Novo:

O sudjelovanju naše škole u Poster projectu

Primjer iz prakse

Kad me organizatorica naših seminara na temu holokausta, viša savjetnica Loranda Miletić, kontaktirala i predložila da izradimo plakat, nisam ni trenutak dvojila. Smatram da je mogućnost prezentiranja rada naše škole na tu temu veliki izazov i za učenice, kao i za mene, nastavnicu povijesti.

Iako o holokaustu svake godine puno govorimo unutar i izvan nastavnog programa, ovo je bila prva prilika da se kao škola prezentiramo na državnoj razini, izložbi učeničkih radova, i to s nečim tako kreativnim. Odlučila sam tako glavni dio – ideju kako bi plakat trebao izgledati – prepustiti upravo učenicama, među kojima ima “umjetničkih duša” sa zavidnim poznavanjem različitih programa na računalu, a, što je najvažnije, i interesa za tu temu, ali i empatije, humanosti…

Stoga sam odlučila sažeti temu i nazvati je: „Istaknuti zagrebački Židovi tijekom Drugog svjetskog rata“, te predložiti svim zainteresiranim maturanticama naše gimnazije kojima predajem da se uključe. Naravno, nisam im mogla ništa obećati osim možda petice, no interes je bio velik i odlučila sam izabrati četiri učenice. Petra Udovičić mi je bila prvi izbor jer sam pogodila da će ona osmisliti najbolji “dizajn” našeg budućeg rada. Barbara Konjevod, “majstorica” fotografije, i njezina najbolja prijateljica Ružica Soldan, te Lucija Lukić, bile su prošlih godina na Festivalu židovskog filma pa su i one dobile priliku da zajedničkim radom doprinesu “snazi” našeg plakata.

Kako bi plakat trebao izgledati? Složila sam se s Petrinom idejom da slika ne smije biti prenapučena, a i da bude bez previše boje. Ideja je bila da tu dominira fotografija velike menore, koja je za te potrebe slikana u zagrebačkoj židovskoj općini. Menora na posteru je simbol židovstva, a na njoj se nalaze svjećice, na svakoj je plamen, u kojem je slika nekog od “likova” naše priče. Iako menora kao židovski sedmokraki svijećnjak nema istu simboliku kao i zapaljene svijeće u kršćanstvu, tu smo napravile poveznicu dviju kultura kroz umjetničku slobodu. Svi Židovi u našem “plamenu” su pokojnici, bilo da su preminuli za vrijeme ili nakon Drugog svjetskog rata, a neki od preživjelih imaju svoje “mjesto” na koricama knjiga poslikanih u knjižnici židovske općine. Kao škola kojoj je cilj i promicanje tolerancije te ekumenizma, već niz godina surađujemo sa Židovskom općinom gdje nam uvijek pomognu mr.sc. Julija Koš i Saša Cvetković, te rabin Luciano Prelević, a tako je bilo i ovaj put.

Mentorica i autorice plakata

Mentorica i autorice plakata

Kao najvažniji izvor i temelj našeg malog istraživanja poslužila nam je nedavno izašla knjiga Snješke Knežević “Židovski Zagreb”. Naravno da je bilo teško izabrati koji su zagrebački Židovi bili (posebno) istaknuti tijekom tog, u njihovoj povijesti najtežeg vremena. Zato smo se dogovorile da svaka sudionica izabere nekoliko osoba o kojima će izvući važne podatke, koristeći se i internetom.

Međutim, kao koordinatorica ove male akcije, izabrala sam i ja neke od njih. Smatrala sam da moramo istaknuti tadašnjeg rabina zagrebačke židovske općine, koji je život izgubio u Auschwitzu 1943. Taj hrabri čovjek, Miroslav Šalom Freiberger, bio je u jako dobrim odnosima s Katoličkom crkvom i posebno kardinalom Stepincem, s kojim je spasio veći broj zagrebačkih Židova. Iako je i njega Stepinac pokušao spasiti od deportacije, on nije htio napustiti svoje sunarodnjake i otišao je s njima u Auschwitz, gdje je ubijen već pri samom ulazu jer je protestirao zbog brutalnosti. Važno je da kao katolička škola prepoznamo da je u tim vremenima Katolička crkva u svom vrhu imala ljude koji su se borili protiv holokausta, a i koji su djelovali ekumenistički, iako u to vrijeme ekumenizam kao pojam nije još postojao. Nažalost, rabinovu sliku nismo našle iako je dobio najvažnije mjesto na našem plakatu. Od ostalih predloženih osoba spomenut ću i nedavno preminulog slikara Alfreda Palla, koji je tijekom rata sudjelovao i u antifašističkoj borbi, te nedavno u filmu uprizorenu djevojčicu Leu Deutsch, dječju primadonu zagrebačkog kazališta, preminulu prilikom deportacije u Auschwitz, te u svijetu danas najpoznatijeg zagrebačkog Židova – Branka Lustiga, filmskog producenta i dobitnika Oscara. Izbor ostalih osoba prepustila sam djevojkama, koje su kao učenice ženske škole pronašle više zanimljivih Židovki, a ja ću izdvojiti jednu, prvu školovanu srednjoškolsku nastavnicu tjelovježbe, Ivanu Hirschmann, ubijenu u ustaškom zatvoru.

Toliko o izradi našeg plakata. Njegova priča tek počinje postavljanjem izložbe 26.siječnja 2012. u Jasenovcu, uoči Dana sjećanja na Holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti. Na toj izložbi, koja u ovom trenutku traje, ukupno je trinaest plakata, a, ako komisija u Jeruzalemu upravo nas izabere, taj će naš rad biti dio postava izložbe u Yad Vashemu, najvećem izraelskom središtu posvećenom žrtvama Holokausta. Ako se to i neće dogoditi, bit će nam drago da vas možemo pozvati u predvorje kina Europa, gdje će u svibnju biti Festival židovskog filma, a svi plakati s naše izložbe naći će se tamo.

Na kraju za zaključak: bilo nam je zadovoljstvo sudjelovati u ovoj “priči”, nadamo se “nastavku” iduće godine…

Melita Jesih Matic
About Melita Jesih Matic (3 Articles)
Profesorica povijesti u Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb.