesma se ori, peva fabrika
Pesma se ori, a a a a a
(Idoli, Paket Aranžman)

Kurvini sinovi
…
Kurvini sinovi

lutke od krvi bez trunke ideja
ubice na cesti
loša noć bježim iz grada
oni dolaze
kurvini sinovi
(Azra, Sunčana strana ulice)

Tovariši jest vam ne verjamem
Tovariši gospodje jest vam ne verjamem
Ne verjamem državi ki vas je rodila
Vsaka država je pač tolko kriva
Kolko mila  rabi vila da bi se umila
Vila pa je čudna netuzemska stvar
In rabi dosta mila da se ne pokvar
…
(Pankrti, Novi punk val 78-80)

Tri različite pjesme, tri različita izvođača, na tri različita jezika (slovenski, hrvatski, srpski), iz tri različite republike (Slovenija, Hrvatska, Srbija), ali s istom temom. Naravno, načini izražavanja svojih stavova o sustavu nisu isti, svi oni imaju svoj stil. Kod Idola kritika je suptilnija i s više ironije, ali je zato i efektnost  veća od ostalih pjesama. Ne obraćaju se izravno glavešinama, nego govore o besmislenim vrijednostima jednog besmislenog sistema, koje su čak i tada bile promovirane(30). Kod Azre, stvar je jasna, to je tipičan primjer štulićevskog nezadovoljstva postojećim i frustracije zbog nemoći da se to promijeni. Taj stil nastavit će se drugim albumima, a ovim albumom, “Sunčana strana ulice”, započeli su socijalno-političku kritiku uobičajenu za njih. Pankrti su jedni od začetnika punka u Jugoslaviji, a ova pjesma, nastala krajem sedamdesetih, reprezentativni je primjer duha njihove glazbe, točnije nepovjerenja i otuđenosti od sustava, države i rukovodioca.

Kritika represivnosti sustav:
Nemoj po glavi d. p.(31)
priča mi prijatelj sve iz prve ruke
neki dan u gomili cugali na eks
napunili stolove pelinom gorkim
skužili ih frajeri i raščistili stvar

odveli ih na sigurno mjesto
i tamo složno i u dubokom miru
popušili maru sve po pravilu
…
ajoj ajoj
pjevao gromozorno zbor

samo nemoj nemoj po glavi druže plavi
…
(Azra, Sunčana strana ulice)

Plastika
Ja
Ja nosim plastično odelo
I plastika je moja  hrana
Možda sam plastičan i ja
Možda sam plastičan i ja
…
(Idoli, Paket Aranžman)

Za železno zaveso
Za železno zaveso stare babe
puljo rdečo peso
mrak pada na železno zaveso
za fruštek za kusiu, za večerjo pesa
do neba sega železna zavesa
utaplamo se u rdeči pesi, kopamo lukne u železnoj zavesi
…
(Pankrti, Državni ljubimci)

Prisluškuju nas susjedi
Tiho, rekao sam joj tiho,
da ne čuje ni’ko,
da ne čuju susjedi,
glasno, ne govori glasno,
zar ti nije jasno,
da su kao KGB – e.
…
Šuti glupačo daj šuti,
ne pričaj mi samo o politici,
ljubav, samo vodi ljubav
ili ću i sam da te prijavim.
…
(Prljavo kazalište, Zaustavite zemlju)

Obilježje nekog nedemokratskog sistema jest izrazita represivnost. Azrina pjesma tipičan je izraz političke brutalnosti zbog praktički tričavih razloga – alkohola i marihuane, ali dovoljan da u tome policija/milicija pronađe ispušni ventil za svoje vlastite probleme. Idoli ne ukazuju na neki određeni slučaj nego metaforom na plastificiranost, odnosno zatvorenost sustava koji guši svu osobnost i inicijativnost ljudi. Metaforičnost i ironija se najbolje vide kod Pankrta koji, osim ponavljanja zatvorenosti (simboli represije su železna zavesa/željezna zavjesa i rdeča pesa/crvena cikla) kao kod Idola, ipak upućuju i na istrošenost i zastarjelost sustava. Prljavo kazalište predstavlja izuzetak. Prvo zbog vremenske razlike. Idoli, Pankrti i Azra napravili su ove pjesme u doba novog vala, a Prljavo kazalište 1988. Drugi razlog je stil, a pod time ne podrazumijevam  samo razliku između novog vala i ove tipične pop-rock pjesme, nego pomiješanost ljubavne tematike uz kritičku, čime je ova druga malo oslabljena. Treći razlog su opet godine, tj. ova pjesma je nastala u zenitu Jugoslavije te je s jedne strane manje radikalna od prije navedenih, zbog naučenosti na takve sadržaje i nepostojanja bilo kakvog sustava cenzure. S druge strane ona je opasnija jer u ovom slučaju nisu glazbenici bili ti koji su izrazili i osvijestili kritiku, pa su ih mase slijedile kao kod novog vala, nego je svjesnost negativnosti sustava bila pandemijska pojava u široj javnosti, a Prljavo kazalište se tome prilagodilo.

Kritika moćnika:
Vodja
Združil bum fante rdeče, črne, sive
prepričal jih s trdno stisnjeno pestjo
podredil si bom aktivistke mlade, stare
navdušil s silno spolno jih močjo
…

Ne bo več vstajanja ob šestih, jeze in delavskih pravic
ne bo več čakanja v vrstah,popizdevanja in političnih krivic
ne bo več nočnega garanja, kreiranih in kreiranih debata
ne bo več uniformiranega morja,parol in udarniških kravat
ne bo več tihega revolta, strahu in nemega trplenja
ne bo več joka, velikih lutk in odvečnega življenja.
…
Ne bo lahko
ni lahek moj poklic vodje
ampak zaradi volje do moči
moral sam izbrati njega si
(Pankrti, Rdeči Album)

Patuljci u vrtu
na tvojim vratima ne stoji ime
a momci sa automatima
glume patuljke u vrtu
još si budan
sjediš uz prozor i promatraš
grad u dolini
…
izlaze novi
izlaze naivni lakomi
njima se više ne gine
čuče u sjeni i čekaju sunce da sine
mali su stali i stisnuli zube
pa ne čuju trube i ne vide
sijede što vode
…
(Haustor, Treći svijet)

Hladni prsti
…
izdaleka dolaze
razuzdani moćnici
ljubavnici
godine
osjećaš li stradanje
milijuna glasova
upravo stojiš iznad njih
(Azra, Filigranski pločnici)

Pankrti kroz priču o stvaranju savršenog sustava kritiziraju vođe općenito, Tita posebno, sustav te daju uz to jednostavno psihološko objašnjenje vođa, a sve je začinjeno ironijom što čini pjesmu reprezentativnom za ovu temu. Prve dvije strofe opisuju Titov način održavanja vlasti, u drugoj indirektno kritiziraju postojeći sustav, a na kraju daju sarkastično objašnjenje poziva vođe – volja za moć. Haustor je od svih najneobičnija grupa u svom izražavanju, a to vrijedi i u ovoj pjesmi o novim moćnicima – tajkunima. Suptilna i neobična atmosfera prati njihov opis udaljenih moćnika koji zaštićeni svojim “vrtnim patuljcima” gledaju na život običnih ljudi. Azra je napravila više pjesama o moćnicima, poput “Tko to tamo pjeva” koja je “posvećena” Titu, ali ovu pjesmu sam uzeo jer opisuje vođu kao općenitu pojavu koja uništava milijune života zbog svojih nerazumnih ideja.

Kritika socioekonomskog stanja:

Zbog čega primatima nikad ne isključuju elektriku
oni u principu ionako rijetko čitaju
a i to što čitaju krive stvari čitaju
pa zašto im onda ne isključuju elektriku
…
(Azra, Krivo srastanje)

U mojoj općini  problema nema
U mojoj općini problema nema
Gužve na stanici česta su tema
Naprasno bogaćenje bez sistema
Porezi veliki, a gdje ih nema ?
…
Ceste loše, neće vozit’ krema
Činovnika hrpa, malo fotelja
Zaposlenih dosta, a gdje ih nema
…
Nema love, nema dilema
Kanalizacija još nije potrebna
Aktivista hrpa, a gdje ih nema ?
(Prljavo kazalište, Prljavo kazalište)

Zona sumraka
…
Neki ljudi su gore
A neki ljudi su dole
Samo jedan korak do svjetla
I samo jedan korak do sjenke.

Ooh, kad naš grad tone, tone
Aah, a zvona zvone, zvone
U zoni sumraka
Oo, stojimo mi
Ti i ja i naša ljubav
Ti i ja i naša ljubav
I ti ti ti.
…
(Film, Zona sumraka)

Jedna od posljedica pogoršane situacije u Jugoslaviji bila je i redukcija struje. Kao što su se automobili dijelili na parne i neparne dane, određujući tako tko će voziti koji dan, tako su se i ulice dijelile na strane pa je jednom lijeva imala svijetlo, a u drugom slučaju desna. Upravo nedostatak električne energije tema je kritike u pjesmi “3n” od Azre. Teškoće polu-urbaniziranih predgrađa narastajućih gradova, poput Zagreba, nalaze se u pjesmi “U mojoj općini problema nema”. Kroz sarkastični opis situacije u svojoj četvrti/općini Dubrava, Prljavo kazalište navodi glavne socijalne probleme poput sve većeg društvenog raslojavanja, korupcije, siromaštva, nedostatne infrastrukture. “Mračni” album, kako bi se mogao nazvati album “Zona sumraka” od Filma, pogotovo kad se usporedi s drugima koji su živi i veseli, izraz je odgovarajuće sumornosti vremena. Naziv mu paše jer su se ljudi nakon razdoblja sreće i prosperiteta odjednom našli u svijetu punom teškoća, socijalne nepravde, nestašice energenata, struje, namirnica. Ta atmosfera u kojoj su se svi nalazili (“Ti i ja i naša ljubav, I ti ti ti”) vjerno je predočena u “Zoni sumraka”.

Bilješke

(28) – osamdesete su bile godine kad se pojavio MTV, te kad je došlo do proliferacije glazbenih emisija poput Rokenrolera
(29) – nastao je 1984. pod imenom Omladinski radio, da bi 1990. promijenio u Radio 101 po frekvenciji 101 MHz na kojoj se emitirao
(30) – npr. akcija ” Ništa nas ne smije iznenaditi ” iz 1977.
(31) – d.p. zapravo znači druže plavi, ali im je diskografska kuća rekla da je bolje staviti navedenu skraćenicu