Novo:

Od “novog vala” do nove države (10)

Zaključak

Osamdesete godine dvadesetog stoljeća bile su prijelomno razdoblje i za Hrvatsku, odnosno  Jugoslaviju, i za cijeli svijet. Raspadom Sovjetskog Saveza te slomom socijalističkog sustava dogodila se ne samo promjena u ravnoteži moći, zahvaljujući kojoj su Sjedinjene Američke Države postale jedina svjetska sila u devedesetima, nego i promjena u percepciji i razmišljanju ljudi. Na našim prostorima bilo je to zadnje razdoblje zajedničke jugoslavenske države, čija se povijest može pratiti od 1918., te jednog idejnog projekta nastalog za vrijeme Josipa Juraja Strossmayera(56). Procesi, uzroci koji su djelovali na raspad svih socijalističkih sustava u Europi, svejedno da li su se zvali samoupravni ili etatistički imali su sličnosti u nekim segmentima, prvenstveno u gubitku legitimiteta i u unutarnjoj razgradnji tih režima.

Prvih nekoliko članaka bavilo se strukturalnim procesima koji su zahvatili Jugoslaviju u osamdesetima. Nužnost bavljenja, makar i kratkog, problematikom kraja Jugoslavije proizlazila je u adekvatnijem predočavanju važnosti glazbe i filma za promjene koje su se tada odvijale. Svi ti procesi i događaji, ekonomska destabilizacija, jačanje nacionalizma, slabljenje državno-partijske stege, nepotpuna modernizacija(57), nastajanje supkultura, oblikovanje javne sfere našlo je odraz u tim dvjema umjetnostima. Zapravo, ne samo da su glazba i film bili zrcalo tih promjena i zloguki prorok kraha Jugoslavije, nego su i aktivno svojom prodornošću i utjecajem na oblikovanje umova generacije koja će stvoriti nove države, pridonijeli tom krahu. Zato i jest naslov od novog vala do nove države, jer je taj glazbeni smjer i stil života bio dio procesa koji su razgradili Jugoslaviju i stvorili nove države.

Razvojem društva, razvojem ljudskog izražavanja i načina dokumentiranja događaja, znanosti su prisiljene da se prilagode. Dakako to vrijedi i za povijest, koja uz pregršt izvora koje ima na raspolaganju, premalo koristi one čije glavno obilježje jest interaktivnost(58). Ovo je bio primjer korištenja i oslanjanja na takve izvore, koji mogu pomoći u sagledavanju i shvaćanju kompleksnosti povijesnih pojava poput završnih dana i kraja neke političke tvorevine, u ovom slučaju Jugoslavije.

Bilješke

(56) – tu se ne uzima u obzir prvo moderno oblikovanje ideje o južnoslavenskom jedinstvu za vrijeme ilirskog pokreta, nego se polazi od Strossmayerovog programa konačno razrađenog 1874.
(57) – moje shvaćanje modernizacije koje je primijenjeno na Jugoslaviji temelji se na zapadnom obrascu i sasvim je legitimno smatrati da se modernizacija i modernost u Jugoslaviji trebaju sagledavati na svoj, poseban  način
(58) – naravno da je odnos istraživača i pisanog izvora isto interaktivan odnos, ali ovdje se interaktivnost shvaća kao ona koja je eksplicitna u samom izvoru (npr. interaktivnost likova u filmu)

Literatura

  1. Almond, Gabriel, Sidney Verba. 2000. Civilna kultura: politički stavovi i demokracija     u pet zemalja. Zagreb: Politička kultura.
  1. Bežovan, Gojko. 2005. Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  2. Bežovan, Gojko, Siniša Zrinščak. 2008. Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/Hrvatsko sociološko društvo.
  1. Bilandžić, Dušan. 1999. Hrvatska moderna povijest. Zagreb: Golden marketing.
  2. Fanuko, Nenad. 2005. Sociologija [udžbenik za gimnazije]. Zagreb: Profil International.
  3. Goldstein, Ivo. 2003. Hrvatska povijest. Zagreb: Novi Liber.
  4. ur. 1996. Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet: politička i vojna povijest, religija, književnost. Zagreb: Novi liber.
  5. Goulding, Daniel J. 2004. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945.-2001.: oslobođeni   film. Zagreb: V.B.Z .
  1. Hinsley, F.H. 1992. Suverenitet. Zagreb: “August Cesarec”.
  2. Hodžić, Alija. 1990. Modernizacija bez moderne. Sociologija sv. 32, br. 4: 571-572.
  3. Hrvatski enciklopedijski rječnik Nes-Per. 2004. Zagreb: Europapress holding [etc.]
  4. Ilišin, Vlasta. 1989. Omladina Jugoslavije i društvene promjene. Revija za sociologiju   sv. 20, br. 1-2: 107-119
  1. Janjatović, Petar. 2001. Ilustrovana ex Yu rock enciklopedija 1960.-2000. Beograd: vlastita naklada.
  1. Jović, Dejan. 2003. Jugoslavija: država koja je odumrla: uspon, kriza i pad Kardeljeve Jugoslavije (1974.-1990.). Zagreb: Prometej.
  2. Katunarić, Vjeran. 1994. Od “dijaloga gluhih” do historijske sociologije. Revija za sociologiju sv. 25, br. 3-4: 163-175
  3. Križan, Mojmir. 1989. “Civil Society”-A New Paradigm In The Yugoslav Theoretical Discussion. Praxis International sv. 9, br. 1-2: 152-163
  4. Lay, Vladimir. 1988. Socijalna ugroženost i socijalno raslojavanje: Prilog istraživanju donjih kvaliteta svakidašnjeg života. Revija za sociologiju sv. 20, br. 1-2: 89-105
  5. Matković, Hrvoje. 2003. Povijest Jugoslavije (1918.-1991.): hrvatski pogled. Zagreb:  Naklada Pavičić.
  6. Mirković, Igor. 2004. Sretno dijete. Zaprešić: Fraktura.
  7. Mlinar, Zdravko. 1988. Phenomenology of the local response to the economic-crisis. Revija za sociologiju sv. 19, br. 4: 537-552
  8. Pažanin, Ante. 2003. Pravednost i civilno društvo. Politička misao. sv. 40, br. 2: 3-20
  9. Perasović, Benjamin. 1999. Subkulture mladih u Hrvatskoj: stilovi i identiteti od 70-ih do 90-ih (doktorska disertacija). Zagreb: Filozofski fakultet.
  10. Pokrovac, Zoran. 1990. Razlika građansko društvo-država i nova vlast. sv. 32, br. 4: 459-477
  11. Prpić, Ivan. 1991. Kriza legitimnosti komunističkih poredaka. Politička misao. sv. 28, br. 3: 153-169
  12. Ramet, Sabrina P. 2005. Balkanski Babilon: raspad Jugoslavije: od Titove smrti do Miloševićeva pada. Zagreb: Alinea.
  13. Stojanović, Svetozar. 1989. Sadašnja jugoslavenska kriza i perspektive. Sociologija.  sv. 31, br. 2-3: 485-499
  14. Škrabalo, Ivo. 1997. 101 godina filma u Hrvatskoj: 189l-6.-1997.: pregled povijesti hrvatske kinematografije. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  15. 2008. Hrvatska filmska povijest: ukrat ko: (1896.-2006.). Zagreb: V.B.Z .
  16. Ule, Mirjana. 1989. Omladina na prelomu stoleća. Sociologija. sv. 31, br. 2-3: 521-534
  17. Vrcan, Srđan. 1985. Nezaposlenost kao pošast ili kao sudbina?. Sociologija. sv. 27, br. 1-2: 31-46
  18. Vrcan, Srđan. 1988. Omladina Jugoslavije i kriza. Revija za sociologiju. sv. 19, br. 4: 425-439

Izvori

Pisani:

  1. Uputstvo o načinu obračunavanja i isplaćivanja naknada iz člana 28. Zakona o kinematografiji. Narodne novine, br. 42/1976.
  2. Uputstvo o načinu obračunavanja i isplaćivanja naknada iz člana 28. Zakona o kinematografiji (ispravak). Narodne novine, br. 45/1976.
  3. Zakon o kinematografiji. Narodne novine, br. 29/1976.
  4. Zakon o kinematografiji (pročišćeni tekst). Narodne novine, br. 41/1980.

Audio-vizualni izvori:

  1. Balkanski špijun,DVD izdanje. Redatelji Dušan Kovačević i Božidar Nikolić. Union Film, 1984. DiMedia, 2005.
  2. Davitelj protiv davitelja,DVD izdanje. Redatelj Slobodan Šijan. Centar Film, 1984. DiMedia, 2004.
  3. Ko to tamo peva, DVD izdanje. Redatelj Slobodan Šijan. Centar Film, 1980. DiMedia, 2005.
  4. Sjećaš li se Dolly Bell, DVD izdanje. RedateljEmir Kusturica. Jadran Film, Sutjeska film, RTV Sarajevo, CFS Košutnjak, 1981. Vans/Komuna, 2005.
  5. Sokol ga nije volio,VHS izdanje. Redatelj Branko Schmidt. Zagreb Film, 1988. (Hrvatska kinoteka, HDA)
  6. Sretno dijete: rock’n’roll film, DVD izdanje.Redatelj Igor Mirković. Continental film, 2004.
  7. Život sa stricem,VHS izdanje. Redatelj Krsto Papić. CFS Avala, 1988. (Hrvatska kinoteka, HDA)

Auditivni izvori:

  1. Azra. Sunčana strana ulice (1981.), LP. Jugoton, Zagreb.
  2. ________. Filigranski pločnici (1982.), LP. Jugoton, Zagreb.
  3. ________. Kad fazani lete (1983.), LP. Jugoton, Zagreb.
  4. ________. Krivo srastanje (1984.), LP. Jugoton, Zagreb.
  5. Film. Još jučer samo na filmu a sad i u vašoj glavi (1981.), LP. Helidon, Ljubljana.
  6. ________. Zona sumraka (1982.), LP. Jugoton, Zagreb.
  7. Haustor. Treći svijet (1984.),  LP. Jugoton, Zagreb.
  8. Idoli. Paket Aranžman (1981.), LP. Jugoton, Zagreb.
  9. Pankrti. Novi punk val 78-80 (1981.), LP. ZKP RTLJ, Ljubljana.
  10. ________. Rdeči Album (1982.), LP. ZKP RTLJ, Ljubljana.
  11. ________. Državni ljubimci (1984.),LP. ZKP RTLJ, Ljubljana.
  12. Prljavo kazalište. Prljavo kazalište (1979.), LP. Suzy, Zagreb.
  13. ________. Crno-bijeli svijet (1980.), LP. Suzy, Zagreb.
  14. ________. Zaustavite zemlju (1988.), LP. Suzy, Zagreb.
  15. ________. Devedeseta (1990.), LP. Jugoton, Zagreb.

Internet
E-knjige i članci:

  1. Clarke, Peter. 1996. More total than totalitarianism : the strategy of Neue Slowenische Kunst. Thesis (B.A.) – Fine Art. Dublin: National College of Art and Design. http://homepage.tinet.ie/~peterc/a/nsk.html (posjet 19.03.2008.)
  2. Goldstein, Ivo. 2004. Je li se Jugoslavija mogla održati – pretpostavke za historičarsku analizu. U Dijalog povjesničara – istoričara 8, ur. Fleck, Hans-Georg, Igor Graovac, 69-86. Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann. www.cpi.hr/download/links/hr/7274.pdf, (posjet 27.03.2008.)
  3. Ilić, Jure. Američki san započet pred Zvečkom i Kavkazom. Vjesnik, 18.06.2000. http://www.vjesnik.hr/Pdf/2000%5C06%5C18%5C32A32.PDF (posjet 25.07.2008.)
  4. Jalušič, Vlasta. 2001. Ideologija in realnost civilnih družb: Slovenija in naslednice nekdanje Jugoslavije ter primer feminističnih skupin. U Demokratični prehodi II, ur. Fink-Hafner, Danica, Miro Haček, 173-196. Ljubljana: Fakulteta za družbene vede. http://www.h-alter.org/vijesti/arhiva-2006-2/ideologija-i-realnost-civilnih-drustava-iii-dio-presucene-osamdesete-godine, (posjet 06.04.2008.)
  5. Polimac, Nenad. Film o Štuliću bez Štulića. Nacional, 03.02.2004. http://www.nacional.hr/clanak/12349/film-o-stulicu-bez-stulica (posjet 25.07.2008.)

Internetske stranice:

  1. http://www.azraweb.com, (posjet 19.03.2008.)
  2. http://www.britannica.com, (posjet 20.03.2008).
  3. http://www.blesok.mk, (posjet 06.04.2008.)
  4. http://www.culturenet.hr, (posjet 06.04.2008.)
  5. http://www.hfs.hr, (posjet 27.03.2008.)
  6. http://www.imdb.com, (posjet 25.07.2008.)
  7. http://www.ri-rock.com, (posjet 27.03.2008.)
  8. http://www.terapija.net, (posjet 27.03.2008.)
  9. http://www.svastara.com (posjet 19.03.2008.)
  10. http://en.wikipedia.org, (posjet 19.03.2008.)
  11. http://hr.wikipedia.org, (posjet 19.03.2008.)
  12. http://members.tripod.com, (posjet 19.03.2008.)
  13. http://prljavo.trolala.sk/ , (posjet 19.03.2008.)

Dodana Literatura

  1. Radelić, Zdenko. 2006. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991.: od zajedništva do razlaza. Zagreb: Školska knjiga, Hrvatski institut za povijest.
  2. Bežovan, Gojko, Siniša Zrinščak i Marina Vugec. 2005. Civilno društvo u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i drugim dionicima – CIVICUS-ov Index civilnog društva u Hrvatskoj. Zagreb: Centar za razvoj neprofitnih organizacija. ceraneo.hr/dokumenti/ICD_u_Hrvatskoj.doc, (posjet 29.05.2009.)
  3. Weiss, Thomas G. and Don Hubert. 2001. THE RESPONSIBILITY TO PROTECT: RESEARCH, BIBLIOGRAPHY, BACKGROUND. Supplementary Volume to the Report of the International Commission on Intervention and State Sovereignty. Ottawa: International Development Research Centre. http://www.idrc.ca/en/ev-9439-201-1-DO_TOPIC.html, (posjet 29.05.2009.)
  4. http://www.jutarnji.hr/, (posjet 29.05.2009.)
About Vedran Mikac (11 Articles)
Rođen je 25.08.1984. u Varaždinu. Drugu osnovnu školu i Prvu gimnaziju (opći smjer) pohađao je u svom rodnom gradu. U gimnaziji je povremeno pisao za školske novine. Akademske godine 2003./2004. upisuje dvopredmetni studij sociologije i povijesti (nastavnički i znanstveni smjer) na Filozofskom studiju u Zagrebu. Godine 2007. dobiva Nagradu za izvrsnost u studiju povijesti. Diplomirao je na Odsjeku povijesti (Od “Novog vala” do nove države: Odraz društvenopolitičkih promjena u Jugoslaviji 80-tih u glazbi i filmu, mentor prof. dr. sc. Ivo Goldstein) 26.09.2008. te stekao zvanje profesora sociologije i povijesti i diplomiranog sociologa i povjesničara. Nakon nekoliko mjeseci upisuje Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Aktivno se koristi engleskim i njemačkim jezikom (posjeduje Njemačku jezičnu diplomu drugog stupnja Konferencije ministara kulture zemalja SRNJ-razina C1). Rekreativni je sportaš te je član Hrvatskog planinarskog društva MIV.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*