Novo:

Nekadašnje katoličke župe u okolici Komarnice (Novigrada Podravskoga)

Prema popisu župa iz 1334. godine u Komarnici se navode dvije župe: Blažene Djevice Marije i Blaženog Jurja. Crkveni povjesničar J. Buturac ih stavlja u Komarnicu, a ivanečki župnik i povjesničar F. Brdarić još prije Buturčevih analiza misli da se crkva Blažene Djevice Marije nalazila u Novigradu Podravskom, dok bi crkvu Svetog Jurja, trebalo, po njemu, tražiti u selu Delovi, sjeverno od Novigrada Podravskog.  B. Madjer crkvu Sv. Jurja povezuje s područjem istočno od današnjeg naselja Srdinca.  Moguće je da je crkva Sv. Jurja vezana uz Središće, ali kanonska vizitacija iz 1615. godine, govori suprotno, jer spominje župu Sv. Elizabete: "Ecclesia Sancta Elizabetha de Zredincza", koja je popisana između župe Sv. Ladislava u Komarnici i župe Sv. Klare u Komarnici.  Između ove dvije spomenute župe, koje je moguće vezati uz prostore današnjih sela Vlaislava (i Plavšinca) te Novigrada Podravskih, nalazi se selo Srdinec, koje svojim nazivom podsjećaju na nazive Središće i "Zredinza".

William Huskisson William Huskisson

Također se spominje župa Sv. Martina “de Kamarya” 1402, 1408, 1501. godine  itd. Tu nas naziv “de Kamarya ili de Kamaria” može samo zbuniti jer samo prividno podsjeća na Komarnicu. Ta župa nema veze s Komarnicom, a bila je 1501. godine popisana u arhiđakonatu Ćazmi, središte župe je bilo danas nestalo mjesto Kamarya ili Kamaryazenthmarton koje se primjerice spominje 1412, 1495, 1507, 1517. i 1533. godine.

Župna crkva Blažene Djevice Marije u Komarnici nalazila se, prema srednjovjekovnim izvorima, na brežuljku nedaleko potoka Komarnice, ali postoje i mogućnosti za druge lokacije. Mogli bi razmišljati da je crkva Blažene Djevice Marije možda nakon 1501, a prije 1507. godine postala župnom crkvom Sv. Klare. Ako bi uzeli ovu mogućnost onda bi se tu radilo o izgradnji nove crkve na istom mjestu posvećene drugoj svetici.  No, suprotno od toga govori kanonska vizitacija iz 1615. godine. U njoj se istovremeno spominju tri crkve u Komarnici, Sv. Ladislava, Sv. Klare i Blažene Djevice Marije.

Kako se u toj kanonskoj vizitaciji ne navode isključivo župe, nego i kapele, a svima se daje naziv “ecclesia”, neke od navednih crkvi možda nisu bile župne. Crkva Sv. Ladislava je morala biti župnom, a smještaj “de Camarcha” se odnosi na šire područje, a ne na samo naselje Komarnica. Ranije smo naveli da se crkva Blažene Djevice Marije posljednji puta spominje kao župna 1501. godine, a od 1507. se kao župna crkva u Komarnici spominje Sv. Klara. Time bi mogli korigirati ranije iznesenu mogućnost da je došlo do rušenja crkve Blažene Djevice Marije i da je na njenom mjestu izgrađena crkva Sv. Klare, što još uvijek ostaje otvorenim pitanjem za istraživače. Najvjerojatnije se ipak radi o dva sakralna objekta, što bi mogla potvrditi kanonska vizitacija iz 1615. godine. Svakako je između 1501. i 1507. godine došlo, zbog za sada nepoznatih razloga, do promjene župne crkve u Komarnici. Pitanje je da li je kanonik 1615. godine bio dobro obaviješten o stanju na terenu današnje Novigradske Podravine i ne spominje li on možda crkve za koje su se tada znali ostaci.

Ne postoji opis ovih crkvi kao što postoji za neke druge crkve (pogotovo između Koprivnice, Ludbrega i Križevaca). Prema pisanju B. Madjera, kraj sjeverozapadno ispred današnje kapele Sv. Klare zovu Gecijevak. Prema usmenoj predaji na njemu je bilo selo i otuda se narod povukao bliže potoku Komarnici zbog potrebe za vodom.  Iz kanonskih 17. stoljeća vidimo da je jedino crkva Sv. Klare preživjela ratna zbivanja, oko nje je bilo groblje koje se nije koristilo, a nalazila se u Gornjoj Komarnici. Crkva je 1659. godina bila posvećena Sv. Klari ali i Sv. Katarini, a ranije je bila pripojena župi u Virju.  Ona se nalazila na prostoru današnjeg groblja u Novigradu Podravskom oko kojeg se i danas nalazi kapela Sv. Klare.  Prema tome, srednjovjekovna se Komarnica očito nalazila na području oko Sv. Klare. Prema tome prostor srednjovjekovne Komarnice je identičan sa prostorom današnjeg sela Novigrad Podravski.

Također se kao prva (i vjerojatno središnja) župa arhiđakonata navodi župa Blaženog kralja Ladislava, koju J. Buturac smješta u današnje selo Vlaislav, preuzevši ranije mišljenje povjesničara Franje Brdarića.  Ova je župa bila u naselju Sv. Ladislav, koje smo ranije povezali sa današnjim selom Vlaislavom. Toponim Klisa koji je zabilježen sjeverno uz današnju pravoslavnu crkvu u susjednom selu Plavšincu podsjeća na staru crkvu.  Usporedimo li to s podacima koprivničkog župnika Matije Sumera iz 1638. godine u kojima piše da Sv. Ladislav ima crkvu, ali bez krova i svoda i da je u crkvi bilo razoreno svetište, također piše da su tamo živjeli Vlasi   te podacima da je 1643. crkva Sv. Ladislava imala samo zidove sa istočne i zapadne strane dok su ostali građevinski materijal raznijeli Vlasi i gradili stanove,  možemo vidjeti da se crkva nalazila neposredno uz neko vlaško naselje u blizini današnjeg Novigrada Podravskog.

Najbliža nekadašnja vlaška naselja su smještena zapadno od Novigrada, a to su: Srdinac, Plavšinac i Vlaislav. Na Sv. Ladislav podsjeća današnji naziv sela Vlaislav (koje se još u 18. stoljeću zvalo Ladislav), ali toponim Klisa kod Plavšinca možda govori o mjestu stare crkve Sv. Ladislava. Kako je u neposrednoj blizini današnja pravoslavna crkva, ne radi li se možda o kontinuitetu sakralnog objekta na istom području, samo što je novo pravoslavno stanovništvo vjerojatno u blizini srednjovjekovne katoličke crkve izgradilo drvenu pravoslavnu crkvicu još u 17. stoljeću, a krajem 18. ili početkom 19. stoljeća zidanu crkvu Sv. Četverodnevnog Lazara.  Vjerojatno je srednjovjekovno trgovište Sv. Ladislav zauzimalo prostor današnjih sela Vlaislav i Plavšinac.  Bilo bi zanimljivo istražiti da li se eventualno  na koju srednjovjekovnu sakralnu građevinu odnosi toponim Popovice između sela Jeduševec, Delovi i Hlebine, odnosno da li se uopće odnosi na crkvu (kapelu) ili je možda trag područje gdje su u jednom razdoblju bile biskupske zemlje ili posjed nekog od župnika kojih je bilo nekoliko početkom 16. stoljeća. Zanimljivo je da je u blizini zabilježen toponim Banovica, a zanimljivo bi bilo proučiti odnos toponima Banovica prema Popovicama. Uz toponim Popovice nešto istočnije zabilježen je toponim Selište.

Najraniji zapisi, uz popis župa iz 1334. godine, o crkvi Blažene Djevice Marije u Komarnici su iz 1279, 1316. i 1337. godine, dok se crkva Sv. Jurja spominje 1316 godine . O značenju crkve Majke Božje u Komarnici govori isprava od 21. studenoga 1402. godine izdana u Rimu, koju je izdao papa Bonifacije IX. (1389-1404.). Papa podjeljuje uobičajene oproste komarničkoj župnoj crkvi Majke Božje u kojoj se nalaze neke svete moći te je poznata po čudesima, zbog čega tamo dolazi mnoštvo vjernika.  Očito je komarnička župna crkva bila jedno od važnih srednjovjekovnih središta hodočašća u ovom dijelu srednjovjekovne Slavonije, o čemu će, vjerujemo, spoznaje proširiti daljnja istraživanja.

Nekadašnje katoličke župe u okolici Komarnice

Nekadašnje katoličke župe u okolici Komarnice

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (89 Articles)
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*